RDW 29. VIII. 20-TA OBLJETNICA SOLIDARNOŠČI

NJEMAČKI RADIO - RDW 29. VIII. 2000. Dvadeset godina od osnivanja pokreta Solidarnošč u Poljskoj. Komentar Bernd Musch-Borowska. Prije točno dvadeset godina u Poljskoj je započela svojevrsna radnička revolucija koja je imala dalekosežne gospodarske i političke posljedice. Ona je prerasla u čitav pokret poznat pod imenom Solidarnošč koji je počeo razbijati čeličnu strukturu komunističkog sustava. Štrajkovi u Poljskoj u ljetu 1980. suočili su komunistički režim sa solidarnosti kakvu do tada nisu poznavali. Ova solidarnost (poljski Solidarnošč), što je nedugo zatim postalo i ime čitavog pokreta, povezala je različite društvene skupine, radnike i intelektualce. U gdanjskom brodogradilištu 'Lenjin', koje je od krvavog gušenja radničkih prosvjeda 1970. godine predstavljalo jednu od glavnih utvrda antikomunističkog otpora, započeo je 14. kolovoza opsadni štrajk. Tamo su vođeni i pregovori s Vladom. Jedan od savjetnika štrajkaškog odbora bio je tada Bronislav Geremek, donedavno poljski ministar vanjskih poslova. = Bilo je jako važno što smo za vrijeme tog kolovoskog štrajka imali povjerenje radnika. To je bila velika zasluga Lecha Walese. On je mogao stvoriti klimu povjerenja između intelektualaca i radnika. Bilo je jako važno da za vrijeme pregovora s Vladom, kada su došli ministri, glavni pregovarači nisu bili stručnjaci, profesori i specijalisti, nego obični radnici, prisjeća se Bronislav Geremek. Za vrijeme dvotjednih intenzivnih pregovora štrajkovi su buknuli u čitavoj zemlji i zahvatili gotovo sve grane industrije. Svugdje su postavljeni isti uvjeti: slobodni sindikati, pravo na štrajk, sloboda tiska i puštanje političkih zatvorenika na slobodu. 31. kolovoza Vlada je popustila: u Gdanjsku je potpisan sporazum koji je doveo do osnivanja prvih slobodnih sindikata u Poljskoj. Tako po prvi put u povijesti Narodne Republike Poljske i čitavog područja pod sovjetskom vlasti jedna radnička borba nije završila samo s gospodarskim ustupcima - ovaj sporazum predstavljao je prvu pukotinu u totalitarnoj strukturi države. 'Solidarnošč se održala dugo', mišljenja je Tadeusz Mazowiecki. On je tada također bio savjetnik štrajkaškog odbora i 1989. je postao prvim demokratski izabranim premijerom Poljske. Solidarnošč je preživjela i proglašenje ratnog prava i vrijeme nakon toga. Kasniji raspad pokreta na različite stranke i političke grupacije bio je nezaobilazan, smatra Mazowiecki i kaže: = Pokret je preživio doba ratnog prava i borbe u to doba. Mislim da je on preživio i prvi pokušaj transformacije. To je bilo osnivanje moje Vlade. Njezina politička linija, promjene koje je ostvarila, bile bi nemoguće da iza nje nije stajala Solidarnošč. Ona je sve to izdržala. No, mora se uzeti u obzir da je to bio vrlo složeni pokret, koji je stvoren od raznovrsnih političkih tendencija. Prije ili kasnije morale su se one od njega ponovno odvojiti. Današnja Izborna akcija solidarnost, kratko AWS, savez je sindikalnih i nacionalno-klerikalnih političkih skupina koje trenutno tvore manjinsku vladu. Konzervativni politički stožer u Poljskoj, nekadašnji stožer Solidarnošči danas je podijeljen. Nedovoljna povezanost na zajedničkoj političkoj liniji u redovima AWS-a i razilaženje u mišljenjima sa Slobodarskom unijom, doveli su ovoga ljeta do raspada koalicijske Vlade. Ova razjedinjenost, prema mišljenju Janusza Reitera, nekadašnjeg poljskog veleposlanika u Njemačkoj, vrlo negativno djeluje na birače. Rezultati ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da je popularnost AWS-a među stanovništvom pala ispod 20 posto. = Upravo se konzervativni birači u Poljskoj osjećaju razočaranima svojom strankom. AWS je prije 4-5 godina bio velika, uspješna stranka. Stranka je u međuvremenu izgubila i na snazi, i na samopouzdanju, i sada se još može samo nadati da će šok, koji je u njoj nastupio zbog teške krize, imati ljekoviti učinak. No, moram priznati da je to više nada, nego prognoza, kaže Reiter. Ni predsjednički kandidat Izborne akcije Solidarnošč, Marian Krzaklewski, nema izgleda za pobjedu nad dosadašnjim predsjednikom Alexandrom Kwasniewskim. Kwasniewski je opće priznat predsjednik, a u anketama provedenima prošlih mjeseci 70 posto ispitanika izjavilo je da će glasovati za njega na predstojećima izborima, što pokazuje da je puno popularniji od Krzaklewskog kojemu je sklono tek 4 do 7 posto stanovništva. Ako Krzaklewski međutim ipak ostvari dobre rezultate na izborima, mogao bi time barem učvrstiti politički autoritet u svojoj stranci. Ako to ne bude slučaj, njegovo bi moglo doba na poziciji predsjednika AWS biti završeno. A mogućnost da netko drugi uspije ujediniti Izbornu akciju Solidarnošč, mnogi politički stručnjaci smatraju više nego upitnom. (RDW)