ZASTUPNIČKI DOM: BURNA RASPRAVA O DRŽAVNIM JAMSTVIMA, JAVNOM DUGU

ZASTUPNIČKI DOM: BURNA RASPRAVA O DRŽAVNIM JAMSTVIMA, JAVNOM DUGU IPORASTU NEZAPOSLENOSTI Je li Hrvatska prezadužena i da li državna jamstva predstavljaju opasnost za proračun, pitanja su koja su dominirala u današnjoj raspravi u Zastupničkom domu Sabora o izvješćima o javnom dugu i državnim jamstvima. Najveću polemiku izazvala su državna jamstva. Od 1996. do 1999. bivša je Vlada izdala jamstva u ukupnom iznosu od 21,5 milijardi kuna, pri čemu su financijska iznosila 14,9, a činidbena 9,5 milijardi kuna. Jamstva su samo potencijalni dug, jer će državi doći na naplatu samo ako zajmoprimac neće moći vratiti kredit, ustvrdio je uime Kluba zastupnika HDZ-a Ivan Šuker. Čak i ako neka od njih dođu na naplatu, ta se jamstva mogu smatrati poticajima, s obzirom da je većina njih, kazao je, izdana ključnim granama gospodarstva - za izgradnju cesta, turizam, poljoprivredu i brodogradnju. Zaključio je, pritom, kako 1,6 milijardi kuna jamstava koja su dosad dospjela državi na naplatu nisu golema. S time se nije složio Josip Leko (Klub SDP-a) jer, kaže, to predstavlja oko 11 posto ukupno izdanih financijskih jamstava, a većina njih - oko 11,7 milijardi kuna - još je aktivna. Ako se nastavi trend naplate jamstava iz prošlih godina, ne može se očekivati smanjenje poreznog opterećenja i pritiska na proračun, zaključio je. S time se složio Branislav Tušek (SDP), kazavši kako su jamstva razvojni promašaj, te kako će mnoga uskoro doći na naplatu. Postavio je pritom pitanje u kakvom su stanju poduzeća za koja su izdana jamstva, te da li će oni koji su ih izdavali "šakom i kapom", čak i privatnim poduzećima, snositi odgovornost. Izvješće o javnom dugu, smatra Tušek, pokazuje da je država prošlih godina više trošila nego stvarala. Ukupan javni dug od 46,2 milijarde kuna, zajedno s izdanim jamstvima, dosegnuo je gotovo 50 posto brutto domaćeg proizvoda (BDP). U tomu ne bi bilo ništa kritično, kaže Tušek, da se javnim dugom povećala zaposlenost i proizvodnja. No, taj je novac, kaže, otišao u potrošnju i sanaciju besperspektivnih poduzeća, što pokazuje nedostatak vizije bivše Vlade. Na to je reagirao bivši premijer Zlatko Mateša (HDZ), kazavši kako javni dug ne iznosi 50, nego 32 posto BDP-a, s obzirom da jamstva, po međunarodnim kriterijima, nisu dio javnog duga. Ustvrdio je kako ni po jednom kriteriju Hrvatska nije prezadužena, te kako je nevjerojatno da iste egzaktne podatke svatko drugačije čita. Žučna polemika razvila se i oko toga koliko je novca hrvatskih građana ostalo u bivšoj Narodnoj banci Jugoslavije (NBJ) 1990., što također opterećuje javni dug Hrvatske. Prema nekim procjenama, kaže Đuro Njavro (HDZ), stanovništvo je izgubilo 31 milijardu američkih dolara. Na to je Dubravka Horvat (SDP) kazala kako je za devizna sredstva u NBJ Hrvatska narodna banka povukla dinarska sredstva, pa se može govoriti samo o gubitku na tečajnim razlikama. U raspravu se uključio i Vladimir Šeks (HDZ), podsjetivši na gospodarske probleme koje je Hrvatska naslijedila iz bivše države. Na to je Ingrid Antičević-Marinović upitala Šeksa zašto govori samo o ostavinskoj raspravi, a ne i o nasljednicima. Zaredali su ispravci netočnih navoda kako od vladajućih, tako i oporbenih zastupnika. U "mirnije vode" raspravu je usmjerio Njavro predloživši da se od Hrvatske narodne banke zatraži detaljno izvješće o staroj deviznoj štednji. Porast broja nezaposlenih za čak 80 tisuća, smanjenje brutto domaćeg proizvoda (BDP-a) za 0,3 posto, te pad industrijske proizvodnje i izvoza, najčešće su su spominjani podaci u današnjoj raspravi o Izvješću o izvršenju državnog proračuna u prošloj godini u Zastupničkom domu Sabora. U raspravi se Dragica Zgrebec (Klub SDP-a) osvrnula na ciljeve koje je isticala bivša Vlada kada je predlagala proračun za 1999. Tada je, kaže, Vlada tvrdila da će gospodarstvo porasti za pet posto, da će se smanjiti nezaposlenost, održati stabilnost, povećati proizvodnja i izvoz, te socijalna pravda. Ovo izvješće pokazuje da ništa od toga nije ostvareno, zaključila je. Prošle je godine stopa nezaposlenosti skočila sa 17,2 na 20,8 posto, a izgubljeno je čak 80 tisuća radnih mjesta. S obzirom da će i ove godine mnogi ostati bez posla, ti su podaci, kaže Damir Kajin (Klub zastupnika IDS-a), zastrašujući. Stoga je, smatra Kajin, pred novom Vladom presudno pitanje kako spasiti postojeća i otvoriti nova radna mjesta. Loše je stanje i u izvanproračunskim fondovima - mirovinskom i zdravstvenom, kazao je, pak, Ivan Šuker (Klub HDZ-a). Premda su u prošloj godini dotacije iz proračuna iznosile čak 6,2 milijarde kuna, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u golemim je dugovima, ustvrdio je. S obzirom da je ove godine Vlada smanjila davanja iz proračuna tom fondu za oko milijardu kuna, postavlja se pitanje kako će se krajem godine isplaćivati mirovine, zaključio je Šuker. U raspravi su zastupnici istaknuli i teško stanje u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, davanje državnih jamstava "šakom i kapom", te trošenje proračunskih zaliha mimo plana, pri čemu su isplaćivane plaće i nekim privatnim tvrtkama u poteškoćama. Većinom glasova Zastupnički je dom prihvatio Izvješće o izvršenju državnog proračuna u prošloj godini.