ZAGREB, 25. rujna (Hina) - Neto imovina otvorenih investicijskih fondova Zagrebačke banke - ZB plusa i ZB europlusa, od srpnja ove godine, kada su započeli s poslovanjem, do danas udvostručena je na više od 42 milijuna kuna, rekao je
član Uprave ZB Investa Dinko Novoselec na današnjoj tiskovnoj konferenciji. Tvrtka ZB Invest, koja upravlja spomenutim fondovima, kao i sami fondovi u sto postotnom su vlasništvu Zagrebačke banke. To im, prema riječima direktora Sektora investicijskog bankarstva Zagrebačke banke Borisa Galića, omogućava sigurnost ulaganja, likvidnost poslovanja te dostupnost potencijalnim klijentima u svim poslovnicama matične banke. Također, udjeli u fondovima mogu se kupiti ili prodati u bilo kojoj poslovnici Banke ili njenih tvrtki -kćeri: ZB brokeri ili ZB Investu. Inače, minimalni ulog u fond ZB plus iznosi dvije tisuće kuna, a u ZB europlus 250 eura. ZB plus, kunski fond, trenutno je aktivniji od fonda ZB europlus, koji nudi ulaganja uz valutnu klauzulu. Naime, čak 60 posto od 42 milijuna kuna uloženo je upravo u kunski fond. Pojašnjavajući takvu situaciju, Galić je istakao kako u kunski fond uglavnom ulažu hrvatske tvrtke, dok se individualni klijenti uglavnom odlučuju za "devizni" fond. Iako je individualnih investitora brojčano više, tvrtke fondovima povjeravaju veće svote
ZAGREB, 25. rujna (Hina) - Neto imovina otvorenih investicijskih
fondova Zagrebačke banke - ZB plusa i ZB europlusa, od srpnja ove
godine, kada su započeli s poslovanjem, do danas udvostručena je na
više od 42 milijuna kuna, rekao je član Uprave ZB Investa Dinko
Novoselec na današnjoj tiskovnoj konferenciji.
Tvrtka ZB Invest, koja upravlja spomenutim fondovima, kao i sami
fondovi u sto postotnom su vlasništvu Zagrebačke banke. To im,
prema riječima direktora Sektora investicijskog bankarstva
Zagrebačke banke Borisa Galića, omogućava sigurnost ulaganja,
likvidnost poslovanja te dostupnost potencijalnim klijentima u
svim poslovnicama matične banke. Također, udjeli u fondovima mogu
se kupiti ili prodati u bilo kojoj poslovnici Banke ili njenih
tvrtki -kćeri: ZB brokeri ili ZB Investu. Inače, minimalni ulog u
fond ZB plus iznosi dvije tisuće kuna, a u ZB europlus 250 eura.
ZB plus, kunski fond, trenutno je aktivniji od fonda ZB europlus,
koji nudi ulaganja uz valutnu klauzulu. Naime, čak 60 posto od 42
milijuna kuna uloženo je upravo u kunski fond.
Pojašnjavajući takvu situaciju, Galić je istakao kako u kunski fond
uglavnom ulažu hrvatske tvrtke, dok se individualni klijenti
uglavnom odlučuju za "devizni" fond. Iako je individualnih
investitora brojčano više, tvrtke fondovima povjeravaju veće svote
novca.
Iako novost na hrvatskom tržištu, investicijski su fondovi
najrašireniji način ulaganja u svijetu, pa primjerice u SAD-u
ulaganja u novčane fondove čine oko 15 posto američkog BDP-a.