ZAGREB, 23. listopada (Hina) - Američka je administracija početkom kolovoza najavila kako namjerava "upiti" oko 300 milijuna tona ugljika godišnje do 2010. godine, i to putem tzv. "ponora ugljika"?! Naime, "ponori ugljika" dio su
američke strategije obuzdavanja zagađenja "stakleničkim plinovima", osobito ugljičnim dioksidom, odnosno borbe protiv "globalnog zatopljenja". Što su to "ponori ugljika"? #l# Premda praktični priručnik o "ponorima ugljika" nigdje na svijetu nije napisan, u SAD se pod tim misli na šume i obradivo zemljište kao svojevrsne "upijače", koji bi u idućih deset godina trebali "upiti" oko 15 posto godišnjih emisija ugljičnog dioksida, stoji u ogledu 'Projekt ponora ugljika', koji su pozivajući se na 'New Scientist' za 'Vjesnik HEP-a' priredili mr. Kažimir Vrankić i ing. Renata Matanić. Međutim, upozorava Sten Nilsson iz Međunarodnog instituta za analize primjenjenih sustava, moglo bi proći i pedesetak godina prije nego što bi itko mogao sa sigurnošću reći da su "ponori ugljika" obavili svoj posao. Naime, šume koje se čine velikim "ponorima", odnosno "upijačima", istodobno i ispuštaju velike količine ugljika, dajući svoj nemali doprinos tzv "efektu staklenika". Je li upravo ta činjenica potaknula ministre okoliša Europske Unije da razmisle o uključivanju "ponora ugljika" u
ZAGREB, 23. listopada (Hina) - Američka je administracija početkom
kolovoza najavila kako namjerava "upiti" oko 300 milijuna tona
ugljika godišnje do 2010. godine, i to putem tzv. "ponora
ugljika"?! Naime, "ponori ugljika" dio su američke strategije
obuzdavanja zagađenja "stakleničkim plinovima", osobito
ugljičnim dioksidom, odnosno borbe protiv "globalnog
zatopljenja". Što su to "ponori ugljika"? #l#
Premda praktični priručnik o "ponorima ugljika" nigdje na svijetu
nije napisan, u SAD se pod tim misli na šume i obradivo zemljište kao
svojevrsne "upijače", koji bi u idućih deset godina trebali "upiti"
oko 15 posto godišnjih emisija ugljičnog dioksida, stoji u ogledu
'Projekt ponora ugljika', koji su pozivajući se na 'New Scientist'
za 'Vjesnik HEP-a' priredili mr. Kažimir Vrankić i ing. Renata
Matanić. Međutim, upozorava Sten Nilsson iz Međunarodnog instituta
za analize primjenjenih sustava, moglo bi proći i pedesetak godina
prije nego što bi itko mogao sa sigurnošću reći da su "ponori
ugljika" obavili svoj posao. Naime, šume koje se čine velikim
"ponorima", odnosno "upijačima", istodobno i ispuštaju velike
količine ugljika, dajući svoj nemali doprinos tzv "efektu
staklenika". Je li upravo ta činjenica potaknula ministre okoliša
Europske Unije da razmisle o uključivanju "ponora ugljika" u
sredstva koja bi se podvela pod poznati Protokol iz Kyota o
obuzdavanju globalnog zatopljenja?
Nema dvojbe da će neovisno o rezultatu američkih izbora, SAD
nastaviti svoju ekološku politiku "ponora ugljika". Hoće li se
Europljani obraniti ili će pasti u "američki ponor"? Zajedno s
ugljikom...
(Hina) ld ld