NACRT SOCIJALNOG SPORAZUMA - PUNO OPĆENITOSTI, MALO KONKRETNIH MJERA

piše: Damir Margetić ZAGREB, 19. listopada (Hina) - Socijalni sporazum pod nazivom "Partnerstvo za razvoj", čiji je nacrt jučer prihvatilo Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV), trebao bi, po zamisli autora, osigurati socijalni mir i temeljne uvjete za izlazak Hrvatske iz duboke gospodarske i socijalne krize.#L# Prva verzija dokumenta, koju su izradili stručni timovi Vlade, sindikata i poslodavaca, upućena je na jednomjesečnu javnu raspravu, nakon čega bi trebao biti uobličen konačni tekst sporazuma. S obzirom na općenitost prve verzije i izostanak konkretnih mjera, završni bi tekst ipak trebao doživjeti značajne preinake. "Partnerstvo za razvoj" sastoji se od temeljnog sporazuma i četiri priloga - o politici plaća, poreznoj politici, mjerama za izlazak iz gospodarske krize i poticanje zapošljavanja, te izmjenama zakona od interesa za tri socijalna partnera. Temeljni sporazum navodi zajedničke ciljeve potpisnika, poput restrukturiranja gospodarstva, osiguranja gospodarskog rasta, smanjenja nezaposlenosti i sl. Međutim, u dijelu u kojem se pokušavaju utvrditi uvjeti za socijalni mir, kao i trajanje i provedba sporazuma, odmah je došlo do nesuglasica između sindikata i poslodavaca, tako da su u raspravu umjesto jednog upućena po dva prijedloga. Većina sindikalnih središnjica, s izuzetkom Matice sindikata javnih službi, ne želi se odreći industrijskih akcija i spremni su čuvati socijalni mir samo dok poslodavci poštuju odredbe sporazuma i kolektivne ugovore. Bezuvjetnog socijalnog mira ne može biti, poručuju sindikati. Osim toga, spremni su potpisati sporazum samo na godinu dana, uz mogućnost njegova produženja. Hrvatska udruga poslodavaca pak traži da sindikati za vrijeme socijalnog sporazuma odustanu od prosvjednih akcija, pogotovo štrajkova, a sve sporove rješavaju socijalnim dijalogom ili arbitražom. Poslodavci drže da bi zbog težine gospodarske krize socijalni mir trebalo zaključiti na tri godine. U idućem trogodišnjem razdoblju trebalo bi voditi politiku realnih plaća, koje ne mogu rasti brže od rasta BDP-a, slažu se sve tri strane. Realne neto plaće posljednjih su godina rasle po stopama 4,5 posto većim od stopa proizvodnosti rada, što ozbiljno ugrožava gospodarski razvitak, pokazuje analiza stručnjaka s Ekonomskog instituta. Stručnjaci stoga predlažu tri, više ili manje, restriktivna scenarija politike plaća u javnom sektoru, dok je za privatni sektor predviđeno kretanje plaća u skladu s produktivnošću rada. Osnovni je uvjet za gospodarski oporavak, ističu stručnjaci, da realne plaće rastu sporije od rasta BDP-a. Međutim, teško da će takav prijedlog prihvatiti sindikati javnih i državnih službi. Oni su već zatražili pregovore s Vladom o usklađivanju svojih plaća s plaćama u javnim i državnim poduzećima koje su, tvrde sindikalci, u posljednjih osam mjeseci porasle 12 posto u odnosu na njihove. Mjere porezne politike bit će prvenstveno usmjerene na sniženje cijene rada za 30 posto, najavljuje Ministarstvo financija. Razmatrat će se i mogućnost izmjena poreza na dodanu vrijednost, iako prihod od tog poreza donosi preko 40 posto prihoda u državni proračun. Ministarstvo gospodarstva i Hrvatski zavod za zapošljavanje izradili su prilog o mjerama gospodarske politike za poticanje zapošljavanja. U prilogu, međutim, uopće nema konkretnih mjera, jer se one, tvrde autori, ne mogu definirati prije rasprave o državnom proračunu. Umjesto toga se navodi niz ciljeva, od jeftinije proizvodnje i održavanja makroekonomske stabilnosti, do jačanja izvoza i rasta inozemnih ulaganja. Zavod za zapošljavanje pak predlaže da se sredstva planirana za otpremnine otpuštenim radnicima preusmjere u programe za novo zapošljavanje. U to, zbog nedostatka sredstava, ne treba ići preširoko, već se treba koncentrirati na desetak tvrtki koje će zbog restrukturiranja morati otpustiti višak zaposlenih. Osim navedenoga, sastavni dio socijalnog sporazuma je i popis osamdesetak zakonskih novela i prijedloga zakona od interesa za sve tri strane, koji će se mijenjati i usvajati kroz iduće tri godine. Po riječima predsjednika GSV-a Vitomira Begovića, "Partnerstvo za razvoj" trebalo bi zapravo postati dijelom strategije gospodarskog i socijalnog razvitka Hrvatske, koju sindikati već godinama traže, kako od bivših, tako i od sadašnjih vlasti. No, ostane li i završna verzija sporazuma, koja bi trebala biti potpisana krajem studenoga, prepuna "ciljeva" i nedefiniranih "mjera", na pravu će strategiju još morati pričekati. Uostalom, kao i Vlada i poslodavci na žuđeni socijalni mir. (Hina) md ln