ZAGREB, ŠIBENIK, 12. listopada (Hina) - Hrvatski znanstvenici Višeslav i Tomislav Aralica, te francuski putopisac Charles Yriarte, otrkrili su Šibenik kao grad 'samostrela' i 'samostrijelaca'. Naime, prema spisima kancelarije
šibenskog kneza Fanatina de Cha do Pesara iz razdoblja od 1441. do 1443. godine, moguće je rekonstruirati broj posada, te naoružanje šibenskih utvrda. #l# Iz tih dosad najstarijih poznatih isprava doznaje se posve pouzdano da je osnovno oružje gradskih vojnika za borbu na distanci bio samostrijel. U našim izvorima samostrijel se spominje pod nazivima 'balestra', 'balista' i, pohrvaćeno, 'baleštra'. U 15. stoljeću samostrijel je doživio svoju renesansu, te je u onovremenim čuvarima grada Šibenika pronašao svoje vjerne poklonike. Izvori razlikuju nekoliko vrsta tog oružja: 'balestra da molinello', 'balestra da po', 'balestra de torno', 'balista de strevo' i 'balista de pesarola'. Prvi i treći naziv oznakom je za samostrijele s "malim mlinom", odnosno vretenom za zapinjanje tetive, stoji u napisu što ga je za 'Šibenski list' priredio Đuro Bećir. Drugi i četvrti napinju se pomoću kuka koje samostrijelci drže za pasom, dok se peti zapinje pasarolom, napravom koja je u suvremenoj literaturi poznata kao "kozja noga". Samostrijel je
ZAGREB, ŠIBENIK, 12. listopada (Hina) - Hrvatski znanstvenici
Višeslav i Tomislav Aralica, te francuski putopisac Charles
Yriarte, otrkrili su Šibenik kao grad 'samostrela' i
'samostrijelaca'. Naime, prema spisima kancelarije šibenskog
kneza Fanatina de Cha do Pesara iz razdoblja od 1441. do 1443.
godine, moguće je rekonstruirati broj posada, te naoružanje
šibenskih utvrda. #l#
Iz tih dosad najstarijih poznatih isprava doznaje se posve pouzdano
da je osnovno oružje gradskih vojnika za borbu na distanci bio
samostrijel. U našim izvorima samostrijel se spominje pod nazivima
'balestra', 'balista' i, pohrvaćeno, 'baleštra'. U 15. stoljeću
samostrijel je doživio svoju renesansu, te je u onovremenim
čuvarima grada Šibenika pronašao svoje vjerne poklonike. Izvori
razlikuju nekoliko vrsta tog oružja: 'balestra da molinello',
'balestra da po', 'balestra de torno', 'balista de strevo' i
'balista de pesarola'. Prvi i treći naziv oznakom je za
samostrijele s "malim mlinom", odnosno vretenom za zapinjanje
tetive, stoji u napisu što ga je za 'Šibenski list' priredio Đuro
Bećir. Drugi i četvrti napinju se pomoću kuka koje samostrijelci
drže za pasom, dok se peti zapinje pasarolom, napravom koja je u
suvremenoj literaturi poznata kao "kozja noga". Samostrijel je
ispaljivao kratke strijele masivnog željeznog vrha, te bijaše
opasnim oružjem onog vremena.
Sredinom 16. stoljeća samostrijel gubi svoju borbenu funkciju, te
postaje isključivo lovački oružjem ili, u naše doba, sportskim
rekvizitom. No da je, ponajprije poradi svoje bešumnosti, i u
najnovije doba ostao oružjem specijalnih vojnih i
antiterorističkih postrojbi, dokazom je i to da su ga hrvatske
postrojbe koristile u Domovinskom ratu.
(Hina) ld ld