US-NYT-7.8.-AMERIKA U SVIJETU

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 7. VIII. 2000. Amerika u svijetu "Ovo su omamljujuća, ali varljiva vremena za jedinu svjetsku velesilu. Manje od deset godina nakon raspada Sovjetskog Saveza, SAD su vojni i gospodarski div. Niti jedna država u povijesti nije imala toliko bogatstvo, vojnu snagu ni tehnološku premoć nad suparnicima kao Amerika danas. Ipak, dok predsjednička kampanja ulazi u zadnje mjesece, zemlja je, čini se, nesigurna u svoju ulogu i zbunjena promjenjivim nizom prijetnja s kojima se suočava. Ovih bi dana morala početi oštra rasprava o tim pitanjima, počevši od rješavanja američkih kritičnih nacionalnih interesa. Razlike između guvernera Georgea W. Busha i potpredsjednika Ala Gorea u pogledu Rusije, Kine, raketne obrane i drugih vrućih pitanja, jasne su i velike. Neka od tih pitanja namjeravamo riješiti tijekom kampanje. No specifična politika ne može se razviti ni ocjenjivati u izolaciji. Ona bi morala proizlaziti iz načela koja odražavaju glavne državne vrijednosti i interese. Danas je teže definirati američke interese i odrediti najbolji način njihove obrane nego što je to bilo u vrijeme hladnoga rata. Onečišćenje svjetskoga zraka i vode ili monetarna kriza u Aziji mogu ugroziti američku sigurnost baš kao i ruski bombarderi. Slobodan protok informacija preko nacionalnih granica može biti jača snaga promicanja demokracije nego razmještanje američkih nosača zrakoplova u dalekim morima. Ipak, neki od glavnih državnih interesa ostaju nepromijenjeni. Glavni je fizička obrana američkoga teritorija, ljudi i gospodarstva. Pentagon može mirno uništiti nuklearno oružje preostalo poslije hladnoga rata, ali mora zadržati dovoljno da odvrati napad. Americi su potrebne dobro uvježbane i pokretne vojne snage, s odgovarajućom plaćom i opremljene suvremenim oružjem. Washington se mora čuvati i međunarodnih terorističkih skupina. Prikupljanje korisnih informacija osnovna je prva crta obrane. Washington bi morao osigurati odgovarajuće financiranje tih potreba, ali bi se potrošnja morala temeljiti na stvarnim potrebama, a ne napuhanim procjenama prijetnje ili uskogrudnim interesima izraženim u kongresu. U nedostatku jakoga neprijatelja poput Sovjetskog Saveza, zemlja ima tek nekoliko odrednica u odlučivanju o nužnosti vojne intervencije u inozemstvu. Samoobrana, zaštita saveznika i gospodarstva očito su razlozi za uporabu sile, kao što je Washington učinio kad je iračka invazija na Kuvajt ugrozila nabavu nafte. No kao što se nedavno pokazalo u Africi i na Balkanu, mogu izbiti etnički sukobi i ugroziti stabilnost cijeloga područja, a genocidne napade na civile katkada može zaustaviti samo vanjska sila. Washington bi morao razmisliti o intervenciji u takvim sukobima, ako je jasno da sila može nešto promijeniti i ako ima dovoljno vojnih sredstava koja će osigurati uspjeh, kao na Kosovu. Kao što su pokazala posljednja desetljeća 20. stoljeća, obrana američke sigurnosti više se ne definira slanjem vojnih snaga u borbu. SAD su se prilagodile ohrabrivanju mirotvorstva na nemirnim područjima poput Srednjega istoka. Predsjednik Clinton je konstruktivno iskoristio američki utjecaj na Srednjem istoku i u Sjevernoj Irskoj, a njegov bi nasljednik morao nastaviti započeti posao. Možda bi bilo dobro, kao u Bosni, poslati američke vojnike u mirovnu misiju kad zaraćene strane odlože oružje i pristanu na mirovni sporazum. Danas su državna sigurnost i prosperitet povezani s globalnim kretanjem robe, kapitala, informacija i ljudi. Čuvanje otvorenosti tih trgovinskih i tehnoloških kanala može biti jednako bitna kao i obrana vanjskih granica. Washington bi morao promicati te interese kroz trgovačke sporazume kojima se smanjuju zapreke uvozu i ulaganjima. No stabilan globalan gospodarski poredak, glavni američki interes, ne može se ostvariti bez pravednijeg širenja koristi koje donosi napredak. Tri milijarde ljudi, ili polovica svjetskoga stanovništva, živi s manje od 2 dolara dnevno. Poboljšanje njihova života traži čvršću vlast, povećana privatna ulaganja i otvoreniji pristup školovanju i zdravstvu. Amerika svoju demokraciju osigurava i promicanjem demokracije u drugim dijelovima svijeta. Kad bi se Rusija i Kina razvile u čvrste demokratske države, svijet bi bio mnogo sigurniji i nestale bi dvije najveće moguće prijetnje američkoj sigurnosti. Ohrabrivanje demokracije i uspostava pravne države u tim zemljama morali bi biti među glavnim ciljevima sljedećeg predsjednika. Zaštita zdravlja i okoliša središnji su američki interesi. Epidemije i promjene klime ne poznaju granica. Čvrsti ekološki sporazumi i olakšavanje dostupnosti lijekova moraju biti među glavnim prioritetima u Washingtonu. Kad Bush i Gore krenu u vanjsku politiku, morali bi reći što misle o tim širokim nacionalnim interesima. Bush je zasad bio kreativniji u pitanju smanjenja količine nuklearnog oružja. Gore je napredniji u pogledu ekoloških pitanja i pokazao je da bolje razumije ulogu američkih vojnika u zaustavljanju regionalnih sukoba. Njihova se rasprava, međutim, nije pomaknula dalje od retoričkih ukrasa. Birači zaslužuju ozbiljnu raspravu o tome kako će se koristiti moć ove zemlje u promicanju globalnih interesa njezina naroda", piše autor uvodnika.