RDW 26.7. STABILIZAC. SPORAZUM

NJEMAČKI RADIO - RDW 26. VII. 2000. Jedina članica Europske unije u jugoistočnoj Europi je Grčka. Ona je zato posebno zainteresirana za uspostavu stabilnosti u svom neposrednom susjedstvu, a također se nada da će i sama imati koristi od projekata pokrenutih u okviru Pakta za stabilnost. Grčko gospodarstvo već je prepoznalo svoju prigodu za ekspanziju na tom području, pa je zato spremno i privatno ulagati u obnovu svojih susjeda. O grčkim državnim i privatnim inicijativama izvješćuje Kaki Bali: Prošlo je godinu dana od odluke šefova država i vlada članica Europske unije, kojom je grčka luka Solun imenovana sjedištem Europskog ureda za obnovu. Ta je institucija započela s radom, a posebno je aktivna u Prištini. Ne samo Vlada u Ateni, već i grčko gospodarstvo pozdravili su dodjeljivanje sjedišta Ureda za obnovu upravo njihovoj zemlji. Oni također polažu velike nade i u uspjeh Pakta stabilnosti, budući da je postizanje mira i blagostanja u balkanskom susjedstvu od posebnog interesa za Grčku. Zato je grčka Vlada spremna uložiti novac i u bilateralne projekte. Osim sudjelovanja u gospodarskim planovima Pakta za stabilnost, Ministarstvo financija već nekoliko mjeseci radi i na nacionalnom programu obnove Balkana. Za taj je program izdvojeno 180 milijardi drahmi, odnosno oko milijardu njemačkih maraka, što je za grčki proračun velika suma. Osim toga, podupiru se i druge inicijative koje posredno ili neposredno pridonose obnovi Balkana. To su uglavnom privatne inicijative grčkoga gospodarstva, kao što je, primjerice, ona tvrtke Titan, koja je za obnovu kuća na Kosovu darovala cement, opeke i prozorska stakla. Grčka poduzeća koja se bave proizvodnjom živežnih namirnica u međuvremenu su preko Makedonije čak ponovno uspostavila i trgovinske veze s Kosovom. Ta je trgovina, doduše, povezana s velikim rizicima za te tvrtke, ali unatoč tome već donosi i prve zarade. Poučene tim iskustvom, sada na to tržište pokušavaju prodrijeti i druge velike tvrtke. U studenom bi se u Solunu trebao održati sastanak na kojem bi se razmijenile informacije o državnim i privatnim inicijativama za obnovu jugoistočne Europe. U suradnji s Međunarodnim sajmom u Solunu i grčkim Ministarstvom financija, Udruga izvoznika sjeverne Grčke pozvala je predstavnike 127 tvrtki iz Albanije, Makedonije, Bugarske i Rumunjske na prvo tzv. 'balkansko vijećanje'. Ta su poduzeća do sada vrlo pozitivno reagirala. Logika organizatora je jasna: za stabilnost i blagostanje regije posebno je zainteresirano upravo gospodarstvo. Nakon početne sumnjičavosti, u jugoistočnoj Europi u međuvremenu ipak raste povjerenje u Pakt stabilnosti. Ni Makedonija nije iznimka, a u njoj, kako smo nedavno izvijestili, u određenim krugovima vlada nezadovoljstvo zbog, kako kažu, prespore provedbe projekata. No raspoloženje se polako ali sigurno ipak mijenja. Tako godinu dana poslije sastanka na vrhu u Sarajevu, u razgovoru s našim suradnikom Duškom Vukovićem makedonski veleposlanik u Njemačkoj, Srđan Kerim, ipak podvlači pozitivnu bilancu: = Kada je riječ o dosadašnjim rezultatima Pakta za stabilnost, prevladava pozitivno mišljenje. Pozitivno u tome je to što je Balkan Paktom za stabilnost dobio opću strategiju razvoja demokratskih institucija, gospodarskog napretka i za sigurnost u regiji. Valja očekivati da će se pojaviti još mnogi problemi pri ostvarivanju ovog ambicioznog projekta, čiji je cilj pretvaranje jugoistočne Europe u jedno perspektivno područje. Osim toga, Europska unija sada pomoću Pakta stabilnosti otkriva i svoja slaba mjesta. Kako kaže koordinator pakta, Bodo Hombach, administrativni problemi u provedbi projekata pokazuju potrebu za reformiranjem Europske unije. Bruxelleska birokracija i komplicirani financijski menadžment često stvaraju zapreke pri realizaciji planova. No to, smatra Srđan Kerim, ne umanjuje značenje Pakta za stabilnost: = Kritika na račun brzine izvedbe konkretnih projekata je opravdana. No, ako se radi o paušalnim ocjenama, koje stavljaju u pitanje značenje i namjere pakta, umanjuju njegovu važnost, pa čak u njemu vide i nešto što je suprotno njihovim državnim interesima - takve su ocjene, po mom mišljenju, potpuno pogrešne. Umjesto toga, sumnjičavci bi radije stanovnicima te regije trebali predložiti alternative. Alternativa ne postoji. Zemlje jugoistočne Europe moraju se približiti jedna drugoj i sklopiti partnerstvo. Tom cilju podređeno je i djelovanje radnih stolova u okviru Pakta. Već su vidljivi prvi uspjesi, kao što su izgradnja mosta preko Dunava na granici između Bugarske i Rumunjske ili gradnja ceste od makedonskog Skoplja do kosovske Prištine. Makedonski veleposlanik u Njemačkoj, koji je jedan od najbližih suradnika koordinatora pakta Hombacha, pojašnjava zašto je partnerski odnos država od velike važnosti: = Regionalna suradnja prvenstveno znači da duh kooperacije mora pobijediti duh sukoba. Trenutačni suživot pokazuje volju naroda i njihovih Vlada i pozitivnu energiju pojedinih ljudi u regiji pri ostvarenju suradnje bez obzira na državne granice. To je vrlo važno, jer duh kooperacije pokazuje nužne učinke - političke, gospodarske, pa i psihološke, koji uklanjaju opasnost od rata i međusobno nepovjerenje. Političarima u Skoplju je jasno da se mora nastaviti započetim putem kako bi se ostvario ambiciozni cilj prijama Makedonije u Europsku uniju. Upravo se od Pakta za stabilnost i njegovih instrumenata očekuje omogućavanje bržeg približavanja Europi. Ali, nije nepoznata ni činjenica da koristi od programa obnove i izgradnje imaju obje strane: = Korist za Zapad je ponajprije to što sve to zajedno manje stoji od smirivanja još pet do deset ratova na Balkanu. Jer mora se pogledati koliko je novca do sada bilo potrebno samo za uklanjanje posljedica proteklih ratova i tragedija, i koliko je sredstava do sada bilo uporabljeno za financiranje pogrešnih stvari. (RDW)