US-WTIMES-10.8.-BUDUĆNOST KOSOVA

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 10. VIII. 2000. Budućnost Kosova "Rat na Kosovu završio je prije više od godinu dana, ali Clintonova vlada rijetko slavi svoju 'pobjedu'. Uvjeti na terenu i dalje se pogoršavaju, a Amerika bi se na kraju mogla naći u borbi protiv navodnih saveznika, Albanaca", piše Doug Bandow. "Nažalost, bit će mnogo teže izići nego što je bilo ući. Washington bi morao Kosovo predati Europljanima u okviru Europske sigurnosti i obrane. Pokušaj čuvanja kosovske multilateralnosti je propao: većina je Srba, prema procjenama između 250 i 260 tisuća, pobjegla. Albanci su protjerali i Cigane, Židove, pa čak i nealbanske muslimane. Još je problematičniji pokušaj sprječavanja kosovske neovisnosti. Zapovjednik gen. Klaus Reinhardt primijetio je početkom godine: 'Kad je NATO došao na Kosovo, trebali smo se samo boriti protiv jugoslavenske vojske ako dođe nepozvana. Sad smo otkrili da se moramo boriti i protiv Albanaca.' Ta mogućnost neće samo ojačati kritičare sadašnje politike. I predsjednik Clinton i republikanski predsjednički kandidat George Bush morali su se usprotiviti kako bi spriječili pokušaje Kongresa da povuče američke snage s Kosova. Nikakav vladin pritisak neće zatvoriti vrata ako Amerikanci počnu ginuti na Kosovu. (...) Što je još gore, upozorava britanska obavještajna tvrtka Jane's: 'Nove žrtve među vojnicima KFOR-a neizbježne su, a ta mogućnost budi strah od neuspjeha poput onoga u Somaliji, kad su sami mirotvorci postali mete.' Zamislite da morate Amerikancima objašnjavati zašto se njihovi sinovi i muževi bore protiv - i zašto ih ubija - narod koji je SAD došao zaštititi. Javna bi potpora misiji tada ishlapila. I Europa je ugrožena. Počne li CNN donositi žrtve u američke domove, pitanje, baš kao i u Somaliji, više neće biti hoće li se vojnici vratiti nego koliko će se brzo vratiti. Takvo naglo povlačenje prepustilo bi Europskoj uniji da skuplja krhotine. Uz to, vjerojatno će se postaviti i dublja pitanja. Zašto bi Washington trebao spašavati zemlje koje ne žele braniti svoje interese? Zašto bi američki porezni obveznici neizravno podupirali napuhane europske bogate države? Kome je potreban NATO pod američkom dominacijom u svijetu bez Sovjetskoga Saveza? Ta se pitanja mora postaviti bez obzira na to tko ima koliko vojnika na Balkanu. Ali rasprava će postati još ružnija ako se pokrene dok Washington bude žurno pokušavao, kao iz Somalije, povući američke vojnike. Zato bi Europa morala preuzeti KFOR. Zapovjedništvo je već podijeljeno na Eurocorps koji daje multinacionalu postrojbu s prvom velikom operacijskom zadaćom. Europljani bi sad morali osigurati vojnike za sve KFOR-ove zapadne snage. Europa ima tri milijuna vojnika i može dati svih 45.700 KFOR-ovih vojnika, od kojih su danas 7.000 Amerikanci. Doista, EU bi lako mogao zamijeniti 6400 američkih vojnika koji su razmješteni drugdje na Balkanu, uglavnom u Bosni. Opravdanost smanjivanja američkoga tereta dovoljno je očita. Washington na obranu troši 40 posto više od Europe, unatoč tome što ima manji BDP i manje stanovnika. Europljani zaostaju za SAD u gotovo svim vojnim pitanjima, najveći je nesklad u borbenoj moći, koji je bio očit u lošim rezultatima Europljana tijekom rata protiv Srbije. I Europljani bi od toga imali koristi. Njihova sigurnost više ne bi ovisila o kolebljivim američkim političarima. Oni bi mogli djelovati ako Washington odluči ostati po strani - kao Australija u Istočnom Timoru. Uz to, EU više neće moći biti tako lako gurnut u vojne akcije kojima se protivi. Istodobno će Europski identitet sigurnosti i obrane vjerojatno poboljšati odnose između SAD-a i Europe. Predsjednik Clinton je branio Europljane od osuda da nisu obavili svoju dužnost, ali je savezničko vojno djelovanje nastavilo slabiti - njemački dužnosnici predviđaju da će troškovi za obranu uskoro pasti na nešto manje od 1 posto BDP-a, na trećinu američke razine - Europljani besramno misle iskoristiti velikodušnost Washingtona. Prastari prigovori vjerojatno će se širiti u SAD-u, s obzirom na europsku volju da izda bianco čekove za američki vojni proračun. Predsjednik Europskoga povjerenstva Romano Prodi predložio je da EU ponudi sigurnosna jamstva zemljama EU koje nisu u NATO-u. Povećanje tereta neizbježno će pasti na Ameriku. Kao što bi i zaštita još daljih članica NATO-a - devet srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja zatražilo je prijam u savez 2002. Tvorci američke politike tako su često bez razloga upozoravali na nužnost podjele tereta da ih Europljani više i ne slušaju. No sve jače kritike Kongresa pokazuju da američka strpljivost nije bezgranična. Najvjerojatniji katalizator brze američke reakcije je Kosovo. Koje se čini neizbježnim ako Europljani ne preuzmu odgovornost za KFOR. Prije nego što se s Kosova vrati prva američka žrtva", piše Bandow.