ZAGREB, 18, listopada (Hina) - Granice na vodama od davnine su smatrane tzv "sigurnosnim granicama". Veliki dio europskih granica i danas "teče" većim ili manjim riječnim tokovima i morem. Ako izuzmemo hrvatsku morsku granicu, onda od
oko 2.200 kilometara duge hrvatske granice na kontinentu, oko polovine otpada na vodene tokove ili je s njima u nekoj "logičnoj" vezi. #l# Pod pojmom granice na vodama treba smatrati granice na moru, na jezerima, na rijekama i na potocima, tumači se u napisu objavljenom u časopisu 'Hrvatska vodoprivreda'. Naime, i veliko je Rimsko carstvo vođena, ponajprije, logikom sigurnosti, odnosno, obrane, postavljalo svoje granice u Europi (limes imperii) na velike riječne tokove - Dunav i Rajnu. U prvom stoljeću prije Krista, od 3.400 kilometara, samo se 120 kilometara granice prostiralo na tlu. Danas su, kad je riječ o vodotocima, poznata dva tipa granica: granice koje su nastale na vodotocima i uz njih su vezane, te granice koje su nastale na vodotocima, ali dalje nisu uz njih vezane. Prvi slučaj odnosi se na plovne rijeke na kojima granica teče sredinom riječne matice. Drugi se slučaj odnosi na neplovne rijeke za koje se smatra da granica teče sredinom riječnog toka. Međutim,
ZAGREB, 18, listopada (Hina) - Granice na vodama od davnine su
smatrane tzv "sigurnosnim granicama". Veliki dio europskih granica
i danas "teče" većim ili manjim riječnim tokovima i morem. Ako
izuzmemo hrvatsku morsku granicu, onda od oko 2.200 kilometara duge
hrvatske granice na kontinentu, oko polovine otpada na vodene
tokove ili je s njima u nekoj "logičnoj" vezi. #l#
Pod pojmom granice na vodama treba smatrati granice na moru, na
jezerima, na rijekama i na potocima, tumači se u napisu objavljenom
u časopisu 'Hrvatska vodoprivreda'. Naime, i veliko je Rimsko
carstvo vođena, ponajprije, logikom sigurnosti, odnosno, obrane,
postavljalo svoje granice u Europi (limes imperii) na velike
riječne tokove - Dunav i Rajnu. U prvom stoljeću prije Krista, od
3.400 kilometara, samo se 120 kilometara granice prostiralo na tlu.
Danas su, kad je riječ o vodotocima, poznata dva tipa granica:
granice koje su nastale na vodotocima i uz njih su vezane, te
granice koje su nastale na vodotocima, ali dalje nisu uz njih
vezane.
Prvi slučaj odnosi se na plovne rijeke na kojima granica teče
sredinom riječne matice. Drugi se slučaj odnosi na neplovne rijeke
za koje se smatra da granica teče sredinom riječnog toka. Međutim,
kako se tijekom vremena pomiče korito rijeke, pomiče se i granica na
rijeci, te se u literaturi i naziva "pomičnom granicom". Ako je
rijeka naglo promijenila tok, te ako je on još pomaknut ljudskim
zahvatom, prema međunarodnom pravu granica ostaje u koritu prije
promjene.
O pomičnoj granici raspravljala je, primjerice, Hrvatska
kraljevinska konferencija u svibnju 1757. godine, a tema je bila
granica na Sutli. Nema sumnje da će i Hrvatski državni sabor dobiti
priliku da se izjasni o sličnim pitanjima, jer Hrvatska sa svojim
susjedima još uvijek nije u potpunosti razriješila "granična"
pitanja.
(Hina) ld ld