ZAŠTO JE SV. MARTIN ZAKASNIO U KASTAV?

ZAGREB/VARAŽDIN, 24. listopada (Hina) - Zašto je sv. Martin, na primjer, zakasnio u Kastav? Zašto se već stoljećima, ne samo u nas, jedan nadasve skroman, samozatajan i razborit svetac, povezuje s običajima krštenja mošta, neumjerenim ispijanjem vina i drugim hedonističkim navadama, pa i zakašnjenjima kakva su primjerenija nekom našem putničkom vlaku nego svetom čovjeku? Ni do danas to nije posve jasno. Je li razlogom to da je sv. Martin prvi od svetaca koji nije skončao mučeničkom smrću?#L# Jedno je posve bjelodano - sv. Martin se u našim krajevima izuzetno poštuje o čemu svjedoče brojne crkve, pa i groblja, da o običajima i ne govorimo. O puku "najdražem svecu" kolaju u našim krajevima brojne legende, ponekad posve neprimjerene njegovoj svetosti, piše u napisu I. Njegovca "Martinje u hrvatskoj pučkoj predaji", objavljenom u "Varaždinskim vjestima". Tako je u pučku predaju ušla i zbrka nastala prigodom kalendarske reforme, pa se svetac prekorijeva i radi zakašnjenja na martinjske pučke svečanosti. Primjerice, u Kastvu je za sv. Martina zabilježeno "da je bil pijanec i zato ni prišal on dan, kad i si drugi sveci, na Si sveti, aš da je po pute pil i saki čas tikvu natakal, pak zato da je prišel devet dan za Semi svetemi". Izmišljena je i tusta "martinjska guska", koju nalazimo na oltarnim slikama od Francuske i Skandinavije do Hrvatske. Prema legendi, sv. Martin se zbog svoje sramežljivosti, navodno, sakrio kad su ga imali posvetiti za biskupa, a otkrila ga je gakanjem upravo guska. No otkud još i izrazi kao što su "martinjske kobasice" i "martinjski vol"?! Je li za sve te pučke legende i pučka pretjerivanja "kriva" dobra kapljica i činjenica da je Martin službeno proglašen svetim, iako nije izdahnuo mučeničkom smrću kao, primjerice, njegovi sveti prethodnici? (Hina) ld ld