ZAGREB, 6. studenog (Hina) - Prema dosad raspoloživim podacima, 'Osječki žig', najstarija je poznata poštanska, predfilatelistička oznaka na nekom pismu s tla današnje Hrvatske, a otisnut je na pismu odaslanom iz Osijeka 1715. godine.
Slijede poštanski žigovi iz Rijeke 1755., Dubrovnika 1763., Osijeka 1780., Zagreba i Varaždina 1783. godine... #l# Prvi ručni žig na svijetu kojim se unaprijed označava plaćena poštarina primijenio je 1680. godine londonski trgovac William Dockwr osnivač 'London Penny Posta-a', institucije koja je u Londonu prenosila pisma i pakete po cijeni od 1 pennya. Trokutasti žig bio je dokazom da je pošiljatelj unaprijed platio otpremu. U Austrijskoj-Ugarskoj Monarhiji, u čijem je sastavu od 1527. do 1918. godine bila i Hrvatska, prvim se poštanskim žigom smatra 'Wien' iz 1751. godine. Žigovi na predfilatelističkim pismima simbolom su poštanskih sustava koji su na pojedinom području današnje Hrvatske zastupali pojedinu političku upravu, objašnjava Dunja Majnarić Radošević u časopisu 'HP'. Tako na području Dalmacije potkraj 18. stoljeća nalazimo pisma s oznakama Mletačke kurirske službe. Na velikom je dijelu Hrvatske od 16. stoljeća djelovala austrijska poštanska organizacija. Prema karakterističnim žigovima vidljivo je da je na
ZAGREB, 6. studenog (Hina) - Prema dosad raspoloživim podacima,
'Osječki žig', najstarija je poznata poštanska,
predfilatelistička oznaka na nekom pismu s tla današnje Hrvatske, a
otisnut je na pismu odaslanom iz Osijeka 1715. godine. Slijede
poštanski žigovi iz Rijeke 1755., Dubrovnika 1763., Osijeka 1780.,
Zagreba i Varaždina 1783. godine... #l#
Prvi ručni žig na svijetu kojim se unaprijed označava plaćena
poštarina primijenio je 1680. godine londonski trgovac William
Dockwr osnivač 'London Penny Posta-a', institucije koja je u
Londonu prenosila pisma i pakete po cijeni od 1 pennya. Trokutasti
žig bio je dokazom da je pošiljatelj unaprijed platio otpremu. U
Austrijskoj-Ugarskoj Monarhiji, u čijem je sastavu od 1527. do
1918. godine bila i Hrvatska, prvim se poštanskim žigom smatra
'Wien' iz 1751. godine.
Žigovi na predfilatelističkim pismima simbolom su poštanskih
sustava koji su na pojedinom području današnje Hrvatske zastupali
pojedinu političku upravu, objašnjava Dunja Majnarić Radošević u
časopisu 'HP'. Tako na području Dalmacije potkraj 18. stoljeća
nalazimo pisma s oznakama Mletačke kurirske službe. Na velikom je
dijelu Hrvatske od 16. stoljeća djelovala austrijska poštanska
organizacija. Prema karakterističnim žigovima vidljivo je da je na
dijelu naše zemlje od 1809. do 1813. godine djelovala i poštanska
uprava Francuske Ilirije. Područje Vojne Krajine imalo je, piše u
nastavku, sve do 1849. godine zasebno organiziran poštanski
promet.
Zanimljivo je da se bez ikakvog okvira žigovi javljaju na pismima s
kraja 18. i prve polovice 19. stoljeća. Žigovi u ovalnom okviru
javljaju se u prvoj polovici 19. stoljeća, dok su od 1820. do 1846. u
upotrebi bili žigovi pravokutnog oblika. Sredinom 19. stoljeća
javljaju se okrugli žigovi s jednostrukim i dvostrukim kružnim
okvirom, a neki su imali i ukrasnu šaru nasuprot oznake mjesta.
(Hina) ld ld