ZAGREB, 24. listopada (Hina) - U Lici, na brežuljku iznad Udbine, na lokalitetu Karija, arheolozi su ovoga ljeta "izvukli" tlocrt katedrale drevnih krbavskih biskupa čiji ostaci sežu do u drugu polovicu 13. i početak 14.
stoljeća.
ZAGREB, 24. listopada (Hina) - U Lici, na brežuljku iznad Udbine, na
lokalitetu Karija, arheolozi su ovoga ljeta "izvukli" tlocrt
katedrale drevnih krbavskih biskupa čiji ostaci sežu do u drugu
polovicu 13. i početak 14. stoljeća.#L#
Ustanovljen je oblik i veličina katedrale, izjavio je za časopis
"Matica" direktor zadarskog Arheološkog muzeja prof. Radomir
Jurić, pod čijim su se vodstvom odvijala iskapanja na Kariji.
Katedrala se sastoji od četvrtastog broda i jako duboke poligonalne
apside. Zanimljivo je da su apsida i brod jednake dužine, pa je
ukupna dužina crkve 32 metra. Svetište je široko 9, a brod 12
metara. Ostaci svjedoče o iznimno kvalitetnoj gradnji katedrale.
Krbavska biskupija osnovana je na provincijskom saboru u Splitu
1185. godine. Njezino područje obuhvaćalo je srednjovjekovne župe
Krbavu, Bužane, Novigrad (današnje Todorovo u Bosni), Drežnik,
Plas (danas Plaški), Modruš i Vinodol.
O kulturnoj i duhovnoj razini razdoblja u kojemu su u Lici stolovali
krbavski ili modruški biskupi, kaže Mirjana Grce u napisu
"Otkrivena katedrala krbavskih biskupa", svjedoči, primjerice,
pastirski štap biskupa Kristofora, kojega je, izbjegavši iz
zapaljenog Modruša, 1493. godine ponio u Novi Vinodolski. Sačuvan
je i Milonjin križ kojim su početkom 13. stoljeća biskupi
blagosiljali Liku, te kalež kojim su u Lici misili "predturski
biskupi".
Još se uvijek traga za ostacima "prakatedrale" prvog krbavskog
biskupa Mateja Maruta. Naime, biskupija je osnovana 1185. godine, a
pronađeni ostaci krbavske stolne crkve na Kariji potječu iz druge
polovice 13. stoljeća. U tom intermezzu od dvjestotinjak godina
"skrivena" je katedrala prvog krbavskog biskupa Mateja Maruta.
(Hina) ld ld