ZAGREB, 26. rujna (Hina) - Kraditna aktivnost banaka u Hrvatskoj i dalje ne prati značajan rast depozita, pa je suzdržanost banaka od kreditiranja poduzeća još dominantno obolježje cjelokupnog financijskog okruženja.
ZAGREB, 26. rujna (Hina) - Kraditna aktivnost banaka u Hrvatskoj i
dalje ne prati značajan rast depozita, pa je suzdržanost banaka od
kreditiranja poduzeća još dominantno obolježje cjelokupnog
financijskog okruženja.#L#
Monetarna pak kretanja u lipnju i naročito u srpnju karakterizira
intenzivni rast svih monetarnih agregata kao i inozemne aktive. Uz
dobru likvidnost banaka, rast plasmana, međutim, bio je malen,
premda ipak nešto veći nego proteklih mjeseci. Istodobno, država je
znatno smanjila neto dugovanja bankarskom sektoru u srpnju.
Po podacima iz rujanskog Biltena Hrvatske narodne banke novčana
masa porasla je ukupno za 3,35 milijardi kuna tijekom lipnja i
srpnja te je posljednjeg dana sedmog mjeseca iznosila 17,2
milijarde kuna.
Premda je i gotov novac značajno porastao, komponenta za
najdinamičnijim rastom je depozitni novac poduzeća koji je u lipnju
i srpnju povećan za 1,5 milijardi kuna (29,5 posto) i iznosio 6,5
milijardi kuna krajem srpnja. Analitičari središnje banke ističu
da je to tim važnije jer se upravo depozitni novac poduzeća tijekom
prošlogodišnje recesije najviše smanjio. U okolnostima sužene
likvidnosti gospodarstva oporavak depozitnog novca poduzeća,
ističu u HNB-u, bitna je pretpostavka za oživljavanje poslovanja
gospodarskih subjekata.
Država je tijekom lipnja i srpnja nastavila podmirivati dospjele
neplaćene obveze iz proteklih godina. Ministarstvo financija
plasiralo je obveznice u japanskim jenima u protuvrijednosti od 400
milijuna dolara, a dio tog priliva prodan je HNB-u kako bi se kunama
platile dospjele obveze domaćim dobavljačima. Uz to izdane
obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje također su
poboljšale likvidnost dijela gospodarstva s kojima taj fond
posluje.
Za povećanje novčane mase stoga je nekoliko razloga: sezonski
utjecaj - dobre turističke sezone, podmirivanje većeg iznosa
državnih obveza kao i tri uzastopna tromjesečja porasta
gospodarske aktivnosti, ističu u središnjoj banci.
Ukupna likvidna sredstva povećana su u lipnju i srpnju za 5,7
milijardi kuna i iznosila su krajem srpnja 65,7 milijardi kuna.
Porast devizne štednje u ta dva mjeseca bio je znatan - za 1,76
milijardi kuna pa su devizni depoziti krajem srpnja iznosili 42
milijarde kuna. Iz znatnog ubrzanja porasta deviznih depozita (u
odnosu na prethodne mjesece) analitičari središnje banke
zaključuju da smo se "vratili u uobičajenu 'predrecesijsku'
sezonsku shemu i da više nema ni traga neodlučnosti deponenata koja
je bila prisutna tijekom prošle godine".
Pritim je zabilježen rast i kunske štednje - za 0,56 milijardi kuna
u lipnju i srpnju, koja iznosi 6,5 milijardi kuna. To se, uz ostale
faktore, drže u HNB-u, može pripisati i stabilnom, ondosno
nominalno aprecirajućem tečaju.
Kreditna pak aktivnost banaka nije pratila izraziti rast depozitne
baze. Porast plasmana od 1 milijardu kuna, od čega u srpnju 0,9
milijardi, samo je blago ubrzanje prema priješnjim mjesecima
potpune stagnacije ili čak smanjenja kredita, a daleko od pravog
zamaha. Nešto bolje, kao i ranije, prolazi sektor stanovništva,
čiji su krediti nešto povećani, dok krediti poduzećima stagniraju
ili malo rastu, što i nadalje govori o suzdržanosti banaka od
kreditiranja poduzeća.
(Hina) ds