ZAGREB, 21. studenoga (Hina) - "Zar nije tužan podatak da se prva hrvatska Biblija, makar s tri i pol stoljeća zakašnjenja, tek sada pojavila na svjetlu dana prvi put, i to - ne u Hrvatskoj nego u Njemačkoj? Nije li to alarmantni krik
svim odgovornima u hrvatskom narodu za preispitivanje odnosa prema hrvatskoj kulturnoj baštini?", pitanje je koje postavlja najnoviji broj "Glas Koncila" u redakcijskom komentaru "Što može očuvati Hrvate?".
ZAGREB, 21. studenoga (Hina) - "Zar nije tužan podatak da se prva
hrvatska Biblija, makar s tri i pol stoljeća zakašnjenja, tek sada
pojavila na svjetlu dana prvi put, i to - ne u Hrvatskoj nego u
Njemačkoj? Nije li to alarmantni krik svim odgovornima u hrvatskom
narodu za preispitivanje odnosa prema hrvatskoj kulturnoj
baštini?", pitanje je koje postavlja najnoviji broj "Glas Koncila"
u redakcijskom komentaru "Što može očuvati Hrvate?".#L#
List napominje kako smo kao narod dugo živjeli pod različitim
gospodarima koji ne samo nisu marili za hrvatsku kulturnu baštinu
nego su je upravo marginalizirali gdje god su to mogli, a često i
svojatali ili uništavali.
"Dovoljno je za ilustraciju navesti kako čitava pokoljenja
hrvatskoga naroda u redovitom osnovnom i srednjoškolskom
obrazovanju nikada nisu ni čuli za Bartola Kašića, a istodobno su
svi i te kako čuli za dva stoljeća mlađeg Vuka Karadžića. A otkako
imamo svoju samostalnu državu, možemo li reći da dovoljno cijenimo,
proučavamo, njegujemo, čuvamo i populariziramo svoju hrvatsku
kulturnu baštinu te promičemo kulturna ostvarenja koja bi ostala
svjedočanstvo naše sadašnjosti u sutrašnjici? Uzalud nam svako
busanje i deklariranje velikim hrvatstvom ili državotvornošću ako
ne marimo i ne ulažemo dovoljno za promicanje hrvatske kulturne
baštine i za organski rast i nastajanje novih stvarno vrijednih
kulturnih ostvarenja u sadašnjosti. Smijemo li se miriti s
činjenicom da je prvo čega se, zbog nezavidnih gospodarskih
prilika, odričemo upravo kultura? Smijemo li se miriti s činjenicom
da čak trećina mladih i ne pokuša završiti ikakvu srednju školu?
Jesmo li svjesni koliko su male naklade knjiga te koliko se u
današnjoj Hrvatskoj premalo čita, koliko hrvatski mediji podbacuju
glede populariziranja kulture...?", pita list.
Napominje kako u suvremenim svjetskim trendovima globalizma
hrvatski narod ne može obraniti ni sačuvati niti kakva politika
niti kakva vojna moć, nego jedino snažan hrvatski kulturni
identitet. "Ako suvremeni svijet teži povezivanju uz poštivanje
osobnih i nacionalnih temeljnih prava, ako teži uspostavi
demokratskih poredaka s osjetno manjom važnošću države i državnih
granica, onda za hrvatski narod nije rješenje da se tom trendu
suprotstavi, jer bi to značilo prihvatiti bitku za koju se
unaprijed zna da je izgubljena, nego je rješenje da u tom procesu
sudjeluje prihvaćajući sve demokratske i humanističke tekovine
pomno pri tom pazeći da ne izgubi svoj kulturni identitet. Naime,
Hrvati - samo ako budu umjeli sačuvati i trajno razvijati svoju
kulturnu osebujnost, svoj specifični hrvatski identitet koji
obuhvaća kako sve vrijedno iz trinaest stoljetne povijesti tako i
suvremena kulturna ostvarenja - moći će obogatiti zajednicu svih
drugih naroda i otvoreno, bez ikakva straha, surađivati sa svim
narodima", ističe, među inim, Glas Koncila u broju od 26.
studenoga.
(Hina) mc