ŠP-ELPAIS-13.8.-NEONACIZAM U NJEM

ŠPANJOLSKA EL PAIS 13. VIII. 2000. Njemačka reagira suočena s neonacizmom "Neonacistička bomba koja je eksplodirala prije tri tjedna na željezničkome kolodvoru u Dusseldorfu i ranila 10 useljenika, a većina njih bili su Židovi, poslužila je kao upaljač za politički, sudski i društveni proces koji bi mogao imati velike posljedice, i to ne samo za Njemačku. Sve upućuje na to da se sada nalazimo pred najvećom institucionalnom reakcijom jedne europske vlade protiv neonacizma u posljednjih nekoliko desetljeća. Predugo se sve veće širenje neonacizma ignoriralo, zanemarivalo i minimiziralo, osobito takvi pokreti među mladima, kult nasilja, preziranje vrijednosti poput pravne države i demokracije te stvaranje mržnje prema strancima. I ne samo u Njemačkoj. Ali baš tamo, u Njemačkoj, čini se da se prvi put spajaju politička volja i uvjerenost društvenih čimbenika da se moraju suprotstaviti pojavi koja je danas vjerojatno najveća prijetnja mirnome suživotu u zapadnim demokratskim državama. SPD-ova vlada i Zeleni, oporba (CDU i Liberali), sindikati i poslodavci, savezne države i općine, svi su pokrenuli u posljednjih nekoliko tjedana veliku političku i pravnu ofenzivu kako bi se stvorili novi mehanizmi samoobrane demokracije suočene s novim nacističkim prijetnjama. Među najvažnijim mjerama mogla bi se naći zabrana Nacionaldemokratske stranke, kojoj je jučer zabranjen skup pred Ustavnim sudom. Stručno povjerenstvo od ovoga tjedna razmatra mogućnost zabrane te stranke, a u listopadu će objaviti svoje zaključke na konferenciji ministara unutarnjih poslova njemačkih saveznih država i saveznog ministra unutranjih poslova Otta Schillya. Pravne mjere ove vrste teško su provedive u pravnoj državi. Njemački nacisti, kao i članovi ETA-e ili koalicije Euskal Herritarrok, iskusni su i znaju kako potražiti zaštitu baš u ustavu koji žele uništiti. Zato se nitko ne želi upuštati u zabranu rada stranke, jer bi to poništio njemački ustavni sud, a to bi značilo i političku pobjedu te stranke. I ne smije se potcijeniti tvrdnja protivnika zabrane stranke da se taj pokret lakše može nadzirati unutar neke zakonite stranke, nego u ilegali koja bi imala aureolu otpora postojećem sustavu. U mnogim europskim državama rasizam i etnicistička mitologija, pojačani strahom od globalizacije, društvenim napetostima ili nacionalizmom, postaju sve aktivniji, sa sve brojnijim i sve bolje organiziranim pripadnicima neonacističkih skupina. A njihova spremnost na pribjegavanje nasilju, što se vidi u informativnim službama europskih država, svakim je danom sve izraženija. Ali postoji još jedan čimbenik koji je, pokazalo se, najviše pridonio pojavi nacističkoga nasilja i ksenofobije, a to je nepostojanje društvene i institucionalne reakcije, zbog čega se pojavilo mišljenje da će ta nedjela ostati nekažnjena, iako je to dugoročno nepodnošljivo za demokratsko društvo. U Njemačkoj se ovoga ljeta konačno začulo 'e, sad je dosta', a to su toliko dugo čekali svi oni koji su sa sve većom zabrinutošću promatrali kako pretjerano sociološko objašnjavanje pojave fašističkoga nasilja navodi na zaboravljanje činjenice da ga treba suzbiti. Socijaldemokratska vlada Gerharda Schroedera dosad je tome pitanju posvećivala tek nešto malo više interesa od vlada demokršćana Helmuta Kohla. Razne gospodarske reforme koje su zapinjale mnogo godina u Njemačkoj bile su njegov prioritet. U mnogima je uspio, pa Schroeder danas može podnositi završne račune koje su mu samo najveći optimisti u njegovoj stranci najavljivali. I sada se može energično i odlučno suočiti s problemom koji u Njemačkoj podrazumijeva neizbježne povijesne konotacije, ali pogađa i mnoge druge države u Europi, pa naravno i Španjolsku. Dokrajčiti nekažnjavanje jedan je od ključeva ove mobilizacije s ciljem očuvanja vrijednosti i zakona mirnog suživota za koji je, iako to neki zaboravljaju, trebalo mnogo krvi, napora i znanja da bi se izgradio. Europske demokratske države, one najstarije poput Velike Britanije, Njemačke koja se izdigla iz ruševina i pepela rata i nacizma, tako dugo željena Španjolske, koju je bilo tako teško izgraditi, ali i mlade demokracije u istočnoj i srednjoj Europi, zaslužuju da ih se brani i poštuje. Čini se da Njemačka u tome preuzima vodstvo i to vodstvo mora naići na dobrodošlicu", piše u uvodniku lista.