HR-GOSPDOARSTVO-BILTENI-Makrogospodarstvo POSLOVNI PREGLED BROJ 163 POSLOVNI PREGLEDbroj 16323. - 30. lipnja 2000.SADRŽAJ:? VLADA UPUTILA ZAHTJEV ZA IZVANREDNIM SABORSKIM ZASJEDANJEM 2? IZMJENE STEČAJNOG ZAKONA 2? DRŽAVNA FINANCIJSKA
JAMSTVA IZNOSE 14,9 MILIJARDI KUNA 2? SMANJENJE STOPE PDV-A ZA TURIZAM U HITNU SABORSKU PROCEDURU 3? PIK VRBOVEC NEĆE U STEČAJ, ALI HOĆE "RIKARD BENČIĆ", "TORPEDO", "POLJOOPSKRBA"... 3? INA ĆE U CRNU GORU PLASIRATI DERIVATA U VRIJEDNOSTI OD 50 MILIJUNA 4? CROATIA AIRLINES ZAVRŠILA PRVU FAZU OBNOVE SVOJE FLOTE 4? ZADARSKA TANKERSKA PLOVIDBA ZAVRŠILA PROŠLU GODINU S GUBITKOM 5? PULSKI ULJANIK MOŽE IZ SANACIJE DO KONCA RUJNA 5? SMIJENJEN DIREKTOR 3. MAJA, POSTAVLJEN V.D. DIREKTOR 5? VJEROVNIČKO VIJEĆE BRODOTROGIRA NEZADOVOLJNO REZULTATIMA POSLOVANJA 5? TDR NUDI SAVEZ REGIONALNIM DUHANSKIM PROIZVOĐAČIMA 5? KONČAR U PRVA ČETIRI MJESECA OSTVARIO 3,2 MILIJUNA KUNA DOBITI 6? UPRAVA OSJEČKOG OLTA POKREĆE STEČAJ 6
POSLOVNI PREGLED
broj 163
23. - 30. lipnja 2000.
SADRŽAJ:
? VLADA UPUTILA ZAHTJEV ZA IZVANREDNIM SABORSKIM ZASJEDANJEM 2
? IZMJENE STEČAJNOG ZAKONA 2
? DRŽAVNA FINANCIJSKA JAMSTVA IZNOSE 14,9 MILIJARDI KUNA 2
? SMANJENJE STOPE PDV-A ZA TURIZAM U HITNU SABORSKU PROCEDURU 3
? PIK VRBOVEC NEĆE U STEČAJ, ALI HOĆE "RIKARD BENČIĆ", "TORPEDO",
"POLJOOPSKRBA"... 3
? INA ĆE U CRNU GORU PLASIRATI DERIVATA U VRIJEDNOSTI OD 50 MILIJUNA
4
? CROATIA AIRLINES ZAVRŠILA PRVU FAZU OBNOVE SVOJE FLOTE 4
? ZADARSKA TANKERSKA PLOVIDBA ZAVRŠILA PROŠLU GODINU S GUBITKOM 5
? PULSKI ULJANIK MOŽE IZ SANACIJE DO KONCA RUJNA 5
? SMIJENJEN DIREKTOR 3. MAJA, POSTAVLJEN V.D. DIREKTOR 5
? VJEROVNIČKO VIJEĆE BRODOTROGIRA NEZADOVOLJNO REZULTATIMA
POSLOVANJA 5
? TDR NUDI SAVEZ REGIONALNIM DUHANSKIM PROIZVOĐAČIMA 5
? KONČAR U PRVA ČETIRI MJESECA OSTVARIO 3,2 MILIJUNA KUNA DOBITI 6
? UPRAVA OSJEČKOG OLTA POKREĆE STEČAJ 6
? ŠIBENSKI TLM OBJAVLJUJE NATJEČAJ ZA SVA VODEĆA MJESTA 6
? ULAGANJA TERMIKE 6
? RAČUNALNA TVRTKA AZELIJA PREDSTAVILA SVOJ APLIKACIJSKI PROGRAM
7
? HRVATSKA PRIMLJENA U EUREKA-U 7
? OSNOVANA FRANCUSKO-HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA 7
? TRENUTNO NEMA SOCIJALNOG DIJALOGA IZMEĐU SSSH I VLADE 7
? DUBROVAČKA KONFERENCIJA O GOSPODARSTVIMA U TRANZICIJI 7
? PRVA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O DRŽAVNIM RIZNICAMA 7
? USPORAVANJE INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE 8
? HRVATSKO GOSPODARSTVO U MINUSU 6,7 MLRD KN 8
? HRVATSKA EKONOMIJA I DALJE IMA IZGLEDE ZA OVOGODIŠNJI RAST BDP-A
OD 2,5 POSTO 8
? ZA JAVNE POTREBE U PRVA ČETIRI MJESECA 24 MILIJARDE KUNA 9
? SMANJENI NOVČANI PRIMICI PODUZETNIKA 9
? SAVJET HNB O STEČAJU VINKOVAČKE CIBALAE BANKE 10
? HNB: POVRATAK VJERE U STABILNOST TEČAJA KUNE 10
? DEVIZNE REZERVE SREDIŠNJE BANKE 3,1 MILIJARDU DOLARA 10
? DEVIZNA ŠTEDNJA RASTE, KREDITI STAGNIRAJU 11
? ULASKOM ZAGREBAČKE U VARAŽDINSKU BANKU STVORENI TEMELJI ZA RAZVOJ
11
? TALIJANI IMENOVANI U NADZORNI ODBOR SPLITSKE BANKE 11
? OD RUJNA NOVA BANKA SA SJEDIŠTEM U ZAGREBU 11
? IZABRANA UPRAVA DUBROVAČKE BANKE 12
? TBI HOLDING IZ NIZOZEMSKE STEKAO 83% UDJELA U OSIGURANJU HELIOS
12
? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 12
? OD 1. SRPNJA NIŽE CARINE ZA INDUSTRIJSKE PROIZVODE, USKORO I
POLJOPRIVREDNE 14
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH
INSTITUCIJA
VLADA UPUTILA ZAHTJEV ZA IZVANREDNIM SABORSKIM ZASJEDANJEM
Hrvatska je Vlada uputila je u četvrtak Saboru zahtjev za
izvanrednom sjednicom domova Hrvatskog državnog sabora, koja bi se
održala između 11. i 17. srpnja. Taj zahtjev Vlada obrazlaže
potrebnom razmatranja nekih krupnih reformskih zahvata,
prilagodbom hrvatskog zakonodavstva ulasku u Svjetsku trgovinsku
organizaciju, potrebom poboljšanja položaja radnika i
umirovljenika, te potrebom da se razmotri i prijedlog o pristupanju
promjena Ustava kako bi se na jesenskom zasjedanju našle i
konkretne ustavne promjene. Vladin prijedlog premijer Ivica Račan
obrazlože potrebom da se razmotre i usvoje prijedlozi dvaju krupnih
reformskih zahvata - zdravstva i zdravstvenog osiguranja i
energetskog sektora - kako bi se na jesen izišlo sa zakonskim
prijedlozima koji bi te reforme i ozakonili. Hitno je potrebna i
prilagodba hrvatskog zakonodavstva predstojećem ulasku u WTO (npr.
izmjene i dopune carinskog zakona), potrebno je dovršiti mjere za
poticanje gospodarstva i stanogradnje, osobito na područjima
posebne državne skrbi (izmjene zakonskih prijedloga o područjima
posebne državne skrbi, o privatizaciji, donošenje Zakona o
poticanju ulaganja). Na izvanrednom saborskom zasjedanju treba
razmotriti i prijedlog o pristupanju ustavnim promjenama kako bi se
na jesen moglo izići i s konkretnim izmjenama, istaknuo je Račan.
Najavio je da bi se na izvanrednom saborskom zasjedanju našlo i
imenovanje stručnih vijeća sveučilišta, guvernera Hrvatske
narodne banke, zamjenika guvernera i savjeta HNB-a. Vlada bi uskoro
trebala raspravljati i o reformama željeznice i brodogradnje, koje
bi onda pripremila za jesensko saborsko zasjedanje. Time bi paket
strategije gospodarskih promjena bio uvelike završen, istaknuo je
Račan.
IZMJENE STEČAJNOG ZAKONA
Predloženim izmjenama Stečajnog zakona ubrzavaju se stečajni
postupci i poboljšava zaštita zaposlenika u tvrtkama koje idu u
stečaj, jer će isplata njihovih tražbina imati prednost pred
zahtjevima ostalih vjerovnika, istaknuo je zamjenik ministra
pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Ranko Marijan u četvrtka na
predstavljanju toga zakonskog prijedloga. Izmjenama Stečajnog
zakona želi se rad trgovačkih sudova učiniti djelotvornijim, jer za
predugo trajanje stečajnih postupaka nisu krivi suci, nego
neadekvatne procesne odredbe koje su omogućivale da se postupak
oteže, primjerice, žalbama ili zahtjevima za izuzeće sudaca.
Tražbine zaposlenika uvrštene su, zajedno s tražbinama Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje, u prvi isplatni red, a država, zajedno s ostalim
vjerovnicima, u drugi isplatni red. Time su, po riječima pomoćnika
ministra pravosuđa Filipa Bagića, prihvaćeni sindikalni zahtjevi
za boljom zaštitom zaposlenika u tvrtkama koje odlaze u stečaj.
Također se uvode novi kriteriji za stečajne upravitelje, koji će uz
visoku stručnu spremu morati položiti stručni ispit. Listu
stečajnih upravitelja za cijelu zemlju utvrđivat će predsjednik
Visokoga trgovačkog suda, što će omogućiti veću objektivnost pri
utvrđivanju liste. Uvodi se novi institut prodaje imovine dužnika
kao pravne i gospodarske cjeline, kao specifičan slučaj preustroja
dužnika. Time bi se omogućilo kupcu da preuzme imovinu dužnika
oslobođenu dugova i njome nastavi djelatnost na zdravim osnovama, a
zadrži većinu dotadašnjih zaposlenika, ustvrdio je Ranko Marijan.
Otvorene su mogućnosti za brzo i djelotvorno ukidanje tzv.
"divljih" poduzeća, koja godinama nemaju nikakva prometa. Filip
Bagić rekao je da trenutačno u Hrvatskoj postoji više od 20.000
takvih poduzeća. Po predloženim izmjenama Zavod za platni promet
trgovačkim bi sudovima trebao dostavljati podatke o svim
poduzećima koja nisu obavila nikakve isplate u zadnja tri mjeseca,
a zatim bi sudovi u roku od 45 dana automatski pokretali stečajne
postupke. O predloženim zakonskim izmjenama više će se
raspravljati u početku idućeg mjeseca, kad Vlada organizira
okrugli stol o gospodarskim i socijalnim pitanjima stečajeva,
najavljeno je na predstavljanju izmjena Stečajnog zakona.
DRŽAVNA FINANCIJSKA JAMSTVA IZNOSE 14,9 MILIJARDI KUNA
Od 1996. do 1999. Vlada je izdala 515 financijskih državnih
jamstava u ukupnom iznosu od 14,97 milijardi kuna. Istodobno su
činidbena jamstva dosegnula 9,4 milijardi kuna, podaci su iz
izvješća Ministarstva financija koje će se uskoro naći pred
saborskim zastupnicima. Najviše financijskih jamstava izdano je
prošle godine - čak 5,9 milijardi kuna, što je znatno više nego što
je bilo propisano zakonom (3,75 milijardi kuna). Tako snažan rast
izdanih jamstava posljedica je velikih ulaganja u programe
kreditiranja autocesta, zračnih luka, Hrvatske željeznice,
turizam, brodogradnju i poljoprivredu. Međutim, treba reći i to
kako su do 1999. jamstva izdavana samo tvrtkama u većinskom
državnom vlasništvu, da bi se prošle godine počela izdavati i
privatnim tvrtkama. Tako je 1999. od ukupno 258 jamstava 75 izdano
za tvrtke u pretežito privatnom vlasništvu. Nedvosmisleno je da je
prilikom izdavanja jamstava bilo puno samovolje i osobnih
interesa, kazao je nedavno potpredsjednik Vlade za gospodarstvo
Slavko Linić. Stoga će Vlada, dodao je, kada neko od tih jamstava
dođe na naplatu, objaviti sve podatke i mjere poduzete prema onima
koji su krivi za to. Od ukupno 14,9 milijardi kuna financijskih
jamstava, dosad je otplaćeno 3,2 milijarde, pa je aktivno ostalo
još 11,7 milijardi kuna. Zanimljivo je da je u protekle četiri
godine većina jamstava, čak 11,07 milijardi kuna, izdana stranim
bankama. Razlozi su tomu, navodi se u izvješću, nelikvidnost
gospodarstva, nedostatak vlastitog kapitala, te loše stanje u
domaćim bankama i njihova politika visokih kamata. S druge, pak,
strane, zbog niskog kreditnog ugleda hrvatskih poduzeća, banaka i
same države, strane banke jednostavno nisu htjele davati kredite
hrvatskim tvrtkama bez državnih jamstava. Tako je od ukupno 153
devizna i financijska jamstva izdana stranim bankama, aktivno još
143 - u ukupnom iznosu od 8,8 milijardi kuna. Domaćim je, pak,
bankama, a najviše Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR), u
istom razdoblju izdano oko 3,9 milijardi kuna financijskih
jamstava. Pritom je još aktivno 2,9 milijardi kuna jamstava jer je u
protekle četiri godine otplaćeno oko 932 milijuna kuna. Od toga je
iz državnog proračuna plaćeno 318 milijuna kuna, ili oko 8 posto
izdanih jamstava, od čega oko polovice prošle godine. Pritom su
dosad najveća plaćanja po jamstvima bila u poljoprivredi - 60 posto
- jer se radilo o kratkoročnim kreditima. Jamstva sama po sebi ne
predstavljaju veći udar na proračun, osim što je Ministarstvo
financija obvezno, prilikom izdavanja jamstava, izdvojiti
jamstvenu zalihu na poseban račun kod Hrvatske narodne banke. Ta
pričuva u ovogodišnjem proračunu iznosi 300 milijuna kuna, a Vlada,
u izmjenama Zakona o izvršenju proračuna u ovoj godini, predlaže
smanjenje pričuve na 212 milijuna kuna. Činidbena su jamstva, koja
iznose 9,4 milijarde kuna, znatno manje rizična od financijskih jer
su izdana na temelju čvrstih zaloga pokretnina koje mogu biti lako
unovčene - zrakoplova, brodova i vozila. Od ukupno 1,11 milijardi
američkih dolara izdanih činidbenih jamstava u prošle četiri
godine, aktivna su još jamstva u iznosu od 540 milijuna dolara, od
čega većina brodogradnji. Bivši premijer Zlatko Mateša kazao je
nedavno kako vjeruje da ništa od tih 15-ak milijardi kuna
financijskih jamstava neće doći na naplatu. Prošle su godine,
doduše neka došla na naplatu, no to su, kazao je, bila uglavnom
jamstva izdana poljoprivredi - različitim poduzećima i kombinatima
- i nisu imala nikakav dramatičan utjecaj na proračun. Iskustva
bivše Vlade s državnim jamstvima nisu bila dramatična, zaključio je
Mateša. Problem će nastati tek kada i ako jamstva dođu na naplatu
državi, kazao je nedavno Linić odgovarajući za 'aktualnog sata' u
Saboru. Na pitanje kada će Vlada objaviti listu poduzeća koja su
dobila državna jamstva, Linić je odgovorio da bi objavljivanje
takve liste moglo nekim poduzećima nanijeti štete i ne bi ničemu
koristilo. Kako bi umanjila štete od moguće naplate jamstava, nova
je Vlada poduzela određene mjere. Tako je, navodi se u izvješću
Ministarstva financija, Vlada u Zakonu o izvršavanju državnog
proračuna u 2000. godini ugradila odredbe prema kojima
Ministarstvo financija može za državna jamstva koja se aktiviraju
dati nalog Zavodu za platni promet za blokadu računa dužnika.
Pritom taj nalog ima prioritet u naplati u odnosu na druge obveze
dužnika. Zajedno s Izvješćem o državnim jamstvima izdanim od 1996.
do 1999. pred saborskim će se zastupnicima uskoro naći i Izvješće o
javnom dugu Hrvatske. Po njemu, ukupni javni dug središnje države,
zajedno s izvanproračunskim fondovima, iznosio je krajem prošle
godine 46,2 milijarde kuna. Od toga je 29,4 milijarde iznosio
vanjski dug, a 16,7 milijardi kuna unutarnji dug, pokazuju podaci
Ministarstva financija. Kada se tomu dodaju aktivna financijska i
činidbena jamstva u iznosu od 21,5 milijardi kuna, ukupni javni i
jamstveni dug države iznosi 67,7 milijardi kuna, ili 47,2 posto
brutto domaćeg proizvoda (BDP). Premda je rastući trend
zaduživanja države u posljednje tri godine zabrinjavajući,
Hrvatska se još uvijek nalazi u granicama umjerene zaduženosti,
stoji u izvješću Ministarstva financija. Jer, prema kriteriju iz
Maastrichta, za ulazak među zemlje euro-zone ukupan javni i
jamstveni dug države ne smije prelaziti 60 posto BDP-a.
SMANJENJE STOPE PDV-A ZA TURIZAM U HITNU SABORSKU PROCEDURU
Prijedlog Ministarstva turizma o smanjenju stope PDV-a (od iduće
godine) za turističku djelatnost na nultu stopu ili na
diferenciranu stopu od šest posto kakvu imaju konkurentske zemlje
mogao bi se naći na dnevnom redu izvanredne sjednice Hrvatskog
državnog sabora u srpnju, najavila je u srijedu ministrica turizma
Pave Župan-Rusković na susretu s novinarima. Ako se jedan od tih
prijedloga prihvati, hrvatske bi turističke tvrtke već iduće
godine mogle bolje poslovati nego dosad, a smanjenje (ili ukidanje)
stope PDV-a dobro bi se odrazilo i na samu turističku promociju u
inozemstvu, kazala je ministrica. "U prvih pet mjeseci ove godine
turistički je promet u Hrvatskoj bio na razini od 45 posto 1990.
godine, što znači da još uvijek nije dosegnuo niti polovinu
predratnog. No, promjenom vlasti, Hrvatskoj se popravio image, a
time su privučeni i strani turoperatori u Hrvatsku", rekla je
Župan-Rusković. Iako će ovogodišnja turistička sezona biti znatno
bolja od dosadašnjih i turističke bi tvrtke sezonu trebale završiti
poslovno pozitivno, Župan-Rusković drži da bi pravi zamah turizma u
Hrvatskoj trebao biti tek 2001. ili 2002. godine, kada bi turizam
mogao poslovati s dobiti. Upitana o provedbi reprogramiranja
dosadašnjih kredita turističkim tvrtkama te dodjeli novih kredita
Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), Župan-Rusković je
odgovorila kako su se zasad za reprogram kredita odlučile jedino
Jadranska i Dalmatinska banka. HBOR još uvijek nije počeo
isplaćivati kredite turističkim tvrtkama iz ovogodišnjeg paketa
'teškog' 330 milijuna kuna. Ministrica je osobno svojim potpisom
stala iza zahtjeva za kredite u visini 230 milijuna kuna koje bi
uskoro trebale dobiti pojedine turističke tvrtke. No, mišljenja je
da HBOR-ov kredit od ukupno 330 milijuna kuna za ovu godinu neće
biti dovoljan za potrebe svih onih turističkih tvrtki koje su
kredite zatražile. Govoreći o privatizaciji u hrvatskom turizmu,
ministrica je naglasila kako je nekoliko svjetskih hotelskih
lanaca zainteresirano za ulaganja u hotele. Pritom nije htjela
iznijeti niti jedno ime jer su oni "jedni drugima konkurencija",
ali se pretpostavlja da će za privatizaciju nekih hotela biti i
desetak zainteresiranih stranih kompanija.
PIK VRBOVEC NEĆE U STEČAJ, ALI HOĆE "RIKARD BENČIĆ", "TORPEDO",
"POLJOOPSKRBA"...
Na temelju analize 888 tvrtki, Hrvatski fond za privatizaciju (HFP)
je zaključio da se stečaj predloži za 208 tvrtki, uz ostale za
riječki Rikard Benčić i Torpedo, zagrebački Gradski podrum,
Poljoopskrbu, splitski Pomgrad, Cetinku Trilj, Tvornicu plinskih
turbina Karlovac, i dr. Zbog specifičnih razloga pokušat će se naći
rješenja, odnosno stečaj se odgađa za 178 poduzeća, a među njima su
PIK Vrbovec, zagrebački Dekor, Mega i Geotehnika i Modna konfekcija
Zagreb, splitski Koteks, Kutjevo d.d., sisačka Željezara.
Zaključak je to gransko-županijskih koordinacija HFP-a o kojima je
u srijedu na konferenciji za novinare izvijestio zamjenik
predsjednika HFP-a Krešimir Starčević. Koordinacije, u koje su
bili uključeni predstavnici HFP-a, resornih ministarstava,
saborskih zastupnika s pojedinog područja, te predstavnici
županija ili gradova, analizirale su 888 društava u kojima je
državni portfelj veći od 25 posto. U analizu nisu bile uključene
brodogradnja i turistička poduzeća. Analiza je pokazala da postoji
skupina tvrtki koje dobro posluju i ostvaruju dobit, potom one za
koje postoje argumenti da trebaju nastaviti s radom i da, za sada,
nije za stečaj 178 društava, ali i da "spasa nema" za 208 tvrtki,
rekao je Starčević. Napomenuo je i da je mnogo društava, npr. samo u
Zagrebu 51, koja postoje, registrirana su, ali praktično ne žive,
odnosno nemaju imovinu ni zaposlenika. U tvrtkama za koje će se
predložiti pokretanje stečaja je 11.462 zaposlenih, one su u
prethodnoj godini ostvarila gubitak od 608 milijuna kuna (u odnosu
na temelji kapital od oko 4 milijarde kuna). Stečaj tih tvrtki za
državu znači dnevnu uštedu od 1,6 milijuna kuna, naveo je
Starčević. Uz već navedene tvrtke, stečaj će biti predložen i za
Histria Group Umag, karlovački Kontex, Lagunu Commerce Poreč,
pulski Merkant, rovinjsku Mirna trgovinu, Promet Vrbovsko, riječki
Splendid i Vulkan DIBO, bjelovarsku Tehniku, Trgovačko Križevci,
TOP Kerestinec,... Kako HFP ne može sam pokrenuti stečajni
postupak, u tvrtkama u kojima ima više od 50 posto vlasništva
provodit će to putem uprava. Ako uprave to odbiju onda će se one
mijenjati, ili će se predložiti Ministarstvu financija, koje je
najčešće i vjerovnik u takvim tvrtkama, da pokrene stečaj. Za sada,
ili uopće nije za stečaj, 178 društava u kojima je 31.581
zaposlenik, a generiraju gubitak od 1,5 milijardi kuna. Među tim
tvrtkama su npr. i sinjska Dalmatinka, Greben Vela Luka,
Čazmatrans, Novogradnja Zagreb, Razvitak Metković, Tvornica
automobilskih dijelova Bjelovar, zagrebački TEŽ, Virovitičanka,
Zdenka Veliki Zdenci, riječki Istravinoexport i MGK-PACK,
crikvenički Jadrankomerc, Moslavka Kutina,... Na listi društava za
koja je odgođen stečaj jer postoji interes za kupnju, odnosno pismo
namjere, su Dalmatinka, Greben, Istravinoexport, Jadrankomerc,
KEI Opatija. Među kriterijima za odgodu stečaja kojima su se vodile
koordinacije bili su da tvrtke imaju program i tržište, da se u
njima redovito isplaćuju plaće, ili im je država najveći dužnik. To
je kritična grupa, treba vidjeti njihove rezultate u vremenu nakon
odgode stečaja, kazao je Starčević. Stoga uprave trebaju
predložiti programe sanacije ili restrukturiranja, do 15. srpnja o
rješenjima treba izvijestiti koordinacije. Nakon pozitivne ocjene
programa, HFP će pomoći u razgovorima s vjerovnicima oko mogućeg
otpisa dugovanja, predložiti eventualno odobrenje pozajmica za
isplatu tekućih plaća u poduzećima koja rade, ali ne isplaćuju
plaće. Među tvrtkama kojima se daje šansa je PIK Vrbovec, a
Starčević to objašnjava činjenicom da je riječ o još uvijek
najvećoj mesnoj industriji koja zapošljava gotovo dvije tisuće
ljudi, ospkrbljuje npr. ministarstva obrane, zdravstva, ima dobre
reference u inozemstvu i povjerenje inozemnih dobavljača.
2. TVRTKE
INA ĆE U CRNU GORU PLASIRATI DERIVATA U VRIJEDNOSTI OD 50 MILIJUNA
Hrvatska naftna kompanija INA ove godine, temeljem ugovora s
Jugopetrolom Kotor, planira na tržište Crne Gore plasirati 110
tisuća tona dizelskog goriva i 70 tisuća tona motornih benzina,
ukupne vrijednosti oko 50 milijuna američkih dolara. O suradnji INE
i Jugopetrola Kotor te nedavnom početku rada INA Crne Gore
(poduzeća u 100-postotnom Ininom vlasništvu) u četvrtak su na
konferenciji za novinare u sjedištu crnogorske tvrtke u Kotoru,
izvijestili predsjednik Uprave INE Tomislav Dragičević i generalni
direktor Jugopetrola Kotor Nikola Dragomanović. INA se odlučila
vratiti na crnogorsko tržište, a osnivanjem INA Crne Gore i
pojačanom suradnjom s Jugopetrolom ne mislimo konkurirati toj
crnogorskoj tvrtki već s njom razvijati tržište (Ininim)
proizvodima visoke kvalitete, kazao je Dragičević. Poduzeće INA
Crna Gora, osnovano krajem prošle godine, počelo je djelovati
početkom lipnja ove godine, istaknuo je direktor INA Crne Gore
Ognjen Dragović. Poduzeće je počelo djelovati realizacijom uvoza i
prodaje plina u bocama na crnogorsko tržište preko vlastitog
skladišta i maloprodaje u Tivtu, te osam skladišta i benzinskih
stanica Jugopetrola diljem Crne Gore. Do sada je realiziran uvoz u
tri navrata i plasirano je oko 1500 plinskih boca. Prema današnjim
najavama direktora kotorskog Jugopetrola uskoro treba biti
završena i zakonska procedura koja će omogućiti i prodaju ININIH
ulja iz dodatnog asortimana na crnogorskom tržištu, a nada se da će
se INA pojaviti i kao partner u istraživanjima nafte i plina na
crnogorskom području. Upitan postoji li suradnja INE i s tvrtkama
iz Srbije, Dragičević je kazao da je INA u Beogradu otvorila
predstavništvo i dalje od toga nije išla. Za nas je to interesantno
tržište, dodao je. Inače, INA je prije rata opskrbljivala 80 posto
crnogorskog tržišta. Do 1991. preko Jugopetrola INA je na
crnogorskom tržištu prodavala godišnje oko 400 tisuća tona goriva,
4.000 tona maziva, te plina do 1500 tona godišnje.
CROATIA AIRLINES ZAVRŠILA PRVU FAZU OBNOVE SVOJE FLOTE
Hrvatska zrakoplovna tvrtka Croatia Arlines preuzela je u petak
prošloga tjedna novi zrakoplov Airbus A319. Preuzimanjem
posljednjeg od šest naručenih zrakoplova od francuske kompanije
Airbus Industrie, Croatia Airlines je završila prvu fazu obnove
svoje flote koju sada čini 10 zrakoplova - sedam iz obitelji Airbus
(četiri A319 i tri A320) te tri ATR-a. Obnova flote Croatia
Airlinesa zrakoplovima Airbus, vrijedna ukupno 272 milijuna
dolara, dogovorena je u siječnju 1997. s francuskom kompanijom
Airbus Industrie. Uz isporuku šest zrakoplova tipova Airbus 319 i
320 u razdoblju od 1998. do 2000. ovaj ugovor uključuje i opcije za
narudžbu slijedećih zrakoplova. Ugovor o financiranju kupnje
zrakoplova Airbus, Croatia Airlines je potpisala sa sindikatom od
12 europskih banaka predvođenih Bayerische Landesbankom.
Financiranje je ugovoreno kroz transakciju financijskog leasinga a
sindikat banaka dobio je jamstvo za financiranje kupnje Airbuseva
od evropskih kreditnih agencija - francuske banke Coface, njemačke
banke Hermes i britanske banke ECDG. Prvi novi zrakoplov Airbus
A319 uključen je u flotu Croatia Airlinesa krajem siječnja 1998. u
Hamburgu.
ZADARSKA TANKERSKA PLOVIDBA ZAVRŠILA PROŠLU GODINU S GUBITKOM
Zadarska Tankerska plovidba 1999. godinu završila je s gubitkom u
iznosu od oko 172,5 milijuna kuna, rekao je u prošli petak
predsjednik Uprave ove najveće hrvatske brodarske kompanije Stanko
Banić na glavnoj skupštini dioničara. U izvješću o poslovanju u
prošloj godini, Banić je rekao da će se gubitak dijelom nadoknaditi
iz kapitalne dobiti a dijelom će se prenijeti u ovu poslovnu godinu.
"U prošlom razdoblju sačuvali smo tvrtku u Zadru, opstali smo
unatoč gubitku domaćeg tržišta, plaće su bile redovne, zadržali smo
kapacitete i održavali ih, a ni jedan zaposlenik nije ostao na
ulici", rekao je Banić, dodajući da prethodna politika nije bila
sklona Tankerskoj plovidbi. Po Banićevim riječima, svi pokazatelji
navode da će slijedeće razdoblje u trajanju od tri do četiri godine
biti povoljnije za poslovanje ove tvrtke na svjetskom pomorskom
tržištu.
PULSKI ULJANIK MOŽE IZ SANACIJE DO KONCA RUJNA
Vjerovničko vijeće pulskog brodogradilišta Uljanik d.d. u petak
prošloga tjedna na svojoj je sjednici razmotrilo izvještaj o
poslovanju u prošloj godini. Vijeće je zadovoljno rezultatima
izvješća, te smatra da će rezultate iz 1999. potvrditi i nezavisni
strani revizor. Uljanik d.d. u 1999. napravio je prihod od jedne
milijarde i 142 milijuna kuna, dok je gubitak iznosio 63 milijuna
kuna. Prihodi od transfera bili su oko 100 milijuna kuna te bi
njegova dobit bila 37 milijuna kuna. Planirana dobit u 2000. godini
je 4,5 milijuna američkih dolara, ne računajući subvencije i druge
transfere iz državnog proračuna. Pregledana je i knjiga narudžbi i
razmotreni planovi Uljanika za ovu ovu i sljedeću godinu, te
ocijenjeno da će rezultati biti pozitivni. Na temelju toga je
zaključeno da pulski Uljanik može izaći iz sanacije do 30. rujna ove
godine.
SMIJENJEN DIREKTOR 3. MAJA, POSTAVLJEN V.D. DIREKTOR
Vjerovničko vijeće riječkog brodogradilišta "3. Maj" prošloga je
petka prihvatilo poslovno izvješće Uprave, ali je iskazalo
nepovjerenje direktoru brodogradilišta Sanjinu Kajbi. U 1999.
grupa "3 Maj", koju sačinjavaju brodogradilišta i druga društva,
ostvarila je ukupni prihod od 425 milijuna kuna, a gubitak od čak
304 milijuna kuna bez transfera. Kad bi se dodali ostali transferi
gubitak bi i dalje ostao vrlo visok. Vjerovničko vijeće stoga nije
prihvatilo takvo poslovno izvješće, te je iskazalo nepovjerenje
direktoru Sanjinu Kajbi. Ministar gospodarstva i predsjednik
Vjerovničkog vijeća Goranko Fižulić je rekao da nije mogao
prihvatiti takvo poslovno izvješće, a budući da direktor Kajba nije
ponudio ostavku, Vjerovničko vijeće nije imalo druge mogućnosti
nego da ga razriješi s dužnosti. U srijedu je Vjerovničko vijeće
imenovalo za v.d. direktora Zdenka Mrčelju, dosadašnjeg pomoćnika
glavnog direktora za komercijalne poslove. On je zadržao
upravljački tim u istome sastavu. Govoreći o preuzimanju dužnosti i
glavnim planovima u brodogradilištu, Marčelja je izjavio kako će se
javiti na natječaj za direktora te da je prva zadaća ubrzati
proizvodnju u tijeku ljeta, predati jedan i porinuti još jedan brod
potkraj kolovoza.
VJEROVNIČKO VIJEĆE BRODOTROGIRA NEZADOVOLJNO REZULTATIMA
POSLOVANJA
Vjerovničko vijeće brodogradilišta Brodotrogir d.d. iz Trogira u
četvrtak je na sjednici u Ministarstvu gospodarstva raspravljalo o
izvješću o poslovanju Brodotrogira za 1999. godinu. U priopćenju
Ministarstva gospodarstva ističe se da "Vjerovničko vijeće nije
bilo zadovoljno rezultatima izvješća. Ukupan prihod od poslovanja
u 1999. iznosi 367.865.000 kuna. Ostvaren je gubitak od 20 posto.
Međutim, brodogradilište je u prošloj godini proknjižilo i
troškove poslovanja iz razdoblja od 1991. do 1998., što je znatno
uvećalo gubitke, dok istodobno nije proknjižilo efekte sanacijskih
mjera koje se odnose na to razdoblje", ističe se u priopćenju. Kao i
kod drugih brodogradilišta, rezultate poslovanja provjerit će
nezavisni inozemni revizor. Dosadašnji direktor Brodotrogira
d.d., Joško Buble, ostaje na položaju direktora brodogradilišta do
kraja svog mandata koji mu istječe koncem prosinca ove godine.
TDR NUDI SAVEZ REGIONALNIM DUHANSKIM PROIZVOĐAČIMA
Stvaranjem saveza nacionalnih duhanskih proizvođača u regiji
odnosno na području Austrije, Mađarske, Rumunjske, Makedonije, BiH
pa i SRJ mogao bi se naći odgovor na globalizacijske procese u
duhanskoj industriji i uspješnije se suočiti sa svjetski velikim
kompanijama. Rekao je to predsjednik uprave TD Rovinj Ante Vlahović
u subotu na konferenciji za novinare u Rovinju u povodu objave
prošlogodišnjih poslovnih rezultata te tvrtke. Time bismo stvorili
respektabilnu snagu koja bi se imala šanse ravnopravno suočiti u
tržišnoj utakmici sa velikim duhanskim multinacionalnim
kompanijama, ocijenio je. "Preferiramo udruživanje, odnosno
savez", istaknuo je Vlahović odgovarajući na novinarsko pitanje o
mogućnosti da TDR sam preuzme neke regionalne nacionalne
proizvođače, no, za eventualne takve akvizicije koncern ima
potporu inozemnih banaka, naglasio je. Alternativni poslovni
planovi TDR-a u slučaju da izgubi korak s velikim multinacionalnim
duhanskim kompanijama je dislociranje kapitala u druge
djelatnosti. To je prije svega, turizam, napomenuli su iz TDR-a,
zatim proizvodnja roba široke potrošnje, korištenje poslovnih
prostora i alternativna proizvodnja ljekovitog bilja. Što se tiče
prošlogodišnjeg poslovanja TDR-a rezultati su "nikad bolji", naveo
je Vlahović. TDR je ostvario lani netto dobit 185,32 milijuna kuna
ili 18 posto više nego 1998. Ukupni prihodi te tvrtke iznosili su u
prošloj godini 1,03 milijarde kuna što je 33 posto više nego godinu
ranije. TDR je zabilježio lani prihod od izvoza od 238,95 milijuna
kuna u odnosu na 165,9 milijuna kuna ostvarenih u 1998., a tvrtka je
nedavno dobila i certifikat za mogućnost izvoza svojih
najznačajnijih marki cigareta u SAD. Ukupni poslovni prihodi TDR
grupe u čijem su sastavu između ostalih i Tvornica duhana Zagreb,
Istragrafika i Duhan Rijeka iznosili su lani 1,52 milijarde kuna
ili 21 posto više nego godinu ranije. Unatoč tomu što su cijene
duhana pri otkupu od poljoprivrednika niže u drugim zemljama TDR
ulaskom Hrvatske u WTO neće smanjivati otkupne cijene za duhan u
Hrvatskoj, odnosno omogućit će seljacima ubuduće da s modernim
tehnologijama naprave što više kvalitetnijeg duhanskog lista,
rekao je Vlahović.
KONČAR U PRVA ČETIRI MJESECA OSTVARIO 3,2 MILIJUNA KUNA DOBITI
Koncern Končar u prva je četiri ovogodišnja mjeseca iskazao dobit u
iznosu od 3,2 milijuna kuna, izvijestili su iz tog koncerna. Pritom
je od 27 ovisnih društava koncerna Končar, 20 društava i matica
poslovalo pozitivno, dok je sedam poslovalo s gubitkom. Prihod od
prodaje proizvoda i usluga u prva je četiri ovogodišnja mjeseca
iznosio 381,5 milijuna kuna (bez prodaje između povezanih
Društava), što je šest posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.
Na domaćem tržištu prodaja proizvoda i usluga porasla je četiri
posto, na 214,6 milijuna kuna. Najveći je kupac i dalje Hrvatska
elektroprivreda (HEP) s udjelom od 46 posto u ukupnoj prodaji na
domaćem tržištu, što je 24 posto više od istog razdoblja lani.
Najlošiji rezultat na segmentu domaćeg tržišta pokazuje prodaja
prema javnim poduzećima (ZET, INA, Hrvatske ceste, Vodoprivreda) i
to samo 30 posto ostvarenog u istom razdoblju prošle godine.
Prodaja proizvoda i usluga na inozemnim tržištima iznosila je 166,9
milijuna kuna, a najviše je izvezeno u Bosnu i Hercegovinu, 19,9
milijuna kuna te u Njemačku, 19,3 milijuna kuna. Na njemačkom je
tržištu ostvareno 53 posto više izvoza nego u prva četiri
prošlogodišnja mjeseca.
UPRAVA OSJEČKOG OLTA POKREĆE STEČAJ
Osječka metaloprerađivačka tvrtka OLT d.d. u prošloj je godini
ostvarila gubitak od 2,71 milijun kuna, što će biti pokriveno
sredstvima pričuve, zaključeno je u srijedu na glavnoj skupštini
društva. Iako se na samoj skupštini nije raspravljalo o pokretanju
stečajnog postupka, predstavnik suvlasnika tvrtke, Hrvatskog
fonda za privatizaciju (HFP), Željko Švedl potvrdio je kako je
uprava osječkom Trgovačkom sudu podnijela zahtjev za pokretanjem
stečaja zbog višemjesečne blokade žiro računa i stoga jer drugi
suvlasnik, Slavonska banka, nije, sukladno ranijim najavama,
uspjela pronaći strateškog partnera koji bi eventualnim ulaganjima
mogao konsolidirati negativne trendove u poslovanju tvrtke.
ŠIBENSKI TLM OBJAVLJUJE NATJEČAJ ZA SVA VODEĆA MJESTA
Nadzorni odbor šibenskog TLM-a, kojeg je većinski vlasnik Hrvatska
elektroprivreda (HEP), odlučio je objaviti javni natječaj za sve
dužnosnike na vodećim mjestima i u dioničkom društvu i u njegovim
društvima s ograničenom odgovornosti. To je u četvrtak novinarima
priopćio Ivo Čović, glavni direktor HEP-a i predsjednik Nadzornog
odbora Tvornice lakih metala nakon maratonske sjednice NO-a u
Šibeniku koja je počela u srijedu popodne i nastavljena u četvrtka
ujutro. Napomenuo je kako se time ne izražava i nepovjerenje
sadašnjoj Upravi koja, kako je kazao, nastoji prevladati poslovne
teškoće, ali javnim natječajem se želi ispitati ima li kadrova koji
jamče bolje poslovanje od sadašnjeg. Čović je izjavio kako TLM vrlo
teško posluje i kako je gubitak u prošloj godini nadmašio 140
milijuna kuna. Nadzorni odbor nije prihvatio poslovni plan Uprave
TLM-a i njegovih društava s ograničenom odgovornosti jer je u njega
već uračunano 57 milijuna kuna gubitka. To je neprihvatljivo jer
nije pokazana spremnost da se gubitci i objektivne poslovne teškoće
ublaže unutarnjim rezervama pa im je poslovni plan vraćen na
doradu, dodao je Čović. Osim gubitaka, rečeno je, TLM je tehnološki
zaostao, ima višak radnika, a ionako teško stanje pogoršat će u
zadnje vrijeme nepovoljna kretanja na tržištu aluminija.
ULAGANJA TERMIKE
Industrija tehničkih, akustičkih i protupožarnih izolacija
Termika iz Novog Marofa kontinuirano ulaže u poboljšanje kvalitete
svojih proizvoda kako bi zadovoljila potrebe kupaca, objavilo je
poslovodstvo te tvrtke koja godišnje proizvede 30 tisuća tona
kamene vune, od čega 65 posto plasira na inozemna, a 35 posto na
domaće tržište. I u ovoj se godini planiraju investicijska
ulaganja, primjerice u liniju za pakiranje paleta i konfekcijsku
programabilnu pilu, uz daljnje poboljšanje kvalitete proizvoda i
brige oko očuvanja okoliša. Uz to, istaknulo je poslovodstvo, nužan
je i novi, agresivniji marketinški pristup, a potrebno je raditi i
na edukaciji tvrtkinih korisnika o primjeni izolacijskih
materijala u graditeljstvu. Termika zapošljava 190 djelatnika, u
vlasništvu je austrijske tvrtke Heraklit i slovenske tvrtke Termo,
a prošle je godine ostvarila neto dobit u visini 1,6 milijuna
njemačkih maraka. Više od 70 posto svoje proizvodnje Termika izvozi
na zapadna tržišta, prošle joj je godine uručen međunarodni
certifikat za upravljanjem okolišem ISO 14001, a nedavno je
obilježila i 20 godina svoga postojanja.
RAČUNALNA TVRTKA AZELIJA PREDSTAVILA SVOJ APLIKACIJSKI PROGRAM
Hrvatska informatička tvrtka Azelija iz Bjelovara ostvaruje
prosječni godišnji promet od pet milijuna njemačkih maraka,
objavljeno je u utorak na konferenciji za novinare na kojoj je ta
tvrtka predstavila svoj novi aplikacijski softver IVAS/400 za
upravljanje resursima u poduzećima. Programsko rješenje IVAS/400
pogodno je za tvrtke veličine od pet do 500 zaposlenih, a omogućava
korisniku informatičko praćenje proizvodnje, prodaje, nabavki,
skladišta, ulazne likvidacije, fakturiranja, knjigovodstva,
financija, evidencije i obračun poreza, obračun plaća te upravu i
kontrolu poslovanja. Tvrtka Azelija na hrvatskom je tržištu
aplikacijskih programa u 1998. godini zauzela drugo mjesto u
prodaji te vrste informatičkih rješenja, a uz domaće tržište,
posluju još i u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Italiji,
Nizozemskoj te Sjedinjenim Američkim Državama(SAD). Azelija
zapošljava 49 djelatnika, a partner je poznatih svjetskih
računalnih kompanija - IBM, Lotus, Microsoft, 3Com, Cisco i Ashford
International.
3. MEĐUNARODNA SURADNJA
HRVATSKA PRIMLJENA U EUREKA-U
Hrvatska je u petak na Konferenciji europskih ministara znanosti i
tehnologije u Hannoveru primljena u punopravno članstvo Europskog
programa tehnološke i znanstvene suradnje (EUREKA). EUREKA je kao
zajednička inicijativa 17 europskih zemalja osnovana 1985. godine.
Njezini projekti od tada povezuju znanstvene institute,
individualne znanstvenike, izumitelje i gospodarstvo, a usmjereni
su na konačni intelektualni ili materijalni proizvod. Svi su
projekti EUREKA-e tržišni i konkurentni. Godišnja članirana za
EUREKU, koja se određeuje prema bruto domaćem proizvodu, za
Hrvatsku će iznositi 5200 eura, a uskoro će na najboljim hrvatskim
izvoznim proizvodima stajati logotip EUREKA-e.
OSNOVANA FRANCUSKO-HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA
Hrvatska zrakoplovna tvrtka Croatia Airlines i jedna od vodećih
tvrtki u svjetskoj zrakoplovnoj industriji - francuska SNECMA
potpisali su prošloga petka u Hamburgu osnivačku povelju
Francusko-hrvatske gospodarske komore. Cilj je Komore razvijanje
gospodarske suradnje između Francuske i Hrvatske, a, kako je
istaknuto, osnovana je pod pokroviteljstvom predsjednika
Republike Hrvatske Stjepana Mesića, budućeg počasnog predsjednika
ovog tijela. U skladu sa sporazumom o suradnji gospodarskih
ustanova Hrvatske i Francuske, Komora će raditi u cilju daljnjeg
razvijanja bilateralnih odnosa, a očekuje se da će pridonijeti i
boljoj suradnji hrvatskih i francuskih tvrtki i gospodarstvenika.
4. SINDIKATI
TRENUTNO NEMA SOCIJALNOG DIJALOGA IZMEĐU SSSH I VLADE
Socijalni dijalog između Saveza samostalnih sindikata Hrvatske
(SSSH) i Vlade trenutno ne postoji, što pokazuje i činjenica da je
Savez od 1. svibnja Vladi uputio pet različitih prijedloga, ali
niti na jedan nije dobio odgovor, ustvrdio je danas Davor Jurić,
predsjednik SSSH. "Iz Vlade nam nije odgovoreno čak niti na pitanje
o provedbi njezina obećanja o redovitoj isplati plaća", rekao je
Jurić na konferenciji za novinare. Dodao je da SSSH u posljednje
vrijeme ne može uspostaviti dijalog niti s predstavnicima
poslodavaca. Po njegovoj ocjeni, Vlada je počela izbjegavati
izravne pregovore s najvećom sindikalnom središnjicom iz straha od
reakcija ostalih sindikata, kao i zbog napisa u medijima o navodnoj
političkoj sprezi Jurić-Račan. Jurić je ponovno odbacio tvrdnje da
je vezao SSSH uz SDP i vladajuću koaliciju, ustvrdivši da će njegova
središnjica ostati autonomnom, te i dalje inzistirati na
socijalnom dijalogu. SSSH je ipak spreman i na radikalnije mjere
kako bi natjerao Vladu na socijalni dijalog, o čemu će odlučiti
Vijeće SSSH 6. srpnja. "Urazumite se", poručio je Jurić Vladi i
poslodavcima, ali i dao naslutiti da do jačih prosvjeda neće doći
prije završetka turističke sezone. SSSH u međuvremenu ponovno
predlaže Vladi da problem nezaposlenosti počne rješavati kroz
skraćivanje radnog vremena na 32 do 37 radnih sati tjedno. Ako u
Vladi ne znaju kako bi to proveli, SSSH će ih uputiti u iskustva
zapadnih zemalja.
5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI
DUBROVAČKA KONFERENCIJA O GOSPODARSTVIMA U TRANZICIJI
U organizaciji Hrvatske narodne banke u četvrtak je u dubrovačkom
hotelu Argentina započela sa radom 6. Konferencija o ekonomijama u
tranziciji. Dvodnevni međunarodni skup okupio je 60-ak ekonomskih
stručnjaka iz više
europskih zemalja te SAD-a, u njegovu radu sudjeluju i predstavnici
Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda, a među sudionicima
je i prošlogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Robert
Mundell. Tema konferencije su tečajna politika i financijska
ranjivost nastajućih tržišta.
PRVA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O DRŽAVNIM RIZNICAMA
Prva međunarodna konferencija o državnim riznicama zemalja u
tranziciji održat će se od 3. do 6. srpnja na Brijunima.
Konferenciju organizira Ministarstvo financija u suradnji s
Ministarstvom za europske integracije i Ministarstvom turizma. Na
konferenciji se očekuje sudjelovanje velikog broja stručnjaka iz
desetak europskih tranzicijskih zemalja. Dolazak su dosad
potvrdili mnogi visoki dužnosnici te ostali stručnjaci iz
Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Estonije,
Italije, Latvije, Poljske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije,
izvješćeno je iz Ministarstva financija.
6. STATISTIKA
USPORAVANJE INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE
Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u razdoblju od ožujka do
svibnja ove godine u usporedbi sa prethodna tri mjeseca (prosinac
1999. - veljača ove godine) manja je za 0,1 posto. U odnosu pak na
isto prošlogodišnje razdoblje industrijska je proizvodnja u
razdoblju ožujak - svibnj ove godine zabilježila rast od 0,8 posto,
podatci su Državnog zavoda za statistiku, izračunati na temelju
indeksa trend-ciklus. To je usporavanje u odnosu na razdoblje od
veljače do travnja ove godine kada je industrijska proizvodnja
porasla za 1,9 posto u odnosu na isto vrijeme prošle godine. Gledano
po područjima nacionalne klasifikacije djelatnosti u razdoblju od
ožujka do svibnja ove godine u odnosu na isto doba lani, smanjenje
od 2,6 posto zabilježeno je u opskrbi električnom energijom, plinom
i vodom. Istodobno, u rudarstvu i vađenju ostvaren je rast
proizvodnje za 3,5 posto, a u prerađivačkoj industriji za 1,2
posto. Isti pad - za 2,6 posto u opskrbi električnom energijom,
plinom i vodom bilježi se i u razoblju ožujak - svibnja ove godine u
usporedbi s prethodna tri mjeseca. Kod rudarstva i vađenja u tom je
vremenu ostvaren rast od 4,4 posto a u prerađivačkoj industriji
skromnih 0,2 posto. Promatrano pak po glavnim industrijskim
grupacijama (prema ekonomskoj namjeni), proizvodnja kapitalnih
proizvoda smanjena je 8,7 posto u razdoblju ožujak - svibnja ove u
odnosu na isto vrijeme prošle godine, energije za 3,8 posto, a
netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,1 posto. Rast za 6,8
posto bilježi se kod intermedijarnih proizvoda osim energije, te za
7,9 posto kod trajnih proizvoda za široku potrošnju. U usporedbi sa
radobljem prosinac 1999. do veljače ove godine, u tromjesečju
ožujak - svibnj, proizvodnja kapitalnih dobara smanjena je za 6,5
posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 5,2 posto te eneregije
za 3,5 posto. Istodobno je kod intermedijarnih proizvoda osim
energije ostvaren porast proizvodnje za 2,1 posto te netrajnih
proizvoda za široku potrošnju za 1,5 posto.
HRVATSKO GOSPODARSTVO U MINUSU 6,7 MLRD KN
Za 4,3 milijarde kuna veći rashodi od prihoda i za 6,7 milijardi
kuna veći gubici od ostvarene dobiti nakon oporezivanja,
pokazatelji su koji rječito govore o nepovoljnim globalnim
financijskim rezultatima hrvatskog gospodarstva u prošloj godini.
Ukupni prihodi 59.572 hrvatska poduzetnika koji su dostavili svoje
izvještaje o prošlogodišnjem financijskom poslovanju Zavodu za
platni promet, iznosili su 275,3 milijarde kuna, što je za 5,3 posto
više nego u godini prije. Istodobno, ukupni su rashodi porasli za 6
posto, na 279,58 milijardi kuna. To znači da je na svakih 100 kuna
ukupnih rashoda u 1999. godini ostvareno svega 98,5 kuna prihoda,
što je još nepovoljniji odnos nego u 1998. kada je na 100 kuna
rashoda dolazilo 99,1 kuna prihoda. Podatci ZAP-a pokazuju da je
dobit u poslovanju prošle godine iskazalo 40.995 tvrtki (ili 68
posto). Dobit prije oporezivanja iz prošlogodišnjeg poslovanja
poduzetnika iznosila je 10,77 milijardi kuna, što je 18,5 posto
više nego u godini ranije, dok je dobit nakon oporezivanja, u
ukupnom iznosu od 8,36 milijardi kuna zabilježila rast od 25,1
posto. Međutim, istodobno je 18.977 poduzetnika iskazalo gubitak
iz prošlogodišnjeg poslovanja u ukupnom iznosu od 15,1 milijardu
kuna, ili za 31,5 posto više nego u 1998. Time su gubitaši nadmašili
dobit onih koji su pozitivno poslovali za čitavih 6,7 milijardi
kuna, obilježavajući tako negativnim predznakom ukupne
financijske rezultate hrvatske privrede u prošloj godini. Gubitak
veći od dobiti zabilježen je u jedanaest područja djelatnosti a
najveći (gotovo 3,7 milijardi kuna) u prerađivačkoj industriji na
koju se odnosi 47,6 posto od ukupnih gubitaka (ili 7,2 milijardi
kuna), kao i 41,8 posto ukupne dobiti (odnosno 3,5 milijardi kuna).
Velike gubitke u 1999. godini imali su i trgovina na veliko i malo
(2,27 milijardi kuna), promet, skladištenje i veze (1,6 milijardi)
hoteli i restorani (1,28 milijardi) i dr. Podatak da su prvi put i
mali poduzetnici u lanjskom poslovanju iskazali konsolidirani
gubitak (od 663 milijuna kuna), po ocjeni je analitičara, još samo
jedan od niza pokazatelja o težini gospodarske situacije u nas. Na
male poduzetnike inače otpada 95,6 posto ukupnog broja tvrtki, u
kojima je zaposleno 33,6 posto od ukupno zaposlenih u gospodarstvu.
U malim je tvrtkama lani ostvareno 34,6 posto ukupnih prihoda, 33,9
posto rashoda i 23,5 posto od ukupnih gubitaka gospodarstva. Glavni
je nositelj gubitaka (sa 4,45 milijarde kuna) brojčano najmanja
skupina tvrtki koje statistika svrstava u velike poduzetnike. Na
njih otpada svaga 0,9 posto ukupnog broja tvrtki ali je u njima
zaposleno 44,2 posto svih zaposlenih u gospodarstvu, stvaraju 44,9
posto ukupnih prihoda, 45,4 posto rashoda te čak 55,3 posto ukupnih
gubitaka. Na srednje velike tvrtke (3,5 posto od ukupnog broja) sa
22,2 posto od ukupno zaposlenih, odnosilo se 20,5 posto ukupnih
prihoda, 20,7 posto rashoda te 21,2 posto gubitaka (konsolidirani
gubitak te skupine tvrtki iznosi 1,6 milijardi kuna).
HRVATSKA EKONOMIJA I DALJE IMA IZGLEDE ZA OVOGODIŠNJI RAST BDP-A OD
2,5 POSTO
Hrvatska ekonomija i dalje ima izglede da u ovoj godini ostvari
realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko 2,5 posto.
Međutim, teško se mogu već u ovoj godini stvoriti preduvjeti u sferi
proizvodnje koji bi rezultirali povećanom potražnjom za radom. Za
početak rasta zaposlenosti potrebno je uspostaviti stabilnu,
dugoročniju tendenciju rasta proizvodnje i izvoza. Poruke su to
koje se mogu iščitati iz lipanjskog broja Croatian Economic
Outlooka, publikacije čiji je nakladnik tvrtka Agrokor, a autor dr.
Željko Rohatinski. Dr. Rohatinski, u posljednje vrijeme najčešće
spominjan kao kandidat za novog guvernera Hrvatske narodne banke,
ističe kako do rasta BDP-a od 2,5 posto u ovoj godini može doći
temeljem povećanja izvoza roba i usluga za oko 5,5 posto, uz
smanjenje deficita tekućih transakcija platne bilance za oko 200
milijuna američkih dolara i povećanje raspoloživih deviznih
sredstava za oko 300 milijuna dolara, kao osnove za daljnje
održavanje stabilnosti tečaja i realni porast osnovnih agregata
novca za oko 4 posto. Na to bi u određenoj mjeri mogli već u ovoj
godini dodatno utjecati početni efekti očekivanog otvaranja
inozemnih tržišta ulaskom u WTO i najavljenom primjenom režima
"asimetrične liberalizacije trgovine" od strane EU (čime bi se
bescarinski režim uvoza iz Hrvatske proširio na oko 95 posto
industrijskih proizvoda), kao i opće poboljšanje investicijske
"klime" vezane uz započinjanje pregovora sa EU o stabilizaciji i
pridruživanju, te uz (eventualno) zaključivanje novog aranžmana s
MMF-om. Dr. Rohatinski u Croatian Economic Outlooku detaljno
analizira političke promjene i ekonomska očekivanja, fiskalne
odnose, monetarne i financijske tokove, proizvodnju i zaposlenost.
Pritom uz ostalo navodi i podatke o nastavljanju oživljavanja
prometa na malo, koja u prva četiri mjeseca ove godine raste po
prosječnoj realnoj stopi od 1,4 posto mjesečno, rastu ukupnog
robnog izvoza izraženog u dolarima po tekućem tečaju u prva četiri
mjeseca za 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te
smanjenju ukupnog robnog uvoza za 3,3 posto. Međutim, napominje
kako su impulsi rasta industrijske proizvodnje još uvijek pretežno
parcijalni i nedovoljno intenzivni da bi, suočeni s unutarnjim
financijskim i organizacijskim problemima, generirali snažniju
tendenciju općeg rasta proizvodnje. Ukupna industrijska
proizvodnja u prvih pet ovogodišnjih mjeseci uglavnom stagnira na
desezoniranoj razini za 0,3 posto višoj od prošlogodišnjeg
prosjeka. Stagnira na početku ove godine i građevinska aktivnost,
dok je povećanje turističkog prometa u travnju indikator
pozitivnih promjena. Dr. Rohatinski upozorava kako se teško može
već u ovoj godini stvoriti preduvjete u sferi proizvodnje koji bi
rezultirali povećanjem potražnje za radom. Nezaposlenost je u prva
četiri mjeseca ove godine povećana za 4,4 posto i krajem travnja je
za 11,9 posto veća nego u istom mjesecu prošle godine, s istodobnim
porastom stope nezaposlenosti sa 19,2 na 21,7 posto što pojačava
socijalne tenzije i pritisak na državni proračun. Za početak rasta
zaposlenosti potrebno je uspostaviti stabilnu, dugoročniju
tendenciju rasta proizvodnje i izvoza. Aktualno otklanjanje ili
znatno ublažavanje pojedinih eksternih ograničenja u izvozu, kao i
stvaranje povoljnijih unutarnjih uvjeta za reprodukciju domaćeg
kapitala te za proizvodni ulazak inozemnog kapitala i tehnologije,
nužan su za to preduvjet. Nužan, ali ne i dovoljan. Formiranje i
proizvodnja roba i usluga koje će tehnološki, cjenovno i po
asortimanu biti konkurentni na stranom i na sve manje zaštićenom
domaćem tržištu, zahtjeva koncipiranje i efikasno provođenje
kompleksne, aktivne, razvojne politike. To je upravo ona dimenzija
ukupne ekonomske politike koja je nedostajala prethodnoj vlasti, a
koju nova vlast tek treba uspostaviti, zaključuje dr. Rohatinski na
kraju analize osnovnih ekonomskih pokazatelja.
ZA JAVNE POTREBE U PRVA ČETIRI MJESECA 24 MILIJARDE KUNA
Ukupno naplaćeni prihodi za financiranje javnih potreba u
Hrvatskoj u razdoblju siječanj - travanj ove godine iznose 24
milijarde kuna, što je 0,9 posto više nego u istom vremenu lani. Od
toga se 65,5 posto odnosi na prihode proračuna svih razina vlasti -
države, županija i gradova/općina, 33,1 posto su prihodi
izvanroračunskih fondova, a 1,4 posto prihodi su javnih poduzeća,
zajednica i uprava, objavio je Zavod za platni promet. Podatci o
visini i dinamici raspoređivanja prihoda za javne potrebe pokazuju
da su prihodi proračuna svih razina u prva četiri mjeseca iznosili
15,7 milijardi kuna, što je 2,9 posto manje nego u istom
prošlogodišnjem razdoblju. Pritom se 13,15 milijardi kuna odnosi
na proračun države (ili 2,7 posto manje), 2,24 milijarde kuna
gradova i općina (smanjenje 0,9 posto), a 207,5 milijuna kuna na
prihode proračuna županija kod kojih je zabilježen i najveći
podbačaj - za 26,7 posto. Prihodi izvanproračunskih fondova,
ostvareni u visini od 7,94 milijarde kuna, zabilježili su rast za
9,6 posto. U tome se na fond mirovinskog osiguranja odnosi 4,25
milijardi kuna, a zdravstvenog osiguranja 3,38 milijardi kuna.
Prihodi pak javnih poduzeća, zajednica i uprava iznosili su 329,7
milijuna kuna i bili su 0,8 posto manji nego u prva četiri mjeseca
lani. S obzirom na porast cijena na malo od 4,9 posto, proizlazi da
su jedino prihodi izvanproračunskih fondova i realno porasli. U
ukupnim prihodima proračuna od poreza na dodanu vrijednost ubrano
je 5,94 milijarde kuna ili 3,7 posto više nego u prva četiri mjeseca
lani. Prihodi od poreza i prireza na dohodak ostvareni su u iznosu
od 2,53 milijarde kuna, što je 13,2 posto više, a od trošarina
ubrano je nešto više od dvije milijarde kuna.
SMANJENI NOVČANI PRIMICI PODUZETNIKA
Novčani primici i izdaci hrvatskih poduzetnika u travnju su, nakon
oporavka u veljači i ožujku, znatno smanjeni - primici za 10,7 posto
a izdaci za 9,9 posto u odnosu na ožujak. To je rezultiralo padom
kumulativne stope rasta ispod prošlogodišnje razine. Po podatcima
Zavoda za platni promet (ZAP), ukupni su novčani primici
poduzetnika - trgovačkih društava tijekom prva četiri mjeseca ove
godine iznosili 108,16 milijardi kuna, što je nominalno za 0,2
posto manje nego u istom razdoblju lani. Istodobno su izdaci
iznosili 108,35 milijardi kuna, što je smanjenje za 0,7 posto. Uzme
li se u obzir kretanje cijena na malo u tom vremenu (4,9 posto),
proizlazi da su u usporedbi s prva četiri prošlogodišnja mjeseca
primici realno manji za 4,9 posto a izdaci za 5,3 posto. Na takva je
financijska kretanja utjecalo usporavanje industrijske
proizvodnje u travnju. Podaci Državnog zavoda za statistiku
pokazuju da je u travnju industrijska proizvodnja bila manja za 4,7
posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, a prema
prosječnoj mjesečnoj proizvodnji u 1999. manja je 4,4 posto.
7. BANKARSTVO I FINANCIJE
SAVJET HNB O STEČAJU VINKOVAČKE CIBALAE BANKE
Cibalae banka d.d. Vinkovci bit će prva banka u Hrvatskoj za koju će
se provesti stečaj uz prijenos štednje građana i odgovarajućeg
dijela aktive na jednu od postojećih poslovnih banaka - Zagrebačku
banku, kako to omogućuje čl. 86 Zakona o bankama. Prema dosad
postignutim dogovorima, Zagrebačka banka preuzela bi i poslovanje
s građanima koji u Cibalae banci imaju tekuće i žiro-račune, a poziv
na prijenos računa prije otvaranja stečajnog postupka bit će upućen
i pravnim osobama, koje su bile dosadašnji deponenti te banke. Za
preuzimanje cijele Cibalae banke i njenog ukupnog poslovanja nije
bila zainteresirana ni Zagrebačka banka niti bilo koja druga od
desetak banaka kojima je privremeni upravitelj uputio takve
ponude. Za eventualnu sanaciju banke više nema nikakve zakonske
mogućnosti. Stoga je ovakva varijanta stečaja, u srijedu na Savjetu
Hrvatske narodne banke (HNB), ocijenjena najbezbolnijim rješenjem
za štediše, ostale deponente te za stabilnost financijskog
sustava. Privremeni upravitelj dobio je obvezu da što hitnije
potpiše odgovarajući ugovor sa Zagrebačkom bankom, kako bi štediše
već tri mjeseca blokirane Cibalae banke za kojih desetak dana mogle
ponovo raspolagati svojim novcem, jer će biti izjednačeni sa
štedišama Zagrebačke banke. Istodobno, Zagrebačka banka preuzima i
nekoliko poslovnica Cibalae banke, tako da će i jedan dio
zaposlenika Cibalae banka imati u njima osigurano zaposlenje. Dio
zaposlenika bit će do daljnjeg zaposlen na poslovima stečajnog
postupka, a socijalni položaj onih koji će ostati bez posla
nastojat će se ublažiti isplatom otpremnina i na druge zakonom
predviđene načine. Savjet HNB-a suglasio se i s prijedlozima
nadzornih odbora više poslovnih banaka i štedionica za nova
imenovanja u uprave tih financijskih institucija: Igor Kodžoman
postaje član uprave Hypo Adria banke d.d. Zagreb, Zdravko Babić
član uprave Međimurske banke d.d. Čakovec, Ante Blažević
predsjednik uprave Zagrebačke banke-Pomorske banke d.d. Split, a
Ivan Šaško predsjednik uprave i Časlav Stošić član uprave
Križevačke štedionice d.d. Križevci. Savjet HNB dao je i prethodnu
suglasnost za pravni posao kojim se Trgovačka banka d.d. Zagreb i
Čakovečka banka d.d. Čakovec pripajaju Bjelovarskoj banci d.d.
Bjelovar. Nova banka imat će objedinjeni jamstveni kapital od oko
500 milijuna kuna. Budući da je riječ o bankama koje su i u
pojedinačnom poslovanju ostvarile natprosječnu stopu dobiti i
prema kapitalu i prema aktivi, za očekivati je da će prerastanjem u
veću banku stvoriti uvjete za još uspješnije i rentabilnije
poslovanje. S obzirom na visoke vlasničke udjele Erste Bank i
Steiermaerkische Bank u Bjelovarskoj i Trgovačkoj banci, a
Bjelovarske banke u Čakovečkoj banci, predviđeno je da će nova
tvrtka poslovati pod imenom Erste i Steiermaerkische banka d.d., a
njeno sjedište bit će u Zagrebu.
HNB: POVRATAK VJERE U STABILNOST TEČAJA KUNE
Ponašanje financijskih institucija u svibnju potvrđuje
definitivan povratak vjere u stabilnost tečaja kune, ocjena je
analitičara Hrvatske narodne banke (HNB). To je drugi mjesec
zaredom, obrazlaže se u lipnjskom Biltenu HNB-a, u kojem banke na
aukciji deviza kod središnje banke više ne kupuju devize nego ih
prodaju. Nakon kupnje 71 milijun američkih dolara od banaka u
posljednoj dekadi svibnja, HNB je u okviru ovogodišnjih deviznih
transakcija s poslovnim bankama na nultoj razini: u prvih je pet
mjeseci ove godine ukupno prodala 108 milijuna USD bankama i isto
toliko kupila od banaka. U istom je pak prošlogodišnjem razdoblju
HNB prodala oko 600 milijuna USD prateći potrebe banaka za
održavanjem devizne likvidnosti ili zaštite od valutnog rizika.
Visoka devizna likvidnost banaka, napominju iz HNB-a, u
ovogodišnjem se svibnju potvrđuje i dodatnim upisom blagajničkih
zapisa središnje banke u neto iznosu od 93 milijuna dolara. Po
ocjeni analitičara HNB-a, takva su kretanja svakako rezultat i
intenzivnog rasta devizne štednje, što bankama oporavlja neto
inozemnu aktivu i povećava deviznu likvidnost. Istodobno se
bilježi i povećanje kunske likvidnosti. Tako sredstva banaka na
njihovim računima za namiru rastu uz oporavak gotovog novca koji je
dostigao očekivanu razinu od 5,4 milijarde kuna. Raste i upis
kunskih blagajničkih zaposa kod središnje banke, i to brže nego
upis deviznih blagajničkih zapisa. Sve to opću likvidnost ukupnog
bankarskog sustava u prvom polugodištu održava na visokoj razini.
Istodobno, međutim, potpuno stagniraju plasmani banaka (i
poduzećima i još više stanovništvu). Ekonomski analitičari dijelom
to pripisuju opreznosti banaka poučenih iskustvima sa tvrtkama
dužnicima koje ne vraćaju kredite, a s druge strane teškim
gospodarskim stanjem kao i činjenicom da nedostaje kvalitetnih
razvojnih projekata. Po (optimističkim) predviđanjima
analitičara HNB-a kraj prvog polugodišta trebalo bi obilježiti
usmjeravanje bankovnih viškova likvidnosti u klasičnu kreditnu
aktivnost i povratak povjerenja u gospodarske projekte, kao što se,
kako ocjenjuju, vratilo povjerenje štediša u bankarski sustav, a
banaka u stabilnost domaće valute.
DEVIZNE REZERVE SREDIŠNJE BANKE 3,1 MILIJARDU DOLARA
Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB) krajem svibnja
iznosile su 3,1 milijardu američkih dolara, preliminarni je
podatak iz lipanjskog Biltena HNB-a. To je ujedno i najviša razina
međunarodnih pričuva središnje banke posljednjih godina. Jedino su
u prosincu lani iskazane devizne pričuve HNB-a premašile tri
milijarde dolara (kada su iznosile 3.025 milijuna UDS). Istodobno,
devizne su pričuve poslovnih banaka krajem svibnja iznosile 1,83
milijardi USD. Iz prezentiranih podataka proizlazi da su
međunarodne pričuve središnje banke krajem svibnja bile veće za 5,5
posto ili 160 milijuna dolara nego u mjesecu prije. U usporedbi pak
s početkom godine, devizne su rezerve HNB-a krajem prošlog mjeseca
bile za 247 milijuna USD ili 8,6 posto veće nego krajem siječnja
(kada su iznosile 2.853 milijuna dolara). Podaci o strukturi
međunrodnih rezervi HNB-a pokazuju da se 165,9 milijuna dolara
odnosi na specijalna prava vučenja te 0,2 milijuna dolara na
rezervnu poziciju u MMF-u, a 2.934 milijuna dolara na devize, u čemu
na valutu i depozite 2.240 milijuna te na obveznice i zadužnice 694
milijuna dolara. Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke
iskazuju se sukladno priručniku za platnu bilancu (MMF, 1993),
napominje se u metodološkim objašnjenjima u Biltenu HNB-a.
Uključuju ona potraživanja HNB-a od inozemstva koja se mogu
koristiti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja,
a sastoje se od specijalnih prava vučenja, rezervne pozicije u MMF-
u, strane valute i depozita kod stranih banaka te obveznica i
zadužnica. Devizne pak rezerve poslovnih banaka uključuju stranu
valutu i depozite domaćih poslovnih banaka kod stranih banaka, a
predstavljaju dopunsku rezervu likvidnosti za premošćivanje
neusklađenosti međunarodnih plaćanja.
DEVIZNA ŠTEDNJA RASTE, KREDITI STAGNIRAJU
Snažan rast devizne štednje, što uz oporavak novčane mase uzrokuje
visoke stope porasta ukupnih likvidnih sredstva, te istodobni
daljnji nastavak stagnacije plasmana banaka, osnovne su
katakteristike monetarnih kretanja u Hrvatskoj u travnju.
Travanjska kretanja monetarnih i kreditnih agregata nastavljaju
trendove prisutne od početka godine, a najizraženija
karakteristika prvog tromjesečja koja se nastavlja i u travnju je
snažno oživljavanje devizne štednje, napominju iz Hrvatske narodne
banke (HNB). Ukupno povećanje devizne štednje u prva četiri mjeseca
ove godine iznosi 2,9 milijardi kuna nominalno (7,8 posto) pa su
devizni depoziti krajem travnja iznosili 39,8 milijardi kuna,
podatci su iz lipanjskog Biltena HNB-a. Analitičari središnje
banke napominju kako se čini da je povratak povjerenja u bankarski
sustav i opće ozračje stabilnosti kao i dojam da je bankovna kriza
prebrođena, uzrokovalo visoke stope rasta štednje. Novčana masa od
veljače također neprekidno raste i krajem travnja je iznosila 13,3
milijardi kuna. Istodobno, iz HNB-a primjećuju da tromjesečni rast
još nije kompenzirao znatno siječanjsko smanjenje od 1,6
milijardi, ali da od tada novčana masa raste kontinuirano i
stabilno. Pritom je u travnju novčana masa povećana pretežno zbog
porasta gotovog novca uz vrlo mali rast depozitnog novca. Međutim,
za razliku od nastavka povoljnih kretanja kod monetarnih agregata,
krediti i dalje stagniraju. U prva četiri mejseca povećani su samo
za oko 400 milijuna kuna ili 0,7 posto, što je rast jednak onom u
istom prošlogodišnjem razdoblju. Unatoč povoljnijem općem
gospodarskom okruženju, smanjenim kamatnim stopama, dobroj
likvidnosti banaka, stabilnom tečaju i urednim državnim plaćanjima
gospodarstvu, krediti se nikako ne oporavljaju. Posebno je, ističu
u HNB-u, zamrlo kreditiranje stanovništva, dok su plasmani
poduzećima ipak minimalno povećani. Po podacima iz Biltena HNB-a
plasmani banaka privatnom sektoru iznosili su krajem travnja 56,2
milijarde kuna.
ULASKOM ZAGREBAČKE U VARAŽDINSKU BANKU STVORENI TEMELJI ZA RAZVOJ
Ukupna bilanca Varaždinske banke d.d. na kraju prošle godine
iznosila je više od 2,6 milijardi kuna, odnosno dva posto više nego
godinu ranije, a Banka je u 1999. godini ostvarila 23,97 milijuna
kuna dobiti. Nastavljajući konzervativnu politiku, unatoč
narušenim uvjetima u cjelokupnom hrvatskom gospodarskom sustavu,
zadržala je poziciju sigurne, stabilne i kvalitetne bankarske
institucije, potvrda čega je i nedavno zaključen otkup 68,33 posto
dionica Varaždinske banke od strane Zagrebačke banke. Istaknuto je
to u utorak na redovnoj Glavnoj skupštini Varaždinske banke. U
okolnostima opće gospodarske krize, Varaždinska je banka
redefinirala svoju poslovnu politiku u cilju očuvanja visoke
likvidnosti, rekao je predsjednik Uprave te banke Mato Lukinić,
ističući kako je banka princip sigurnosti pretpostavila principu
profitabilnosti. Prva polovica ove godine pokazuje pozitivnija
poslovna kretanja u odnosu na prošlu godinu - tako je štednja
građana veća za 12 posto u odnosu na početak godine, a očekuje se i
za oko 20 posto veći financijski rezultat u odnosu na isto
prošlogodišnje razdoblje, istaknuto je na skupštini dioničara koja
je odlučila da se dobit iz prošlogodišnjeg poslovanja usmjeri u
rezerve banke. Na Skupština dioničara Varaždinske banke u novi
Nadzorni odbor izabrani su Tea Martinčić, Renata Babić, Ines Dabić
i Duilio Belić iz Zagreba te Dragutin Drk iz Varaždina.
TALIJANI IMENOVANI U NADZORNI ODBOR SPLITSKE BANKE
Nakon što je nedavno talijanska banka UniCredito iz Milana
potpisala s predstavnicima hrvatske Vlade ugovor o kupovini
Splitske banke, u utorak je u Splitu održana izvanredna skupština
te najveće novčarske kuće u Dalmaciji, na kojoj su opozvani
dosadašnji članovi Nadzornog odbora Splitske banke i imenovani
novi. Umjesto Nedjeljka Ercega, Ante Letice, Željka Žderića i
Đurđice Ognjenović u Nadzorni odbor Splitske banke izabrani su
Talijani Fausto Petani, Luigi Lovaglio, Giovanni Battista i
Alessandro Decio. Predsjednik Uprave Splitske banke i dalje ostaje
Tomo Bolotin. Dioničari Splitske banke također su donijeli odluku o
povećanju temeljnog kapitala Splitske banke, tako da je talijanski
UniCredito sada njezin većinski vlasnik sa 63 posto dionica u svom
portfelju. Predsjednik Uprave Splitske banke Tomo Bolotin ocijenio
je da "privatizacija Splitske banke znači potporu rastu
dalmatinskog gospodarstva jer tvrtke mogu očekivati povoljnije
kreditne uvjete". "Sav posao", kazao je predsjednik Uprave
Splitske banke, "obavljat će se po hrvatskim zakonima, a Talijani
koji ulažu u kupnju banke 318 milijuna kuna, uz 80 milijun kuna za
dokapitalizaciju ojačat će Splitsku banku i pružanjem nove
tehnologije i novih znanja".
OD RUJNA NOVA BANKA SA SJEDIŠTEM U ZAGREBU
Na godišnjoj skupštini Bjelovarske banke u četvrtka je jednoglasno
odlučeno da će se toj banci pripojiti Čakovečka banka i zagrebačka
Trgovačka banka. Od 1. rujna ove godine banka će promijenit ime u
Erste i Steiermaerkische banku d.d., s obzirom da te austrijske
banke imaju visoke vlasničke udjele u Bjelovarskoj i Trgovačkoj
banci, a Bjelovarska u Čakovečkoj. Sjedište nove banke bit će u
Zagrebu. Predsjednik uprave Bjelovarske banke d.d. Petar Radaković
istaknuo je da je cilj nove banke proširenje tržišta, povećanje
konkurentnosti i osiguravanje dugoročne budućnosti. Bjelovarska
je banka prije 10 godina od 21 bila pretposljednja u Hrvatskoj, a
sada je od oko 60 banaka deseta po kapitalu, rekao je Radaković.
Novoj je banci cilj uvrstiti se među prvih pet. Aktiva nove banke
bit će oko 2,5 milijardi kuna. Bjelovarska banka u prošloj je godini
ostvarila dobit 44,6 milijuna kuna, a na skupštini je odlučeno da se
44,4 posto ili 19,8 milijuna kuna raspodjeli za dividendu, a
ostatak u rezerve. Tako će po dionici biti isplaćeno 450 kuna pa je
zarada 10,2 posto od nominale dionice koja iznosi 4.400 kuna. Banka
je u 1999. ostvarila bilančanu svotu od milijardu i 662 milijuna
kuna, što je porast za 19,3 posto u usporedbi s 1998.
IZABRANA UPRAVA DUBROVAČKE BANKE
Nadzorni odbor Dubrovačke banke, na čelu koje je zadnjih godina bio
ovlaštenik Državne agencije za sanaciju banaka Niko Koncul,
izabrao je novu Upravu. Po riječima direktora Državne agencije za
sanaciju banaka Marinka Filipovića, predsjednik Uprave je Vlaho
Sutić a članovi su Krunoslav Brkljačić i Marinko Benić. Filipović
je, predstavivši članove Uprave, na konferenciji za novinare u
srijedu rekao da bi banka trebala postati jednim od najvažnijih
čimbenika razvoja gospodarstva na krajnjem hrvatskom jugu.
TBI HOLDING IZ NIZOZEMSKE STEKAO 83% UDJELA U OSIGURANJU HELIOS
Kompanija TBI Holding sa sjedištem u Nizozemskoj stekla je 83 posto
udjela u hrvatskoj osiguravateljskoj tvrtki 'Osiguranje Helios'.
Vrijednost te transakcije, na konferenciji za novinare održanoj u
utorak, predstavnici TBI Holdinga i Osiguranja Helios nisu željeli
objaviti. Temeljni kapital Osiguranja Helios krajem 1999. iznosio
je 27,7 milijuna kuna, a danas je najavljeno kako će se do kraja ove
godine temeljni kapital tog osiguravatelja povećati na najmanje 33
milijuna kuna. Toliko, naime i iznosi, Zakonom o osiguranju
propisani, minimalni iznos koji je nekoj tvrtki potreban za
uključivanje u proces mirovinske reforme u Hrvatskoj. Iz Heliosa je
objavljeno kako će do kraja 2002. svoj temeljni kapital povećati do
66 milijuna kuna. "Namjeravamo steći drugo mjesto u mirovinskom
osiguranju u Hrvatskoj (kada se započne provoditi mirovinska
reforma), a planiramo sudjelovati i u privatizaciji Croatia
osiguranja", rekao je član uprave TBI Holdinga Shalom Shpilman. "U
idućih nekoliko godina mogli bismo investirati između 15 i 20
milijuna američkih dolara u Hrvatsku, ne računajući moguće
ulaganje u privatizaciju najvećeg hrvatskog osiguravatelja",
kazao je Shpilman. Iz TBI Holdinga očekuju, kako je rekao Shpilman,
transparentnost Vlade u procesu privatizacije Croatia osiguranja,
te daljnju konsolidaciju hrvatskog osiguravateljskog tržišta,
odnosno moguća spajanja i preuzimanja tvrtki međusobno. U dogovoru
sa strateškim partnerom, uz osnivanje mirovinskog fonda namjera se
uvesti nove osigurateljne programe, povezati se sa
istočnoeuropskim osiguravateljima radi zajedničkog nastupa na
tržištu, te osvojiti 10 postotni udio na hrvatskom tržištu, rekao
je predsjednik uprave Heliosa Mihael Hribar. Osiguranje Helios
prošle je godine ostvarilo 116,28 milijuna kuna zaračunate bruto
premije ili 7,7 posto više nego godinu ranije, dok je neto dobit
društva lani iznosila oko 594 tisuće kuna. Dosad je Osiguranje
Helios bilo u vlasništvu domaćih pravnih osoba - 74,92 posto, te
ostatak u vlasništvu fizičkih osoba. Tom transakcijom TBI holdig je
stekao 83 posto vlasništva, domaće pravne osobe imaju sada 11,98
posto udjela, dok je ostatak u vlasništvu domaćih fizičkih osoba.
Osnivači TBI Holdinga, prije dvije godine, su kompanija BT Holding
iz New Yorka te izraelska tvrtka Herfstzon Beheer, a glavni su im
ciljevi sudjelovanje u mirovinskim reformama u zemljama središnje
i istočne Europe. Uz Hrvatsku, prisutni su još u Bugarskoj,
Rumunjskoj i Slovačkoj, a trenutačno vode pregovore u još nekoliko
zemalja u toj regiji.
8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA
KORPORATIVNE OBVEZNICE KAO VID FINANCIRANJA HRVATSKIH KOMPANIJA
Iako je bilo nekih izdanja, dosadašnja hrvatska praksa
korporativnih obveznica, na žalost, nije reprezentativna i do sada
se njima na burzi nije trgovalo. Emisija tih dužničkih vrijednosnih
papira, koje izdaju trgovačka društva koja obavljaju gospodarsku
djelatnost, svakako slijedi u Hrvatskoj i u tom pravcu definitivno
treba ići, istaknuto je u ponedjeljak na radionici "Korporativne
obveznice i srodni instrumenti kao vid financiranja hrvatskih
kompanija". Radionica, koju su organizirale Raiffeisenbank
Austria i Raiffeisen Vrijednosnice, u zagrebačkom je hotelu
Sheraton okupila 50-ak predstavnika hrvatskih tvrtki i
financijskih institucija. Važno je da trgovačka društva shvate
prednosti izdavanja korporativnih obveznica. Prednosti su
relativno lagan plasman, manji troškovi izdanja od izdavanja
dionica, a to je i jeftiniji izvor financiranja od uzimanja
bankarskih kredita, istaknuo je predsjednik Komisije za
vrijednosne papire Ivica Smiljan. Od dva načina izdavanja
korporativnih obveznica - javna ponuda i privatno izdanje - u
dosadašnjoj su hrvatskoj praksi prisutna samo privatna izdanja.
Takve su obveznice izdale Podravka, Trgovačka banka, Kraš,
Petrokov, Đuro Đaković PSU i Privredna banka, kazao je Smiljan.
Član Uprave Raiffeisen Vrijednosnica Zoran Košćak dodaje tomu i
Plivu i Plavu lagunu koje su izdale komercijalne zapise
(kratkoročni vrijednosni papiri). Treba što više propagirati
korporativne obveznice kao model financiranja, poručio je Smiljan
najavljujući i izmjene zakonodavnog okvira. Osnovne zakonske
odrednice za izdavanje obveznica i njihovo trgovanje na
sekundarnom tržištu (burzama) su dane, ali dosta bi toga trebalo
pojačati, nadopuniti jasnim i nedvosmislenim odredbama. Potrebno
je preispitati cjelokupno okruženje i tržište kapitala, a Vladi je
prošli tjedan prezentiran novi projekt razvoja tržišta kapitala u
organizaciji Zagrebačke burze. Kao investitore zainteresirane za
domaća korporativna izdanja Košćak navodi PIF-ove, osiguravajuća
društva, a izniman su potencijal i mirovinski fondovi, pa izražava
žaljenje zbog odgode mirovinske reforme do početka 2002.
NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 26.-29. lipnja 2000.
Br. Dionice Zaključna
cijena (HRK) Postotna
promjena Promet
(HRK)
1. Pliva 420 -6,67 2.639.162
2. Riječka banka 145 -23,28 1.479.948
3. Zagrebačka banka 0 1.460 4,28 731.895
4. Podravka 133 -5,00 638.997
5. Trgovačka banka 1.703 - 289.510
6. Zagrebačka banka E 1.035 -5,91 280.575
7. Kraš 195,05 -11,74 220.753
8. Dalmatinska banka 205 -4,65 166.671
9. Istraturist 40 -9,09 152.419
10. Privredna banka 90 0,00 116.019
UKUPAN PROMET -55,17 7.058.447
Vrijednost indeksa CROBEX -5,47 835,0
NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOS., 26.-29.
lipnja 2000.
Br. Dionice Zaključna
cijena (HRK) Postotna
promjena Promet
(HRK)
1. Dalmacijacement 724 - 76.232.132
2. Ericsson-Tesla 199 - 426.519
3. Karlovačka pivovara 385 - 385.000
4. PIF Dom 18,75 -1,26 305.158
5. PIF Središnji nacionalni 13,16 -5,93 300.564
6. Galeb 98 - 297.626
7. PIF Velebit 13,08 2,18 179.466
8. PIFSunce 8,60 4,24 157.881
9. PIF Slavonski 9,00 11,52 154.084
10. PIF Expandia 20,00 0,00 109.328
UKUPAN PROMET 3.274 78.778.320
Vrijednost indeksa VIN 0,00 372
PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 23.-29. lipnja 2000.
Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet
(kn) (kn) kamata (kn)
23. VI 84.000.000 73.812.455 10,75 % 265.550.000
26. VI 39.000.000 35.000.000 11,00 % 290.328.000
27. VI 34.000.000 20.130.000 10,79 % 187.940.000
28. VI 14.500.000 11.500.000 6,64 % 135.124.000
29. VI 11.000.000 8.000.000 10,63 % -
Dnevni prosjek 36.500.000 29.688.000 9,96 % 219.735.000
AUKCIJA BLAGAJNIČKIH ZAPISA
Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna
stopa
28.06. HNB 35 dana 78.500.000 7,99%
28.06. HNB 91 dan 27.200.000 8,99%
28.06 HNB 182 dana 8.000.000 10,00%
Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 28.06. -
2.266.000.000 kn
9. POSEBAN PRILOG
OD 1. SRPNJA NIŽE CARINE ZA INDUSTRIJSKE PROIZVODE, USKORO I
POLJOPRIVREDNE
Od 1. srpnja industrijski će se proizvodi pri uvozu u Hrvatsku
cariniti po prosječnoj stopi od 6,35 posto, umjesto dosadašnjih 10
posto. Sniženje carina za poljoprivredno-prehrambene proizvode sa
sadašnjih 30,3 na prosječnih 24,3 posto (s ribama i ribljim
prerađevinama 21,2 posto) pričekat će još neko vrijeme, odnosno do
dana prijema Hrvatske u
Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Naime, od 1. srpnja
primjenjuje se novi Zakon o carinskoj tarifi, a datum primjene i za
poglavlja od 1 do 24 (poljoprivredno-prehrambeni proizvodi)
objavit će Vlada nakon pristupa Hrvatske u
WTO. Odluku o primitku Hrvatske Glavno vijeće WTO-a trebalo bi
donijeti 17. srpnja ove godine. Nakon toga treba je potvrditi
Hrvatski državni sabor čime se okončava višegodišnji proces
prijema (koji traje još od 1993.) i Hrvatska formalno postaje 137
članica WTO-a. Tijekom postupka prijema Hrvatska se obvezala i na
sniženje carinske zaštite, a prva faza toga je upravo novi Zakon o
carinskoj tarifi. On će se primjenjivati do kraja ove godine, jer će
se svake godini donositi nova, snižena carinska tarifa. Carinska bi
zaštita tako na kraju razdoblja prilagodbe od 2 do 5 godina za
industrijske proizvode trebala iznositi oko 5 posto, a za
poljoprivredno-prehrambene za koje je vrijeme prilagodbe i do 7
godina oko 16,4 posto. Do kraja pak ove godine, prema novoj
carinskoj tarifi, najveći broj industrijskih proizvoda, ili oko
polovica njih iz tarife, imat će carinu od 5 do 10 posto. Carine bi
bilo oslobođena oko četvrtina ukupnog broja tarifnih oznaka.
Oslobođenja se ponajviše odnose na uvoz sirovina i repromaterijala
koji se ne proizvode u Hrvatskoj, a bez carine će se od sada uvoziti
i proizvodi informatičke tehnologije. Hrvatska je tijekom
pregovora uspjela zadržati nešto višu razinu carina za industrije u
kojima je koncentrirana zaposlenost, koje su pretrpile značajnije
ratne štete, gubitak tržišta, kao i proizvode koji i u drugim
zemljama imaju iznad prosječnu zaštitu. Tako će carinu od 20 posto
imati oko 4,8 posto proizvoda iz carinske tarife. Takvu će, ili
carinu od 18 posto, imati npr. naftni derivati, proizvodi tekstilne
industrije, industrija obuće. Ulazak u WTO posebno će pogoditi
poljoprivredu koja je do sada imala visoku carinsku zaštitu od 33,7
posto, a danom ulaska u WTO trebala bi biti, zajedno s ribama i
ribljim proizvodima, snižena na prosječnih oko 21,2 posto. Najveći
broj poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, oko 40 do 50 posto
ukupnog broja tarifnih oznaka, imat će carinu od 0 do 10 posto. To,
međutim, nisu osjetljivi proizvodi, a i do sada su imali takvu
carinu. Uz carinu višu od 50 posto uskoro će se pak uvoziti oko 14
posto ukupnih tarifnih oznaka, a najviša carina u postotku za
poljoprivredno-prehrambene proizvode iznosti će 60 posto. Tu,
međutim, nisu pojedini proizvodi čija će carina u postotku i
količinski prema jedinici dosezati i trocifrene postotke. Novost
je, naime, carinske tarife da u sebe uključuje proizvode za koje će
se carina plaćati u dvojakom obliku, tj. u postotku i u svoti prema
količinskoj jedinici. Odnosi se to na sezonske robe, pa je tako
primjerice za sezonsko voće (jabuke, kruške, dunje, itd.) točno
propisano kolika će se carina plaćati u vrijeme berbe, koliko do
berbe, a koliko kada se voće pretežno uvozi jer su domaće zalihe
potrošene.