FR - LIBERATION - 8. VIII. - KORZIKA - ANALIZA

FRANCUSKA LIBERATION 8. VIII. 2000. Težak udarac Jospinovu planu "'Trajno učvrstiti javni red i mir'. To stoji, crno na bijelome, u vladinome tekstu. Jesu li ambicije novoga statusa koji je Lionel Jospin ponudio za Korziku, i koji su glasovanjem ratificirali gotovo svi, pa i oni nacionalistički zastupnici u korzikanskoj skupštini 28. srpnja, već propala stvar? Ubojstvo Jean-Michela Rossia nije se moglo dogoditi u gorem trenutku za pristaše procesa koji je pokrenula francuska vlada. Dan poslije sastanka u mjestu Corte, gdje su najradikalniji ekstremisti dodali ulje na vatru, zločin koji je usred bijeloga dana počinio atentator bez maske na licu zapravo je zvono za uzbunu. Čini se da su teroristi, pretpostavljajući da će ostati nekažnjeni, željeli pokazati da oni i dalje nadziru razvoj Jospinova plana. I da su oni i u vrijeme nicanja klice sporazumnog rješavanja problema i dalje nezaobilazna vojno-politička snaga. A to je upozorenje, čini se, istodobno upućeno vladi i zastupnicima u korzikanskoj skupštini, osobito nacionalistima, kako bi se i dalje nalazili pod pritiskom. Vladina šutnja najbolje oslikava nelagodu poticatelja dijaloga. Dolazeći u ljetovalište na otoku Re, Lionel Jospin je ponovio: 'Treba započeti provođenje prvih sporazuma. Naravno, sve će se to obaviti u miru, inače nema smisla'. Je li premijer sada opet kod onoga 'mira' koji mora 'prethoditi' prijemu korzikanskih nacionalista od kojega je prošle jeseni već bio odustao? Kako bi spasila sadašnji plan, vlada bi prema tome opet trebala već dobro uhodano argumentiranje: ovaj se zločin ne odnosi na političke rasprave, nego se tiče općega pravosuđa, a žrtva je marginalac iz redova nacionalističoga pokreta, a ne jedan od tvoraca plana smišljenog za Korziku. Odjek takvoga razmišljanja su i riječi predsjednika korzikanske skupštine Josea Rossia (Democratie Liberale), danas suca, koji je izjavio za list 'Le Parisien' da 'nema nikakve političke alternative odluci zakonito izabranih zastupnika u korzikanskoj skupštini da surađuju s francuskom vladom'. A takvo tumačenje neće zadovoljiti protivnike rasprava koje je pokrenuo premijer. Ubojstvo Jean-Michela Rossia pojačava pesimizam u pogledu smirivanja stanja na Korzici. Ministar unutarnjih poslova Jean-Pierre Chevenement neće se ustručavati opet glumiti proroka. A baš on je 19. srpnja izjavio: 'Atentati se nastavljaju u tišini (...) Primirje nije mir. To je ucjena s prijetnjom obnove nasilja. (...) Iskustvo iz posljednjih 25 godina pokazuje da su iza svakoga novoga statusa, iza svake amnestije, slijedili novi valovi nasilja...' I jučer je njegov vjeran glasnogovornik Georges Sarre, v. d. predsjednika stranke MDC (Mouvement des Citoyens - Građanski pokret) dodao: 'Ovaj zločin pobija argumentaciju svih onih koji nacionaliste smatraju dobrim borcima za regionalnu autonomiju... On baca loše svjetlo na prirodu procesa u kojemu sve istine nije dobro reći. I dalje vrijedi zakon terora, iako se opjevavaju vrline demokratskoga procesa'. Ista se ljutnja može vidjeti i u riječima glasnogovornika stranke RPR (Rassemblement pour la Republique) Patricka Devedjiana koji pregovore opisuje kao 'ustupak nasilju koje ne može donijeti mir zato što su oni koji se nasiljem služe međusobno podijeljeni i koriste se zaoštravanjem situacije (...). Kad netko želi mir po cijenu sramote, na kraju dobije samo sramotu, ali nikako mir'. Zastupnici u korzikanskoj skupštini, sada u središtu političkih igara, kako u Parizu tako i na Korzici, zalažu se za pregovore sa Jospinom, ali bi se uskoro mogli naći u nevolji. Ovaj zločin zadaje ozbiljan udarac njihovoj vjerodostojnosti u zametku i dovodi u pitanje vjerodostojnost sporazuma koje su potpisali prihvaćajući vladin plan. Naravno, dva glavna politička pokreta, A Cuncola Indipendentista i Corsica Nazione, koja okupljaju zastupnike korzikanske skupštine, 'čvrsto su osudili' atentat i skidaju sa sebe bilo kakvu odgovornost: 'Budući da sadašnje razdoblje najavljuje značajni napredak za korzikanski narod, čudimo se ovome dvostrukom ubojstvu'. I svi se kunu 'da će nastaviti raditi na uspostavi mira'. A nacionalistički zastupnici u skupštini nisu uvijek bili tako jasni. Vođa stranke Corsica Nazione Jean-Guy Talamoni voli biti nejasan. U toj se skupštini 28. srpnja ovako ograđivao od novoga vala nasilja: 'Što se tiče mira, vlada mora stvoriti uvjete za javni red i mir. Nacionalisti ne trebaju više jamčiti za mir nego što to čini država. Oni nikad nisu bili napadači, nego su se odupirali nepravednome nasilju!'. Njihov će rastrgani pokret prvi skupo platiti zbog toga novoga nasilja", pišu Renaud Dely i Pascal Virot.