BANKE I DALJE SUZDRŽANE U KREDITIRANJU

ZAGREB, 26. rujna (Hina) - Kreditna aktivnost banaka u Hrvatskoj i dalje ne prati značajan rast depozita, pa je suzdržanost banaka od kreditiranja poduzeća još dominantno obolježje cjelokupnog financijskog okruženja. Monetarna pak kretanja u lipnju i naročito u srpnju karakterizira intenzivni rast svih monetarnih agregata kao i inozemne aktive. Uz dobru likvidnost banaka, rast plasmana, međutim, bio je malen, premda ipak nešto veći nego proteklih mjeseci. Istodobno, država je znatno smanjila neto dugovanja bankarskom sektoru u srpnju. Po podacima iz rujanskog Biltena Hrvatske narodne banke novčana masa porasla je ukupno za 3,35 milijardi kuna tijekom lipnja i srpnja te je posljednjeg dana sedmog mjeseca iznosila 17,2 milijarde kuna. Premda je i gotov novac značajno porastao, komponenta za najdinamičnijim rastom je depozitni novac poduzeća koji je u lipnju i srpnju povećan za 1,5 milijardi kuna (29,5 posto) i iznosio 6,5 milijardi kuna krajem srpnja. Analitičari središnje banke ističu da je to tim važnije jer se upravo depozitni novac poduzeća tijekom prošlogodišnje recesije najviše smanjio. U okolnostima sužene likvidnosti gospodarstva oporavak depozitnog novca poduzeća, ističu u HNB-u, bitna je pretpostavka za oživljavanje poslovanja gospodarskih subjekata. Država je tijekom lipnja i srpnja nastavila podmirivati dospjele neplaćene obveze iz proteklih godina. Ministarstvo financija plasiralo je obveznice u japanskim jenima u protuvrijednosti od 400 milijuna dolara, a dio tog priliva prodan je HNB-u kako bi se kunama platile dospjele obveze domaćim dobavljačima. Uz to izdane obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje također su poboljšale likvidnost dijela gospodarstva s kojima taj fond posluje. Za povećanje novčane mase stoga je nekoliko razloga: sezonski utjecaj - dobre turističke sezone, podmirivanje većeg iznosa državnih obveza kao i tri uzastopna tromjesečja porasta gospodarske aktivnosti, ističu u središnjoj banci. Ukupna likvidna sredstva povećana su u lipnju i srpnju za 5,7 milijardi kuna i iznosila su krajem srpnja 65,7 milijardi kuna. Porast devizne štednje u ta dva mjeseca bio je znatan - za 1,76 milijardi kuna pa su devizni depoziti krajem srpnja iznosili 42 milijarde kuna. Iz znatnog ubrzanja porasta deviznih depozita (u odnosu na prethodne mjesece) analitičari središnje banke zaključuju da smo se "vratili u uobičajenu 'predrecesijsku' sezonsku shemu i da više nema ni traga neodlučnosti deponenata koja je bila prisutna tijekom prošle godine". Pritim je zabilježen rast i kunske štednje - za 0,56 milijardi kuna u lipnju i srpnju, koja iznosi 6,5 milijardi kuna. To se, uz ostale faktore, drže u HNB-u, može pripisati i stabilnom, ondosno nominalno aprecirajućem tečaju. Kreditna pak aktivnost banaka nije pratila izraziti rast depozitne baze. Porast plasmana od 1 milijardu kuna, od čega u srpnju 0,9 milijardi, samo je blago ubrzanje prema priješnjim mjesecima potpune stagnacije ili čak smanjenja kredita, a daleko od pravog zamaha. Nešto bolje, kao i ranije, prolazi sektor stanovništva, čiji su krediti nešto povećani, dok krediti poduzećima stagniraju ili malo rastu, što i nadalje govori o suzdržanosti banaka od kreditiranja poduzeća. 9. U SRPNJU I KOLOVOZU APRECIJACIJA KUNE PREMA EURU, DEPRECIJACIJA PREMA DOLARU U dva ljetna mjeseca, srpnju i kolovozu nastavljen je trend nominalne aprecijacije kune prema euru (za 1 posto), dok je kuna prema dolaru deprecirala za 5,8 posto. Prema podatcima Hrvatske narodne banke, u prvih osam mjeseci ove godine kuna je prema euru ukupno ojačala za 1,6 posto, dok je prema dolaru ukupno oslabila za 11,3 posto. Trend nominalne aprecijacije kune prema euru započeo je u ožujku ove godine. Taj je trend nastavljen i u srpnju i u kolovozu, a vrijednost eura, prema srednjem tečaju HNB-a, sa 7,64 kune koncem lipnja smanjena je na 7,56 kuna koncem kolovoza. U srpnju kuna je nominalno aprecirala za 0,5 posto, a njeno znatnije jačanje spriječeno je intervencijom središnje banke na deviznom tržištu. HNB je, naime, na aukciji 5. srpnja otkupila deviza u ukupnom iznosu od 73,7 milijuna dolara. Tijekom kolovoza kuna je ojačala za 0,54 posto bez daljnjih intervencija središnje banke na deviznom tržištu. Uz uspješnu turističku sezonu na povećanje devizne ponude utjecao je i priljev deviza od emisije obveznica na japanskom tržištu kapitala, ističe se u najnovijem Biltenu HNB-a. Analitičari središnje banke podsjećaju da se trend nominalne aprecijacije tečaja eura prema američkom dolaru, koji se očitovao u drugoj polovici svibnja i u lipnju, nije nastavio idućih mjeseci. Stoga je i kuna tijekom srpnja i kolovoza počela trend deprecijacije prema američkom dolaru. Tečaj dolara porastao je sa 8 kuna za dolar koncem lipnja na 8,5 kuna na kraju kolovoza. Tako je u srpnju i kolovozu ostvarena ukupna nominalna deprecijacija kune prema dolaru od 5,8 posto, a od početka godine kuna je prema dolaru ukupno oslabila za 11,3 posto. Krajem kolovoza zabilježena je i nominalna deprecijacija kune prema košarici valuta u iznosu od 1 posto u usporedbi s koncem lipnja. Podatci središnje banke o realnom efektivnom tečaju kune (deflacioniranom cijenama na malo i cijenama industrijskih proizvoda pri proizvođačima) odnose se na lipanj. Zbog znatnog relativnog rasta domaćih cijena, kao i zbog jačanja kune prema dolaru i euru, kuna je u lipnju realno aprecirala za 2 posto (uz cijene na malo kao deflator), odnosno za 3,4 posto (uz proizvođačke cijene kao deflator), ističe se u Biltenu HNB-a.