ZAGREB, 30. lipnja (Hina) - Za povrat duga umirovljenicima u idućoj godini treba osigurati oko 2,14 milijarde kuna, a u desetogodišnjem razdoblju 22,7 milijardi kuna. Povrat duga umirovljenicima uređuje se zakonskim prijedlogom o
povećanju mirovina radi otklanajnja razlika u razini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima, kojega je s današnje sjednice hrvatska Vlada uputila u saborsku proceduru. Uz taj, Saboru su upućeni i prijedlozi izmjena Zakona o radu, kojima bi se uz ostalo utvrdilo da je neisplata plaća opravdan razlog za štrajk, kao i izmjene Zakona o privatizaciji, stečajnog zakona, prijedlog zakona o poticanju ulaganja.
ZAGREB, 30. lipnja (Hina) - Za povrat duga umirovljenicima u idućoj
godini treba osigurati oko 2,14 milijarde kuna, a u desetogodišnjem
razdoblju 22,7 milijardi kuna. Povrat duga umirovljenicima uređuje
se zakonskim prijedlogom o povećanju mirovina radi otklanajnja
razlika u razini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima,
kojega je s današnje sjednice hrvatska Vlada uputila u saborsku
proceduru. Uz taj, Saboru su upućeni i prijedlozi izmjena Zakona o
radu, kojima bi se uz ostalo utvrdilo da je neisplata plaća opravdan
razlog za štrajk, kao i izmjene Zakona o privatizaciji, stečajnog
zakona, prijedlog zakona o poticanju ulaganja. #L#
Kod povrata duga umirovljenicima, Vlada se, kazao je zamjenik
ministra rada i socijalne skrbi Božo Žaja, odlučila za varijantu
koja znači hitno (za šest mjeseci) povećanje mirovina ovisno o
godini umirovljenja.
Tako bi se najvećem broju umrovljenika, njih oko 700.000, koji su u
mirovinu otišli do 1994. od 1. siječnja iduće godine mirovina
povećala za 20 posto. Oko 30.000 umirovljenika koji su u mirovinu
otišli 1995. dobili bi povećanje od oko 18 posto, oni koji su otišli
1996. (njih oko 20.000) dobili bi mirovinu višu za 16 posto, a oko
20.000 njih koji su umirovljeni 1997. dobili bi 14-postotno
povećanje mirovina. Ta bi povećanja bila doživotna i izvan su
redovitog usklađivanja mirovina, kazao je Žaja.
Sredstva će se osigurati u državnom proračunu, a podržavajući zakon
ministar financija Mato Crkvenac poručuje da će u idućoj godini
morati doći do smanjivanja niza prava, benificija i povlastica. U
proračunu neće biti moguće sastaviti kraj s krajem bez drastičnog
smanjenja troškova državne uprave, broja zaposlenih. Morat će se
povećati neki proračunski prihodi, a provedba i uspješna
privatizacija uvjet su da se sve može izvršiti, kazao je Crkvenac.
Rasprava je iskorištena i za opaske o napisima o visokim mirovinama
saborskih zastupnika, reguliranih Zakonom o pravima zastupnika.
Provjerama je utvrđeno da će u pojedinim, rijetkim slučajevima,
kumulacijom staža i zastupničkih mandata i eventualno nekima koji
imaju druge pogodnosti (npr. politički zatvorenici) biti mirovina
i od 19 do 23 tisuće kuna, kazao je Žaja. On, te posebice premijer
Ivica Račan ističu kako Vlada nije bila predlagatelj Zakona o
pravima zastupnika. Tu anomalija ima. Neka to bude predmet rasprave
u samom Saboru, poručio je Račan.
Saboru je Vlada uputila i prijedlog izmjena Stečajnog zakona, a u
drugo su čitanje upućene i izmjene Zakona o privatizaciji, kojima
se uz ostalo malim dioničarima odobrava popust od 80 posto, a
odnosio bi se i na do sada neotplaćene dionice.
U drugo je čitanje upućen i prijedlog zakona o poticanju ulaganja, a
u odnosu na prvo čitanje smanjuju se cenzusi za pojedine porezne
povlastice. Tako bi se povlastice odnosile na ulaganja od najmanje
četiri milijuna kuna (do sada 6 milijuna), a na deset godina poreza
bi bila oslobođena ulaganja veća od 60 milijuna kuna (do sada sto
milijuna kuna).
U skladu s obvezama za primitak u Svjetsku trgovinsku organizaciju,
Vlada je uputila paket izmjena zakona (Carinskog, o PDV-u i o
financiranju lokalne uprave i samouprave), a koji se odnose na
porezna oslobođenja za filmove. U saborsku su proceduru upućene i
izmjene Zakona o područjima posebne državne skrbi, o vlasništvu i
drugim stvarnim pravima, izmjene Kaznenog zakona.
Vlada je danas odlučila prihvatiti odluku koja bi državljanima BiH
omogućila prijelaz granice s Hrvatskom uz osobnu iskaznicu, ako BiH
prihvati sporazum o suradnji, predaji i prihvatu osoba kojih je
prelazak granice protuzakonit. Na problem ilegalnog ulaska, a
riječ je uglavnom o Irancima, Kurdima i u posljednje vrijeme
Kinezima, upozorio je ministar unutarnjih poslova Šime Lučin. U
prva tri mjeseca ove godine broj je ilegalnih ulazaka povećan za 50
posto, a u zadnja tri mjeseca za još trostruko. Samo je u lipnju iz
BiH u Hrvatsku ilegalno ušlo 908 stranih državljana, a trošak po
osobi je oko 2.000 njemačkih maraka, istaknuo je Lučin.
(Hina) bn im