ZAGREB, 29. lipnja (Hina) - Je li Hrvatska prezadužena i da li državna jamstva predstavljaju opasnost za proračun, pitanja su koja su dominirala u današnjoj raspravi u Zastupničkom domu Sabora o izvješćima o javnom dugu i državnim
jamstvima.
ZAGREB, 29. lipnja (Hina) - Je li Hrvatska prezadužena i da li
državna jamstva predstavljaju opasnost za proračun, pitanja su
koja su dominirala u današnjoj raspravi u Zastupničkom domu Sabora
o izvješćima o javnom dugu i državnim jamstvima. #L#
Najveću polemiku izazvala su državna jamstva. Od 1996. do 1999.
bivša je Vlada izdala jamstva u ukupnom iznosu od 21,5 milijardi
kuna, pri čemu su financijska iznosila 14,9, a činidbena 9,5
milijardi kuna.
Jamstva su samo potencijalni dug, jer će državi doći na naplatu samo
ako zajmoprimac neće moći vratiti kredit, ustvrdio je uime Kluba
zastupnika HDZ-a Ivan Šuker. Čak i ako neka od njih dođu na naplatu,
ta se jamstva mogu smatrati poticajima, s obzirom da je većina njih,
kazao je, izdana ključnim granama gospodarstva - za izgradnju
cesta, turizam, poljoprivredu i brodogradnju. Zaključio je,
pritom, kako 1,6 milijardi kuna jamstava koja su dosad dospjela
državi na naplatu nisu golema.
S time se nije složio Josip Leko (Klub SDP-a) jer, kaže, to
predstavlja oko 11 posto ukupno izdanih financijskih jamstava, a
većina njih - oko 11,7 milijardi kuna - još je aktivna. Ako se
nastavi trend naplate jamstava iz prošlih godina, ne može se
očekivati smanjenje poreznog opterećenja i pritiska na proračun,
zaključio je.
S time se složio Branislav Tušek (SDP), kazavši kako su jamstva
razvojni promašaj, te kako će mnoga uskoro doći na naplatu.
Postavio je pritom pitanje u kakvom su stanju poduzeća za koja su
izdana jamstva, te da li će oni koji su ih izdavali "šakom i kapom",
čak i privatnim poduzećima, snositi odgovornost.
Izvješće o javnom dugu, smatra Tušek, pokazuje da je država prošlih
godina više trošila nego stvarala. Ukupan javni dug od 46,2
milijarde kuna, zajedno s izdanim jamstvima, dosegnuo je gotovo 50
posto brutto domaćeg proizvoda (BDP). U tomu ne bi bilo ništa
kritično, kaže Tušek, da se javnim dugom povećala zaposlenost i
proizvodnja. No, taj je novac, kaže, otišao u potrošnju i sanaciju
besperspektivnih poduzeća, što pokazuje nedostatak vizije bivše
Vlade.
Na to je reagirao bivši premijer Zlatko Mateša (HDZ), kazavši kako
javni dug ne iznosi 50, nego 32 posto BDP-a, s obzirom da jamstva, po
međunarodnim kriterijima, nisu dio javnog duga. Ustvrdio je kako ni
po jednom kriteriju Hrvatska nije prezadužena, te kako je
nevjerojatno da iste egzaktne podatke svatko drugačije čita.
Žučna polemika razvila se i oko toga koliko je novca hrvatskih
građana ostalo u bivšoj Narodnoj banci Jugoslavije (NBJ) 1990., što
također opterećuje javni dug Hrvatske.
Prema nekim procjenama, kaže Đuro Njavro (HDZ), stanovništvo je
izgubilo 31 milijardu američkih dolara.
Na to je Dubravka Horvat (SDP) kazala kako je za devizna sredstva u
NBJ Hrvatska narodna banka povukla dinarska sredstva, pa se može
govoriti samo o gubitku na tečajnim razlikama.
U raspravu se uključio i Vladimir Šeks (HDZ), podsjetivši na
gospodarske probleme koje je Hrvatska naslijedila iz bivše
države.
Na to je Ingrid Antičević-Marinović upitala Šeksa zašto govori samo
o ostavinskoj raspravi, a ne i o nasljednicima.
Zaredali su ispravci netočnih navoda kako od vladajućih, tako i
oporbenih zastupnika.
U "mirnije vode" raspravu je usmjerio Njavro predloživši da se od
Hrvatske narodne banke zatraži detaljno izvješće o staroj deviznoj
štednji.
Rasprava o javnom dugu i državnim jamstvima nastavlja se
poslijepodne.
(Hina) nb im