CH-DE-rasizam-Vlada-Diplomacija-Parlament-Političke stranke ŠVICARSKA-LE TEMPS OD 22.8.00.SCHROEDER I KRAJNJA DESNICA ŠVICARSKALE TEMPS22. VIII. 2000.Gerhard Schroeder se odvažuje na put u bivšu Istočnu Njemačku, uporište krajnje
desnice"Ljetno putovanje njemačkog kancelara Gerharda Schroedera u bivšu Istočnu Njemačku koje je bilo planirano prije više od šest mjeseci, moglo bi se pretvoriti u križarski pohod protiv rasizma i ksenofobskog nasilja. Atentat u duesseldorfskoj podzemnoj željeznici (koji još nije rasvijetljen), u kojemu je 17. VII. ranjeno deset stranaca, pokrenuo je zapravo val prosvjeda po čitavoj zemlji. On je opet potaknuo vječnu raspru o zabrani stranaka krajnje desnice u Njemačkoj.Pod pritiskom glasila i političke klase, kancelar nije mogao izbjeći razgovor o toj temi na području gdje je ona osjetljivija nego drugdje, premda se tiče čitave Njemačke. U nedjelju se Gerhard Schroeder također očitovao za zabranu NPD-a, protuparlamentarističke stranke krajnje desnice, koja se nedavno istaknula na prosvjedima što ih je odobrilo pravosuđe ispred Brandenburških vrata u Berlinu. 'Ne možemo dopustiti da se u našoj zemlji ljudi na ulici vrijeđaju, napadaju, pa i ubijaju zbog
ŠVICARSKA
LE TEMPS
22. VIII. 2000.
Gerhard Schroeder se odvažuje na put u bivšu Istočnu Njemačku,
uporište krajnje desnice
"Ljetno putovanje njemačkog kancelara Gerharda Schroedera u bivšu
Istočnu Njemačku koje je bilo planirano prije više od šest mjeseci,
moglo bi se pretvoriti u križarski pohod protiv rasizma i
ksenofobskog nasilja. Atentat u duesseldorfskoj podzemnoj
željeznici (koji još nije rasvijetljen), u kojemu je 17. VII.
ranjeno deset stranaca, pokrenuo je zapravo val prosvjeda po
čitavoj zemlji. On je opet potaknuo vječnu raspru o zabrani
stranaka krajnje desnice u Njemačkoj.
Pod pritiskom glasila i političke klase, kancelar nije mogao
izbjeći razgovor o toj temi na području gdje je ona osjetljivija
nego drugdje, premda se tiče čitave Njemačke. U nedjelju se Gerhard
Schroeder također očitovao za zabranu NPD-a,
protuparlamentarističke stranke krajnje desnice, koja se nedavno
istaknula na prosvjedima što ih je odobrilo pravosuđe ispred
Brandenburških vrata u Berlinu. 'Ne možemo dopustiti da se u našoj
zemlji ljudi na ulici vrijeđaju, napadaju, pa i ubijaju zbog
jezika, vjere ili boje kože', izjavio je kancelar.
Nema dvojbe da se u istočnim područjima kojima će proputovati,
stranci više ne osjećaju sigurni, napose u manjim mjestima.
'Središte nasilja krajnje desnice i dalje su istočne pokrajine',
potvrdila je Služba za zaštitu Ustava u izvješću iz 1999. 'Postoje
djelatne skupine u malim općinama', dodaje Služba. Napadi su u
njima gotovo svakodnevna pojava. Oni više nisu na prvim stranicama
listova, osim ako žrtva smrtno strada. Mnogi promatrači drže da to
područje više nije preporučivo za obojene. (...) Ksenofobsko
nasilje stvaran je problem za ugled tog područja, zbog čega se
političari plaše bijega stranih ulagača.
Kancelarov put koji se događa mjesec dana prije desete obljetnice
ujedinjenja (3. X. 1990.), bit će teška zadaća jer će ga glasila
pozorno pratiti. Gerhard Schroeder će u stvari morati osuditi
postojeću ksenofobiju, a da od bivših Istočnih Nijemaca ne načini
žrtvene jarce rasizma. Krajnja desnica je problem koji se tiče
čitave Njemačke, istaknuo je Uwe-Karsten Heye, službeni
predstavnik vlade. Premda većinom nalaze pristaše na istoku, među
nezaposlenoj mladeži, tri odobrene stranke krajnje desnice imaju
svoje korijene na zapadu.
Gerhard Schroeder ne može također zanemariti jako teške
gospodarske i društvene prilike na tom području. To je prava
'ekspedicija u nepoznato područje' za socijaldemokratskog
kancelara, misli tjednik 'Der Spiegel'. Njemački je istok zapravo
daleko od 'procvata' kako je prebrzo predvidio bivši kancelar
Helmut Kohl. Bivša Istočna Njemačka nije uspjela stvoriti veliko
gospodarsko središte, kao što su se nadali. Naklada i distribucija
ostala je u Hamburgu, financije u Frankfurtu, a visoka tehnologija
i filmska industrija u Muenchenu.
Restrukturiranje je dovelo do dvostruko veće nezaposlenosti nego
na zapadu (svaki peti aktivni stanovnik je bez posla), a
gospodarski je rast pao niže nego u 'bivšim Laenderima'. Premda
stanovnici bivše Demokratske Republike Njemačke nisu doživjeli
tragičnu sudbinu bivših sovjetskih kolega, ipak pate od teškog
nedostatka identiteta, a mnogi misle da su žrtve ujedinjenja. Treba
priznati: njihovo gospodarstvo sada pripada sunarodnjacima sa
zapada. Gotovo 95 posto industrijskih postrojenja prešlo je u ruke
zapada.
Gerhard Schroeder govorio je o paktu o solidarnosti, uvjeravajući
bivše Istočne Nijemce da će se državna pomoć nastaviti sve do 2005.
Pomoć zapada istoku već dostiže tisuću milijarda švicarskih
franaka od 1991., što je gotovo jednako dvama godišnjim proračunima
zemlje kao što je Francuska...", piše Stephane Schneider.