DE-RU-RATOVI-Oružani sukobi-Politika NJ 7.VIII.-DIE WELT-ČEČENIJA NJEMAČKADIE WELT7. VIII. 2000.U čečenskoj slijepoj ulici"Rusija ima čir na donjem dijelu tijela i ne zna kako ga se riješiti. Već godinu dana vojska, podupirana
posebnim jedinicama ministarstva unutarnjih poslova i tajnom službom, vodi rat protiv Čečenije. Ni ovoga puta ne može ga dobiti. Po ruskom tumačenju čak nije po srijedi ni rat, nego antiteroristička operacija kojom bi navodno trebalo iz tijela zdravog čečenskog naroda ukloniti koljače koje plaća Bin Laden. Za to postoje neki dobri razlozi. Otmice i nasilja brzo su se proširili poslije svršetka prvog rata 1996. A budući da Moskva nije htjela održati obećanja iz sporazuma iz Gudermesa, opskurni tipovi, financijski dobro potkovani, došli su u osiromašenu zemlju. Na današnji dan prije godinu dana upali su, došavaši iz Čečenije, u susjednu republiku Dagestan. Još poslije prvog rata, ruska je vlast nad Čečenijom bila proigrana. No i zadnja prilika - pregovore s izabranim predsjednikom Aslanom Mashadovim - nikada se nije pružila. Pregovori su odugovlačeni dok ulazak u Dagestan Moskvi nije pružio povod za rat, koji je prema bivšem premijeru
NJEMAČKA
DIE WELT
7. VIII. 2000.
U čečenskoj slijepoj ulici
"Rusija ima čir na donjem dijelu tijela i ne zna kako ga se riješiti.
Već godinu dana vojska, podupirana posebnim jedinicama
ministarstva unutarnjih poslova i tajnom službom, vodi rat protiv
Čečenije. Ni ovoga puta ne može ga dobiti. Po ruskom tumačenju čak
nije po srijedi ni rat, nego antiteroristička operacija kojom bi
navodno trebalo iz tijela zdravog čečenskog naroda ukloniti
koljače koje plaća Bin Laden.
Za to postoje neki dobri razlozi. Otmice i nasilja brzo su se
proširili poslije svršetka prvog rata 1996. A budući da Moskva nije
htjela održati obećanja iz sporazuma iz Gudermesa, opskurni
tipovi, financijski dobro potkovani, došli su u osiromašenu
zemlju. Na današnji dan prije godinu dana upali su, došavaši iz
Čečenije, u susjednu republiku Dagestan. Još poslije prvog rata,
ruska je vlast nad Čečenijom bila proigrana. No i zadnja prilika -
pregovore s izabranim predsjednikom Aslanom Mashadovim - nikada se
nije pružila. Pregovori su odugovlačeni dok ulazak u Dagestan
Moskvi nije pružio povod za rat, koji je prema bivšem premijeru
Stepašinu, bio pripremljen još u proljeće.
No bacači raketa, topništvo i bombardiranja velikih površina nisu
djelovali kao skalpel. Pogođeni su, i pogađaju se dalje, deseci
tisuća civila, čija spremnost za otpor raste sa svakim pogođenim
Čečenom, svakom razorenom kućom. Začudno samo mala manjina u Rusiji
želi ili može shvatiti da ruski postupak u Čečeniji izaziva
opasnost gubitka tog dijela federacije.
Sada, kad se poslije početne pobjedničke euforije nalaze u slijepoj
ulici, pregovara se ispod ruke s dijelom u borbu uključenih Čečena.
I to samo, kako se Moskva požurila pojasniti, o načinima bezuvjetne
kapitulacije. Istodobno na prsima hrani čečenske kvislinge koji bi
trebali preuzeti buduću upravu zemlje. Promašaj je programiran.
Mora se pregovarati, rekao je jedan ruski publicist, s onima 'koje
ubijamo i koji ubijaju nas'. A ne s vazalima Moskve" - piše Manfred
Quiring.