ZAGREB, 6. srpnja (Hina) - Skupština Matice umirovljenika Hrvatske (MUH) ocijenila je danas da bi predloženi zakon o povećanju mirovina, o kojemu će sljedećeg tjedna raspravljati Sabor, ozakonio sadašnju nejednakost među
umirovljenicima. Taj se zakon ne temelji na odluci Ustavnog suda o usklađivanju mirovina i potrebi njihova povećanja, te je protivan svim obećanjima i potpisanim predizbornim dokumentima, smatraju u Matici.
ZAGREB, 6. srpnja (Hina) - Skupština Matice umirovljenika Hrvatske
(MUH) ocijenila je danas da bi predloženi zakon o povećanju
mirovina, o kojemu će sljedećeg tjedna raspravljati Sabor,
ozakonio sadašnju nejednakost među umirovljenicima. Taj se zakon
ne temelji na odluci Ustavnog suda o usklađivanju mirovina i
potrebi njihova povećanja, te je protivan svim obećanjima i
potpisanim predizbornim dokumentima, smatraju u Matici. #L#
Članovi Skupštine na izvanrednoj su sjednici podržali prijedlog
njihova predsjednika Alojza Malogorskog da na današnjem sastanku
(u 14 sati) s premijerom Račanom predloži drugačiji način
utvrđivanja izvora sredstava za povećanje mirovina.
Umirovljenici drže da bi prosječna mirovina (sada 1.245 kuna bez
dodatka) trebala biti 1.877 kuna, jer je taj iznos 1998. bio 70
posto prosječne plaće. Do te visine mirovina došlo bi se
uključivanjem dodatka od 160 kuna u mirovinsku osnovicu, te
preraspodjelom prihoda državnog proračuna u korist Hrvatskog
zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).
To bi se ostvarilo povećanjem stope doprinosa za pet posto, te
istodobno petpostotnim smanjenjem poreza na dohodak, tako da se ne
bi povećalo izdvajanje zaposlenika za mirovinsko osiguranje. Tako
uvećane mirovine zatim bi se redovito usklađivale svakih šest
mjeseci sa rastom plaća i troškova života.
Zakonom koji Vlada predlaže udio prosječne mirovine u prosječnoj
plaći povećao bi se na 47 posto, ali bi 2003. godine taj udio, nakon
prestanka primanja dodatka od 160 kuna, ponovno pao na 42 posto,
koliko približno iznosi sada.
Malogorski stoga drži da je riječ o povećanju "mirovina samo na
papiru", jer se ne rješava temeljno pitanje usklađivanja mirovina
iz kojeg bi proizašao iznos duga i u cijelosti otklonila razlika
među umirovljenicima koji su mirovinu ostvarili do 1994. i kasnijih
godina.
MUH je izračunao da bi umjesto predloženih povećanja od 20, 18, 16 i
14 posto, mirovine ostvarene do 31. prosinca 1994. trebale rasti za
za oko 38 posto, one u 1995. godini 32,5 posto, mirovine ostvarene u
1996. za 19,86, te mirovine iz 1997. 13,88 posto.
Izvanrednoj skupštini MUH-a prisusutvovala je pomoćnica ministra
rada i socijalne skrbi Ružica Terze, koja je rekla da su u kod
rješavanja pravnog nereda u mirovinskom osiguranju moguća samo
realna te kratkoročno i dugoročno financijski održiva rješenja.
Navela je također da će predloženo povećanje mirovina od 1.
siječnja 2001. državni proračun opteretiti u toj godini za 2,5
milijarde kuna.
Predsjednica saborskog Odbora za rad, zdravstvo i socijalnu
politiku Snježana Biga-Friganović rekla je da će to tijelo o
prijedlogu MUH-a i drugih umirovljeničkih udruga raspravljati u
utorak, 11. srpnja.
(Hina) mt im