POREZ NA DOBIT SE SMANJUJE NA 25 POSTO; UVODE SE OLAKŠICE I POTICAJI

POREZ NA DOBIT SE SMANJUJE NA 25 POSTO; UVODE SE OLAKŠICE I POTICAJI Iako će se smanjenje stope poreza na dobit sa 35 na 25 primjenjivati od iduće godine, svim bi se onima koji su ili će zaposliti nove djelatnike ili nabaviti opremu do kraja ove godine, taj trošak priznao i za to bi platili manji porez na dobit. To se umanjenje porezne osnovice odnosi i na donacije i razna darovanja, koji će poreznici priznati ako su bili do 2 posto ukupnih prihoda u prethodnoj poslovnoj godini. Novi zakonski prijedlog o porezu na dobit, kojeg je hrvatska Vlada uputila u redovitu saborsku proceduru, utvrđuje olakšice i oslobođenja. Tako bi se porezna osnovica umanjivala za novozaposlene na neodređeno vrijeme za plaću i doprinose na plaću i to za godinu dana, odnosno tri godine za zapošljavanje invalidnih osoba. Istodobno će se osnovica moći umanjiti za vrijednost nabavljene opreme te za darovanja u novcu ili naravi, u visini do dva posto ukupnih prihoda prethodne godine. Značajno je da će se ti izdatci moći priznati kao trošak već za 2000. godinu, dok će se smanjenje stope i ostale odrednice zakona primjenjivati od 1. siječnja 2001. Dana je i mogućnost da i obrtnici mogu postati obveznicima poreza na dobit, ako to žele, te da to mogu biti i neprofitne organizacije i državna tijela ako obavljaju gospodarsku djelatnost čije bi neoporezivanje dovelo do neopravdanih povlastica. Dobit se sada pojmovno definira kao razlika između prihoda i rashoda, a porezna je osnovica, dakle, dobit ostvarena u zemlji i inozemstvu. Vlastiti bi se kapital, kako se predlaže, ukamaćivao zaštitnom kamatom od 3,5 posto godišnje, koja se primjenjuje i na preneseni porezni gubitak, pri čemu se bitno pojednostavljuje obračun rashoda zaštite kapitala. Zbog preglednosti poreznog sustava, u zakonski su tekst ugrađeni poticaji, olakšice i oslobođenja iz postojećih zakona - za obveznike s područja od posebne državne skrbi, obveznike koji posluju u slobodnim zonama, poticaji za ulaganja, za poduzetnike s područja Vukovara. Prijedlog zakona o porezu na dobit jedan je iz paketa od šest poreznih zakona koje će Vlada uputiti Saboru. Jučer su utvrđena tri prijedloga - o porezima na dobit i na dohodak, te o poreznom savjetništvu. Na usklađivanju među Vladinim resorima su još tri zakonska teksta - i to o lokalnim porezima i s tim povezanim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretninama, te posve novi opći porezni zakon. Upravo taj posljednji u zadnje se vrijeme spominje kao predmet različitih mišljenja među pojedinim ministrima. Ministar financija Mato Crkvenac ističe pak da među članovima Vlade nema nikakvih koncepcijskih niti bitnih problema oko poreznih zakona, odnosno pristupa poreznoj reformi kao cjelini. Potreba usklađivanja postoji zbog nekih pravno-procesnih pitanja. Naime, opći bi porezni zakon trebao na jedinstven način propisati vođenje dvostupnosti prekršajnog i upravnog postupka. A to znači potrebu usklađivanja zakona o upravnom postupku sa specifičnostima porezne i fiskalne politike, s normama europske prakse. To pojednostavljeno znači da se o poreznim pitanjima i postupcima ne može raspravljati u zatvorenom krugu, dok je s druge strane hrvatska praksa da upravni sudovi rade na zatvorenim sjednicama. Stoga se u Vladi razmatraju mogućnosti da npr. neka vijeća upravnih sudova raspravljaju na otvorenim sjednicama, te o mogućnostima uključivanja poreznih stručnjaka. To se usklađuje i dorađuje, riječ je o opširnoj materiji, brojinim članicima koje treba uskladiti u drugim zakonima, objasnio je ministar Crkvenac. On ipak vjeruje da će ti prijedlozi biti usklađeni do idućeg četvrtka i Vladine sjednice, te da će nakon toga cjelovita porezna reforma biti upućena u redovitu saborsku proceduru.