HRVATSKI VANJSKI DUG 9,9 MILIJARDI DOLARA HRVATSKI VANJSKI DUG 9,9 MILIJARDI DOLARA Hrvatski inozemni dug, po podacima krajem ožujka ove godine, premašio je 9,9 milijardi dolara (i iznosio 9.947 milijuna USD), podatak je iz lipanjskog
Biltena Hrvatske narodne banke (HNB). Iz prezentiranih podataka proizlazi da je razina vanjskog duga krajem ožujka bila za 373 milijuna dolara veća nego koncem prethodnog mjeseca, a otprilike na razini onoga sa kraja prošle godine. Povećanje, od oko 480 milijuna dolara u odnosu na kraj veljače, iskazuje se pritom u sektoru države u stavci portfolio ulaganja (odnosno obveznica). U prvoj polovici ožujka Hrvatska je inače plasirala novu emisiju euroobveznica, u više europskih financijskih središta, u iznosu od 500 milijuna eura. Cjelokupni iznos ostvaren ovim plasmanom koristit će se za refinanciranje glavnice inozemnog duga koji dospjeva ove godine. Za otplatu kreditnih obveza iskazanih u računu financiranja utvrđenih državnim proračunom za ovu godinu, koristit će se i prihodi - od 380 milijuna dolara, ostvareni drugom emisijom tzv. "samuraj" obveznica na japanskom financijskom tržištu u drugoj polovici lipnja. Pokazatelji o strukturi inozemnog duga, sa stanjem krajem ožujka, prema domaćim sektorima pokazuju da se najveći udio u ukupnom dugu, od oko 43,2 posto, odnosi na dug države, koji je
HRVATSKI VANJSKI DUG 9,9 MILIJARDI DOLARA
Hrvatski inozemni dug, po podacima krajem ožujka ove godine,
premašio je 9,9 milijardi dolara (i iznosio 9.947 milijuna USD),
podatak je iz lipanjskog Biltena Hrvatske narodne banke (HNB). Iz
prezentiranih podataka proizlazi da je razina vanjskog duga krajem
ožujka bila za 373 milijuna dolara veća nego koncem prethodnog
mjeseca, a otprilike na razini onoga sa kraja prošle godine.
Povećanje, od oko 480 milijuna dolara u odnosu na kraj veljače,
iskazuje se pritom u sektoru države u stavci portfolio ulaganja
(odnosno obveznica). U prvoj polovici ožujka Hrvatska je inače
plasirala novu emisiju euroobveznica, u više europskih
financijskih središta, u iznosu od 500 milijuna eura. Cjelokupni
iznos ostvaren ovim plasmanom koristit će se za refinanciranje
glavnice inozemnog duga koji dospjeva ove godine. Za otplatu
kreditnih obveza iskazanih u računu financiranja utvrđenih
državnim proračunom za ovu godinu, koristit će se i prihodi - od 380
milijuna dolara, ostvareni drugom emisijom tzv. "samuraj"
obveznica na japanskom financijskom tržištu u drugoj polovici
lipnja. Pokazatelji o strukturi inozemnog duga, sa stanjem krajem
ožujka, prema domaćim sektorima pokazuju da se najveći udio u
ukupnom dugu, od oko 43,2 posto, odnosi na dug države, koji je
krajem tog mjeseca iznosio 4,3 milijardi dolara (ili preciznije
4.296 milijuna dolara). (Pod sektorom države inače prikazuje se
inozemni dug široko definirane države koja uključuje središnju
državu, republičke fondove - uključujući HBOR i lokalne organe
uprave i fondove). Ostali sektori (nefinancijska poduzeća, ostale
financijske tvrtke, stanovništvo) sudjeluju u ukupnom iznosu
hrvatskog vanjskog duga sa oko 33 posto, ili 3.276 milijuna dolara.
Vanjska su dugovanja banaka, izražena po srednjem tečaju HNB-a, na
kraju ožujka iznosila 1.789 milijuna dolara, ili oko 18 posto.
Inozemni dug središnje banke krajem ožujka bio je oko 193 milijuna
dolara, što 1,9 posto od ukupnog iznosa vanjskog duga.