POSLOVNI PREGLED BROJ 163

POSLOVNI PREGLED broj 163 23. - 30. lipnja 2000. SADRŽAJ: ? VLADA UPUTILA ZAHTJEV ZA IZVANREDNIM SABORSKIM ZASJEDANJEM 2 ? IZMJENE STEČAJNOG ZAKONA 2 ? DRŽAVNA FINANCIJSKA JAMSTVA IZNOSE 14,9 MILIJARDI KUNA 2 ? SMANJENJE STOPE PDV-A ZA TURIZAM U HITNU SABORSKU PROCEDURU 3 ? PIK VRBOVEC NEĆE U STEČAJ, ALI HOĆE "RIKARD BENČIĆ", "TORPEDO", "POLJOOPSKRBA"... 3 ? INA ĆE U CRNU GORU PLASIRATI DERIVATA U VRIJEDNOSTI OD 50 MILIJUNA 4 ? CROATIA AIRLINES ZAVRŠILA PRVU FAZU OBNOVE SVOJE FLOTE 4 ? ZADARSKA TANKERSKA PLOVIDBA ZAVRŠILA PROŠLU GODINU S GUBITKOM 5 ? PULSKI ULJANIK MOŽE IZ SANACIJE DO KONCA RUJNA 5 ? SMIJENJEN DIREKTOR 3. MAJA, POSTAVLJEN V.D. DIREKTOR 5 ? VJEROVNIČKO VIJEĆE BRODOTROGIRA NEZADOVOLJNO REZULTATIMA POSLOVANJA 5 ? TDR NUDI SAVEZ REGIONALNIM DUHANSKIM PROIZVOĐAČIMA 5 ? KONČAR U PRVA ČETIRI MJESECA OSTVARIO 3,2 MILIJUNA KUNA DOBITI 6 ? UPRAVA OSJEČKOG OLTA POKREĆE STEČAJ 6 ? ŠIBENSKI TLM OBJAVLJUJE NATJEČAJ ZA SVA VODEĆA MJESTA 6 ? ULAGANJA TERMIKE 6 ? RAČUNALNA TVRTKA AZELIJA PREDSTAVILA SVOJ APLIKACIJSKI PROGRAM 7 ? HRVATSKA PRIMLJENA U EUREKA-U 7 ? OSNOVANA FRANCUSKO-HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA 7 ? TRENUTNO NEMA SOCIJALNOG DIJALOGA IZMEĐU SSSH I VLADE 7 ? DUBROVAČKA KONFERENCIJA O GOSPODARSTVIMA U TRANZICIJI 7 ? PRVA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O DRŽAVNIM RIZNICAMA 7 ? USPORAVANJE INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE 8 ? HRVATSKO GOSPODARSTVO U MINUSU 6,7 MLRD KN 8 ? HRVATSKA EKONOMIJA I DALJE IMA IZGLEDE ZA OVOGODIŠNJI RAST BDP-A OD 2,5 POSTO 8 ? ZA JAVNE POTREBE U PRVA ČETIRI MJESECA 24 MILIJARDE KUNA 9 ? SMANJENI NOVČANI PRIMICI PODUZETNIKA 9 ? SAVJET HNB O STEČAJU VINKOVAČKE CIBALAE BANKE 10 ? HNB: POVRATAK VJERE U STABILNOST TEČAJA KUNE 10 ? DEVIZNE REZERVE SREDIŠNJE BANKE 3,1 MILIJARDU DOLARA 10 ? DEVIZNA ŠTEDNJA RASTE, KREDITI STAGNIRAJU 11 ? ULASKOM ZAGREBAČKE U VARAŽDINSKU BANKU STVORENI TEMELJI ZA RAZVOJ 11 ? TALIJANI IMENOVANI U NADZORNI ODBOR SPLITSKE BANKE 11 ? OD RUJNA NOVA BANKA SA SJEDIŠTEM U ZAGREBU 11 ? IZABRANA UPRAVA DUBROVAČKE BANKE 12 ? TBI HOLDING IZ NIZOZEMSKE STEKAO 83% UDJELA U OSIGURANJU HELIOS 12 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 12 ? OD 1. SRPNJA NIŽE CARINE ZA INDUSTRIJSKE PROIZVODE, USKORO I POLJOPRIVREDNE 14 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA UPUTILA ZAHTJEV ZA IZVANREDNIM SABORSKIM ZASJEDANJEM Hrvatska je Vlada uputila je u četvrtak Saboru zahtjev za izvanrednom sjednicom domova Hrvatskog državnog sabora, koja bi se održala između 11. i 17. srpnja. Taj zahtjev Vlada obrazlaže potrebnom razmatranja nekih krupnih reformskih zahvata, prilagodbom hrvatskog zakonodavstva ulasku u Svjetsku trgovinsku organizaciju, potrebom poboljšanja položaja radnika i umirovljenika, te potrebom da se razmotri i prijedlog o pristupanju promjena Ustava kako bi se na jesenskom zasjedanju našle i konkretne ustavne promjene. Vladin prijedlog premijer Ivica Račan obrazlože potrebom da se razmotre i usvoje prijedlozi dvaju krupnih reformskih zahvata - zdravstva i zdravstvenog osiguranja i energetskog sektora - kako bi se na jesen izišlo sa zakonskim prijedlozima koji bi te reforme i ozakonili. Hitno je potrebna i prilagodba hrvatskog zakonodavstva predstojećem ulasku u WTO (npr. izmjene i dopune carinskog zakona), potrebno je dovršiti mjere za poticanje gospodarstva i stanogradnje, osobito na područjima posebne državne skrbi (izmjene zakonskih prijedloga o područjima posebne državne skrbi, o privatizaciji, donošenje Zakona o poticanju ulaganja). Na izvanrednom saborskom zasjedanju treba razmotriti i prijedlog o pristupanju ustavnim promjenama kako bi se na jesen moglo izići i s konkretnim izmjenama, istaknuo je Račan. Najavio je da bi se na izvanrednom saborskom zasjedanju našlo i imenovanje stručnih vijeća sveučilišta, guvernera Hrvatske narodne banke, zamjenika guvernera i savjeta HNB-a. Vlada bi uskoro trebala raspravljati i o reformama željeznice i brodogradnje, koje bi onda pripremila za jesensko saborsko zasjedanje. Time bi paket strategije gospodarskih promjena bio uvelike završen, istaknuo je Račan. IZMJENE STEČAJNOG ZAKONA Predloženim izmjenama Stečajnog zakona ubrzavaju se stečajni postupci i poboljšava zaštita zaposlenika u tvrtkama koje idu u stečaj, jer će isplata njihovih tražbina imati prednost pred zahtjevima ostalih vjerovnika, istaknuo je zamjenik ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Ranko Marijan u četvrtka na predstavljanju toga zakonskog prijedloga. Izmjenama Stečajnog zakona želi se rad trgovačkih sudova učiniti djelotvornijim, jer za predugo trajanje stečajnih postupaka nisu krivi suci, nego neadekvatne procesne odredbe koje su omogućivale da se postupak oteže, primjerice, žalbama ili zahtjevima za izuzeće sudaca. Tražbine zaposlenika uvrštene su, zajedno s tražbinama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u prvi isplatni red, a država, zajedno s ostalim vjerovnicima, u drugi isplatni red. Time su, po riječima pomoćnika ministra pravosuđa Filipa Bagića, prihvaćeni sindikalni zahtjevi za boljom zaštitom zaposlenika u tvrtkama koje odlaze u stečaj. Također se uvode novi kriteriji za stečajne upravitelje, koji će uz visoku stručnu spremu morati položiti stručni ispit. Listu stečajnih upravitelja za cijelu zemlju utvrđivat će predsjednik Visokoga trgovačkog suda, što će omogućiti veću objektivnost pri utvrđivanju liste. Uvodi se novi institut prodaje imovine dužnika kao pravne i gospodarske cjeline, kao specifičan slučaj preustroja dužnika. Time bi se omogućilo kupcu da preuzme imovinu dužnika oslobođenu dugova i njome nastavi djelatnost na zdravim osnovama, a zadrži većinu dotadašnjih zaposlenika, ustvrdio je Ranko Marijan. Otvorene su mogućnosti za brzo i djelotvorno ukidanje tzv. "divljih" poduzeća, koja godinama nemaju nikakva prometa. Filip Bagić rekao je da trenutačno u Hrvatskoj postoji više od 20.000 takvih poduzeća. Po predloženim izmjenama Zavod za platni promet trgovačkim bi sudovima trebao dostavljati podatke o svim poduzećima koja nisu obavila nikakve isplate u zadnja tri mjeseca, a zatim bi sudovi u roku od 45 dana automatski pokretali stečajne postupke. O predloženim zakonskim izmjenama više će se raspravljati u početku idućeg mjeseca, kad Vlada organizira okrugli stol o gospodarskim i socijalnim pitanjima stečajeva, najavljeno je na predstavljanju izmjena Stečajnog zakona. DRŽAVNA FINANCIJSKA JAMSTVA IZNOSE 14,9 MILIJARDI KUNA Od 1996. do 1999. Vlada je izdala 515 financijskih državnih jamstava u ukupnom iznosu od 14,97 milijardi kuna. Istodobno su činidbena jamstva dosegnula 9,4 milijardi kuna, podaci su iz izvješća Ministarstva financija koje će se uskoro naći pred saborskim zastupnicima. Najviše financijskih jamstava izdano je prošle godine - čak 5,9 milijardi kuna, što je znatno više nego što je bilo propisano zakonom (3,75 milijardi kuna). Tako snažan rast izdanih jamstava posljedica je velikih ulaganja u programe kreditiranja autocesta, zračnih luka, Hrvatske željeznice, turizam, brodogradnju i poljoprivredu. Međutim, treba reći i to kako su do 1999. jamstva izdavana samo tvrtkama u većinskom državnom vlasništvu, da bi se prošle godine počela izdavati i privatnim tvrtkama. Tako je 1999. od ukupno 258 jamstava 75 izdano za tvrtke u pretežito privatnom vlasništvu. Nedvosmisleno je da je prilikom izdavanja jamstava bilo puno samovolje i osobnih interesa, kazao je nedavno potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Slavko Linić. Stoga će Vlada, dodao je, kada neko od tih jamstava dođe na naplatu, objaviti sve podatke i mjere poduzete prema onima koji su krivi za to. Od ukupno 14,9 milijardi kuna financijskih jamstava, dosad je otplaćeno 3,2 milijarde, pa je aktivno ostalo još 11,7 milijardi kuna. Zanimljivo je da je u protekle četiri godine većina jamstava, čak 11,07 milijardi kuna, izdana stranim bankama. Razlozi su tomu, navodi se u izvješću, nelikvidnost gospodarstva, nedostatak vlastitog kapitala, te loše stanje u domaćim bankama i njihova politika visokih kamata. S druge, pak, strane, zbog niskog kreditnog ugleda hrvatskih poduzeća, banaka i same države, strane banke jednostavno nisu htjele davati kredite hrvatskim tvrtkama bez državnih jamstava. Tako je od ukupno 153 devizna i financijska jamstva izdana stranim bankama, aktivno još 143 - u ukupnom iznosu od 8,8 milijardi kuna. Domaćim je, pak, bankama, a najviše Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR), u istom razdoblju izdano oko 3,9 milijardi kuna financijskih jamstava. Pritom je još aktivno 2,9 milijardi kuna jamstava jer je u protekle četiri godine otplaćeno oko 932 milijuna kuna. Od toga je iz državnog proračuna plaćeno 318 milijuna kuna, ili oko 8 posto izdanih jamstava, od čega oko polovice prošle godine. Pritom su dosad najveća plaćanja po jamstvima bila u poljoprivredi - 60 posto - jer se radilo o kratkoročnim kreditima. Jamstva sama po sebi ne predstavljaju veći udar na proračun, osim što je Ministarstvo financija obvezno, prilikom izdavanja jamstava, izdvojiti jamstvenu zalihu na poseban račun kod Hrvatske narodne banke. Ta pričuva u ovogodišnjem proračunu iznosi 300 milijuna kuna, a Vlada, u izmjenama Zakona o izvršenju proračuna u ovoj godini, predlaže smanjenje pričuve na 212 milijuna kuna. Činidbena su jamstva, koja iznose 9,4 milijarde kuna, znatno manje rizična od financijskih jer su izdana na temelju čvrstih zaloga pokretnina koje mogu biti lako unovčene - zrakoplova, brodova i vozila. Od ukupno 1,11 milijardi američkih dolara izdanih činidbenih jamstava u prošle četiri godine, aktivna su još jamstva u iznosu od 540 milijuna dolara, od čega većina brodogradnji. Bivši premijer Zlatko Mateša kazao je nedavno kako vjeruje da ništa od tih 15-ak milijardi kuna financijskih jamstava neće doći na naplatu. Prošle su godine, doduše neka došla na naplatu, no to su, kazao je, bila uglavnom jamstva izdana poljoprivredi - različitim poduzećima i kombinatima - i nisu imala nikakav dramatičan utjecaj na proračun. Iskustva bivše Vlade s državnim jamstvima nisu bila dramatična, zaključio je Mateša. Problem će nastati tek kada i ako jamstva dođu na naplatu državi, kazao je nedavno Linić odgovarajući za 'aktualnog sata' u Saboru. Na pitanje kada će Vlada objaviti listu poduzeća koja su dobila državna jamstva, Linić je odgovorio da bi objavljivanje takve liste moglo nekim poduzećima nanijeti štete i ne bi ničemu koristilo. Kako bi umanjila štete od moguće naplate jamstava, nova je Vlada poduzela određene mjere. Tako je, navodi se u izvješću Ministarstva financija, Vlada u Zakonu o izvršavanju državnog proračuna u 2000. godini ugradila odredbe prema kojima Ministarstvo financija može za državna jamstva koja se aktiviraju dati nalog Zavodu za platni promet za blokadu računa dužnika. Pritom taj nalog ima prioritet u naplati u odnosu na druge obveze dužnika. Zajedno s Izvješćem o državnim jamstvima izdanim od 1996. do 1999. pred saborskim će se zastupnicima uskoro naći i Izvješće o javnom dugu Hrvatske. Po njemu, ukupni javni dug središnje države, zajedno s izvanproračunskim fondovima, iznosio je krajem prošle godine 46,2 milijarde kuna. Od toga je 29,4 milijarde iznosio vanjski dug, a 16,7 milijardi kuna unutarnji dug, pokazuju podaci Ministarstva financija. Kada se tomu dodaju aktivna financijska i činidbena jamstva u iznosu od 21,5 milijardi kuna, ukupni javni i jamstveni dug države iznosi 67,7 milijardi kuna, ili 47,2 posto brutto domaćeg proizvoda (BDP). Premda je rastući trend zaduživanja države u posljednje tri godine zabrinjavajući, Hrvatska se još uvijek nalazi u granicama umjerene zaduženosti, stoji u izvješću Ministarstva financija. Jer, prema kriteriju iz Maastrichta, za ulazak među zemlje euro-zone ukupan javni i jamstveni dug države ne smije prelaziti 60 posto BDP-a. SMANJENJE STOPE PDV-A ZA TURIZAM U HITNU SABORSKU PROCEDURU Prijedlog Ministarstva turizma o smanjenju stope PDV-a (od iduće godine) za turističku djelatnost na nultu stopu ili na diferenciranu stopu od šest posto kakvu imaju konkurentske zemlje mogao bi se naći na dnevnom redu izvanredne sjednice Hrvatskog državnog sabora u srpnju, najavila je u srijedu ministrica turizma Pave Župan-Rusković na susretu s novinarima. Ako se jedan od tih prijedloga prihvati, hrvatske bi turističke tvrtke već iduće godine mogle bolje poslovati nego dosad, a smanjenje (ili ukidanje) stope PDV-a dobro bi se odrazilo i na samu turističku promociju u inozemstvu, kazala je ministrica. "U prvih pet mjeseci ove godine turistički je promet u Hrvatskoj bio na razini od 45 posto 1990. godine, što znači da još uvijek nije dosegnuo niti polovinu predratnog. No, promjenom vlasti, Hrvatskoj se popravio image, a time su privučeni i strani turoperatori u Hrvatsku", rekla je Župan-Rusković. Iako će ovogodišnja turistička sezona biti znatno bolja od dosadašnjih i turističke bi tvrtke sezonu trebale završiti poslovno pozitivno, Župan-Rusković drži da bi pravi zamah turizma u Hrvatskoj trebao biti tek 2001. ili 2002. godine, kada bi turizam mogao poslovati s dobiti. Upitana o provedbi reprogramiranja dosadašnjih kredita turističkim tvrtkama te dodjeli novih kredita Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), Župan-Rusković je odgovorila kako su se zasad za reprogram kredita odlučile jedino Jadranska i Dalmatinska banka. HBOR još uvijek nije počeo isplaćivati kredite turističkim tvrtkama iz ovogodišnjeg paketa 'teškog' 330 milijuna kuna. Ministrica je osobno svojim potpisom stala iza zahtjeva za kredite u visini 230 milijuna kuna koje bi uskoro trebale dobiti pojedine turističke tvrtke. No, mišljenja je da HBOR-ov kredit od ukupno 330 milijuna kuna za ovu godinu neće biti dovoljan za potrebe svih onih turističkih tvrtki koje su kredite zatražile. Govoreći o privatizaciji u hrvatskom turizmu, ministrica je naglasila kako je nekoliko svjetskih hotelskih lanaca zainteresirano za ulaganja u hotele. Pritom nije htjela iznijeti niti jedno ime jer su oni "jedni drugima konkurencija", ali se pretpostavlja da će za privatizaciju nekih hotela biti i desetak zainteresiranih stranih kompanija. PIK VRBOVEC NEĆE U STEČAJ, ALI HOĆE "RIKARD BENČIĆ", "TORPEDO", "POLJOOPSKRBA"... Na temelju analize 888 tvrtki, Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) je zaključio da se stečaj predloži za 208 tvrtki, uz ostale za riječki Rikard Benčić i Torpedo, zagrebački Gradski podrum, Poljoopskrbu, splitski Pomgrad, Cetinku Trilj, Tvornicu plinskih turbina Karlovac, i dr. Zbog specifičnih razloga pokušat će se naći rješenja, odnosno stečaj se odgađa za 178 poduzeća, a među njima su PIK Vrbovec, zagrebački Dekor, Mega i Geotehnika i Modna konfekcija Zagreb, splitski Koteks, Kutjevo d.d., sisačka Željezara. Zaključak je to gransko-županijskih koordinacija HFP-a o kojima je u srijedu na konferenciji za novinare izvijestio zamjenik predsjednika HFP-a Krešimir Starčević. Koordinacije, u koje su bili uključeni predstavnici HFP-a, resornih ministarstava, saborskih zastupnika s pojedinog područja, te predstavnici županija ili gradova, analizirale su 888 društava u kojima je državni portfelj veći od 25 posto. U analizu nisu bile uključene brodogradnja i turistička poduzeća. Analiza je pokazala da postoji skupina tvrtki koje dobro posluju i ostvaruju dobit, potom one za koje postoje argumenti da trebaju nastaviti s radom i da, za sada, nije za stečaj 178 društava, ali i da "spasa nema" za 208 tvrtki, rekao je Starčević. Napomenuo je i da je mnogo društava, npr. samo u Zagrebu 51, koja postoje, registrirana su, ali praktično ne žive, odnosno nemaju imovinu ni zaposlenika. U tvrtkama za koje će se predložiti pokretanje stečaja je 11.462 zaposlenih, one su u prethodnoj godini ostvarila gubitak od 608 milijuna kuna (u odnosu na temelji kapital od oko 4 milijarde kuna). Stečaj tih tvrtki za državu znači dnevnu uštedu od 1,6 milijuna kuna, naveo je Starčević. Uz već navedene tvrtke, stečaj će biti predložen i za Histria Group Umag, karlovački Kontex, Lagunu Commerce Poreč, pulski Merkant, rovinjsku Mirna trgovinu, Promet Vrbovsko, riječki Splendid i Vulkan DIBO, bjelovarsku Tehniku, Trgovačko Križevci, TOP Kerestinec,... Kako HFP ne može sam pokrenuti stečajni postupak, u tvrtkama u kojima ima više od 50 posto vlasništva provodit će to putem uprava. Ako uprave to odbiju onda će se one mijenjati, ili će se predložiti Ministarstvu financija, koje je najčešće i vjerovnik u takvim tvrtkama, da pokrene stečaj. Za sada, ili uopće nije za stečaj, 178 društava u kojima je 31.581 zaposlenik, a generiraju gubitak od 1,5 milijardi kuna. Među tim tvrtkama su npr. i sinjska Dalmatinka, Greben Vela Luka, Čazmatrans, Novogradnja Zagreb, Razvitak Metković, Tvornica automobilskih dijelova Bjelovar, zagrebački TEŽ, Virovitičanka, Zdenka Veliki Zdenci, riječki Istravinoexport i MGK-PACK, crikvenički Jadrankomerc, Moslavka Kutina,... Na listi društava za koja je odgođen stečaj jer postoji interes za kupnju, odnosno pismo namjere, su Dalmatinka, Greben, Istravinoexport, Jadrankomerc, KEI Opatija. Među kriterijima za odgodu stečaja kojima su se vodile koordinacije bili su da tvrtke imaju program i tržište, da se u njima redovito isplaćuju plaće, ili im je država najveći dužnik. To je kritična grupa, treba vidjeti njihove rezultate u vremenu nakon odgode stečaja, kazao je Starčević. Stoga uprave trebaju predložiti programe sanacije ili restrukturiranja, do 15. srpnja o rješenjima treba izvijestiti koordinacije. Nakon pozitivne ocjene programa, HFP će pomoći u razgovorima s vjerovnicima oko mogućeg otpisa dugovanja, predložiti eventualno odobrenje pozajmica za isplatu tekućih plaća u poduzećima koja rade, ali ne isplaćuju plaće. Među tvrtkama kojima se daje šansa je PIK Vrbovec, a Starčević to objašnjava činjenicom da je riječ o još uvijek najvećoj mesnoj industriji koja zapošljava gotovo dvije tisuće ljudi, ospkrbljuje npr. ministarstva obrane, zdravstva, ima dobre reference u inozemstvu i povjerenje inozemnih dobavljača. 2. TVRTKE INA ĆE U CRNU GORU PLASIRATI DERIVATA U VRIJEDNOSTI OD 50 MILIJUNA Hrvatska naftna kompanija INA ove godine, temeljem ugovora s Jugopetrolom Kotor, planira na tržište Crne Gore plasirati 110 tisuća tona dizelskog goriva i 70 tisuća tona motornih benzina, ukupne vrijednosti oko 50 milijuna američkih dolara. O suradnji INE i Jugopetrola Kotor te nedavnom početku rada INA Crne Gore (poduzeća u 100-postotnom Ininom vlasništvu) u četvrtak su na konferenciji za novinare u sjedištu crnogorske tvrtke u Kotoru, izvijestili predsjednik Uprave INE Tomislav Dragičević i generalni direktor Jugopetrola Kotor Nikola Dragomanović. INA se odlučila vratiti na crnogorsko tržište, a osnivanjem INA Crne Gore i pojačanom suradnjom s Jugopetrolom ne mislimo konkurirati toj crnogorskoj tvrtki već s njom razvijati tržište (Ininim) proizvodima visoke kvalitete, kazao je Dragičević. Poduzeće INA Crna Gora, osnovano krajem prošle godine, počelo je djelovati početkom lipnja ove godine, istaknuo je direktor INA Crne Gore Ognjen Dragović. Poduzeće je počelo djelovati realizacijom uvoza i prodaje plina u bocama na crnogorsko tržište preko vlastitog skladišta i maloprodaje u Tivtu, te osam skladišta i benzinskih stanica Jugopetrola diljem Crne Gore. Do sada je realiziran uvoz u tri navrata i plasirano je oko 1500 plinskih boca. Prema današnjim najavama direktora kotorskog Jugopetrola uskoro treba biti završena i zakonska procedura koja će omogućiti i prodaju ININIH ulja iz dodatnog asortimana na crnogorskom tržištu, a nada se da će se INA pojaviti i kao partner u istraživanjima nafte i plina na crnogorskom području. Upitan postoji li suradnja INE i s tvrtkama iz Srbije, Dragičević je kazao da je INA u Beogradu otvorila predstavništvo i dalje od toga nije išla. Za nas je to interesantno tržište, dodao je. Inače, INA je prije rata opskrbljivala 80 posto crnogorskog tržišta. Do 1991. preko Jugopetrola INA je na crnogorskom tržištu prodavala godišnje oko 400 tisuća tona goriva, 4.000 tona maziva, te plina do 1500 tona godišnje. CROATIA AIRLINES ZAVRŠILA PRVU FAZU OBNOVE SVOJE FLOTE Hrvatska zrakoplovna tvrtka Croatia Arlines preuzela je u petak prošloga tjedna novi zrakoplov Airbus A319. Preuzimanjem posljednjeg od šest naručenih zrakoplova od francuske kompanije Airbus Industrie, Croatia Airlines je završila prvu fazu obnove svoje flote koju sada čini 10 zrakoplova - sedam iz obitelji Airbus (četiri A319 i tri A320) te tri ATR-a. Obnova flote Croatia Airlinesa zrakoplovima Airbus, vrijedna ukupno 272 milijuna dolara, dogovorena je u siječnju 1997. s francuskom kompanijom Airbus Industrie. Uz isporuku šest zrakoplova tipova Airbus 319 i 320 u razdoblju od 1998. do 2000. ovaj ugovor uključuje i opcije za narudžbu slijedećih zrakoplova. Ugovor o financiranju kupnje zrakoplova Airbus, Croatia Airlines je potpisala sa sindikatom od 12 europskih banaka predvođenih Bayerische Landesbankom. Financiranje je ugovoreno kroz transakciju financijskog leasinga a sindikat banaka dobio je jamstvo za financiranje kupnje Airbuseva od evropskih kreditnih agencija - francuske banke Coface, njemačke banke Hermes i britanske banke ECDG. Prvi novi zrakoplov Airbus A319 uključen je u flotu Croatia Airlinesa krajem siječnja 1998. u Hamburgu. ZADARSKA TANKERSKA PLOVIDBA ZAVRŠILA PROŠLU GODINU S GUBITKOM Zadarska Tankerska plovidba 1999. godinu završila je s gubitkom u iznosu od oko 172,5 milijuna kuna, rekao je u prošli petak predsjednik Uprave ove najveće hrvatske brodarske kompanije Stanko Banić na glavnoj skupštini dioničara. U izvješću o poslovanju u prošloj godini, Banić je rekao da će se gubitak dijelom nadoknaditi iz kapitalne dobiti a dijelom će se prenijeti u ovu poslovnu godinu. "U prošlom razdoblju sačuvali smo tvrtku u Zadru, opstali smo unatoč gubitku domaćeg tržišta, plaće su bile redovne, zadržali smo kapacitete i održavali ih, a ni jedan zaposlenik nije ostao na ulici", rekao je Banić, dodajući da prethodna politika nije bila sklona Tankerskoj plovidbi. Po Banićevim riječima, svi pokazatelji navode da će slijedeće razdoblje u trajanju od tri do četiri godine biti povoljnije za poslovanje ove tvrtke na svjetskom pomorskom tržištu. PULSKI ULJANIK MOŽE IZ SANACIJE DO KONCA RUJNA Vjerovničko vijeće pulskog brodogradilišta Uljanik d.d. u petak prošloga tjedna na svojoj je sjednici razmotrilo izvještaj o poslovanju u prošloj godini. Vijeće je zadovoljno rezultatima izvješća, te smatra da će rezultate iz 1999. potvrditi i nezavisni strani revizor. Uljanik d.d. u 1999. napravio je prihod od jedne milijarde i 142 milijuna kuna, dok je gubitak iznosio 63 milijuna kuna. Prihodi od transfera bili su oko 100 milijuna kuna te bi njegova dobit bila 37 milijuna kuna. Planirana dobit u 2000. godini je 4,5 milijuna američkih dolara, ne računajući subvencije i druge transfere iz državnog proračuna. Pregledana je i knjiga narudžbi i razmotreni planovi Uljanika za ovu ovu i sljedeću godinu, te ocijenjeno da će rezultati biti pozitivni. Na temelju toga je zaključeno da pulski Uljanik može izaći iz sanacije do 30. rujna ove godine. SMIJENJEN DIREKTOR 3. MAJA, POSTAVLJEN V.D. DIREKTOR Vjerovničko vijeće riječkog brodogradilišta "3. Maj" prošloga je petka prihvatilo poslovno izvješće Uprave, ali je iskazalo nepovjerenje direktoru brodogradilišta Sanjinu Kajbi. U 1999. grupa "3 Maj", koju sačinjavaju brodogradilišta i druga društva, ostvarila je ukupni prihod od 425 milijuna kuna, a gubitak od čak 304 milijuna kuna bez transfera. Kad bi se dodali ostali transferi gubitak bi i dalje ostao vrlo visok. Vjerovničko vijeće stoga nije prihvatilo takvo poslovno izvješće, te je iskazalo nepovjerenje direktoru Sanjinu Kajbi. Ministar gospodarstva i predsjednik Vjerovničkog vijeća Goranko Fižulić je rekao da nije mogao prihvatiti takvo poslovno izvješće, a budući da direktor Kajba nije ponudio ostavku, Vjerovničko vijeće nije imalo druge mogućnosti nego da ga razriješi s dužnosti. U srijedu je Vjerovničko vijeće imenovalo za v.d. direktora Zdenka Mrčelju, dosadašnjeg pomoćnika glavnog direktora za komercijalne poslove. On je zadržao upravljački tim u istome sastavu. Govoreći o preuzimanju dužnosti i glavnim planovima u brodogradilištu, Marčelja je izjavio kako će se javiti na natječaj za direktora te da je prva zadaća ubrzati proizvodnju u tijeku ljeta, predati jedan i porinuti još jedan brod potkraj kolovoza. VJEROVNIČKO VIJEĆE BRODOTROGIRA NEZADOVOLJNO REZULTATIMA POSLOVANJA Vjerovničko vijeće brodogradilišta Brodotrogir d.d. iz Trogira u četvrtak je na sjednici u Ministarstvu gospodarstva raspravljalo o izvješću o poslovanju Brodotrogira za 1999. godinu. U priopćenju Ministarstva gospodarstva ističe se da "Vjerovničko vijeće nije bilo zadovoljno rezultatima izvješća. Ukupan prihod od poslovanja u 1999. iznosi 367.865.000 kuna. Ostvaren je gubitak od 20 posto. Međutim, brodogradilište je u prošloj godini proknjižilo i troškove poslovanja iz razdoblja od 1991. do 1998., što je znatno uvećalo gubitke, dok istodobno nije proknjižilo efekte sanacijskih mjera koje se odnose na to razdoblje", ističe se u priopćenju. Kao i kod drugih brodogradilišta, rezultate poslovanja provjerit će nezavisni inozemni revizor. Dosadašnji direktor Brodotrogira d.d., Joško Buble, ostaje na položaju direktora brodogradilišta do kraja svog mandata koji mu istječe koncem prosinca ove godine. TDR NUDI SAVEZ REGIONALNIM DUHANSKIM PROIZVOĐAČIMA Stvaranjem saveza nacionalnih duhanskih proizvođača u regiji odnosno na području Austrije, Mađarske, Rumunjske, Makedonije, BiH pa i SRJ mogao bi se naći odgovor na globalizacijske procese u duhanskoj industriji i uspješnije se suočiti sa svjetski velikim kompanijama. Rekao je to predsjednik uprave TD Rovinj Ante Vlahović u subotu na konferenciji za novinare u Rovinju u povodu objave prošlogodišnjih poslovnih rezultata te tvrtke. Time bismo stvorili respektabilnu snagu koja bi se imala šanse ravnopravno suočiti u tržišnoj utakmici sa velikim duhanskim multinacionalnim kompanijama, ocijenio je. "Preferiramo udruživanje, odnosno savez", istaknuo je Vlahović odgovarajući na novinarsko pitanje o mogućnosti da TDR sam preuzme neke regionalne nacionalne proizvođače, no, za eventualne takve akvizicije koncern ima potporu inozemnih banaka, naglasio je. Alternativni poslovni planovi TDR-a u slučaju da izgubi korak s velikim multinacionalnim duhanskim kompanijama je dislociranje kapitala u druge djelatnosti. To je prije svega, turizam, napomenuli su iz TDR-a, zatim proizvodnja roba široke potrošnje, korištenje poslovnih prostora i alternativna proizvodnja ljekovitog bilja. Što se tiče prošlogodišnjeg poslovanja TDR-a rezultati su "nikad bolji", naveo je Vlahović. TDR je ostvario lani netto dobit 185,32 milijuna kuna ili 18 posto više nego 1998. Ukupni prihodi te tvrtke iznosili su u prošloj godini 1,03 milijarde kuna što je 33 posto više nego godinu ranije. TDR je zabilježio lani prihod od izvoza od 238,95 milijuna kuna u odnosu na 165,9 milijuna kuna ostvarenih u 1998., a tvrtka je nedavno dobila i certifikat za mogućnost izvoza svojih najznačajnijih marki cigareta u SAD. Ukupni poslovni prihodi TDR grupe u čijem su sastavu između ostalih i Tvornica duhana Zagreb, Istragrafika i Duhan Rijeka iznosili su lani 1,52 milijarde kuna ili 21 posto više nego godinu ranije. Unatoč tomu što su cijene duhana pri otkupu od poljoprivrednika niže u drugim zemljama TDR ulaskom Hrvatske u WTO neće smanjivati otkupne cijene za duhan u Hrvatskoj, odnosno omogućit će seljacima ubuduće da s modernim tehnologijama naprave što više kvalitetnijeg duhanskog lista, rekao je Vlahović. KONČAR U PRVA ČETIRI MJESECA OSTVARIO 3,2 MILIJUNA KUNA DOBITI Koncern Končar u prva je četiri ovogodišnja mjeseca iskazao dobit u iznosu od 3,2 milijuna kuna, izvijestili su iz tog koncerna. Pritom je od 27 ovisnih društava koncerna Končar, 20 društava i matica poslovalo pozitivno, dok je sedam poslovalo s gubitkom. Prihod od prodaje proizvoda i usluga u prva je četiri ovogodišnja mjeseca iznosio 381,5 milijuna kuna (bez prodaje između povezanih Društava), što je šest posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Na domaćem tržištu prodaja proizvoda i usluga porasla je četiri posto, na 214,6 milijuna kuna. Najveći je kupac i dalje Hrvatska elektroprivreda (HEP) s udjelom od 46 posto u ukupnoj prodaji na domaćem tržištu, što je 24 posto više od istog razdoblja lani. Najlošiji rezultat na segmentu domaćeg tržišta pokazuje prodaja prema javnim poduzećima (ZET, INA, Hrvatske ceste, Vodoprivreda) i to samo 30 posto ostvarenog u istom razdoblju prošle godine. Prodaja proizvoda i usluga na inozemnim tržištima iznosila je 166,9 milijuna kuna, a najviše je izvezeno u Bosnu i Hercegovinu, 19,9 milijuna kuna te u Njemačku, 19,3 milijuna kuna. Na njemačkom je tržištu ostvareno 53 posto više izvoza nego u prva četiri prošlogodišnja mjeseca. UPRAVA OSJEČKOG OLTA POKREĆE STEČAJ Osječka metaloprerađivačka tvrtka OLT d.d. u prošloj je godini ostvarila gubitak od 2,71 milijun kuna, što će biti pokriveno sredstvima pričuve, zaključeno je u srijedu na glavnoj skupštini društva. Iako se na samoj skupštini nije raspravljalo o pokretanju stečajnog postupka, predstavnik suvlasnika tvrtke, Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), Željko Švedl potvrdio je kako je uprava osječkom Trgovačkom sudu podnijela zahtjev za pokretanjem stečaja zbog višemjesečne blokade žiro računa i stoga jer drugi suvlasnik, Slavonska banka, nije, sukladno ranijim najavama, uspjela pronaći strateškog partnera koji bi eventualnim ulaganjima mogao konsolidirati negativne trendove u poslovanju tvrtke. ŠIBENSKI TLM OBJAVLJUJE NATJEČAJ ZA SVA VODEĆA MJESTA Nadzorni odbor šibenskog TLM-a, kojeg je većinski vlasnik Hrvatska elektroprivreda (HEP), odlučio je objaviti javni natječaj za sve dužnosnike na vodećim mjestima i u dioničkom društvu i u njegovim društvima s ograničenom odgovornosti. To je u četvrtak novinarima priopćio Ivo Čović, glavni direktor HEP-a i predsjednik Nadzornog odbora Tvornice lakih metala nakon maratonske sjednice NO-a u Šibeniku koja je počela u srijedu popodne i nastavljena u četvrtka ujutro. Napomenuo je kako se time ne izražava i nepovjerenje sadašnjoj Upravi koja, kako je kazao, nastoji prevladati poslovne teškoće, ali javnim natječajem se želi ispitati ima li kadrova koji jamče bolje poslovanje od sadašnjeg. Čović je izjavio kako TLM vrlo teško posluje i kako je gubitak u prošloj godini nadmašio 140 milijuna kuna. Nadzorni odbor nije prihvatio poslovni plan Uprave TLM-a i njegovih društava s ograničenom odgovornosti jer je u njega već uračunano 57 milijuna kuna gubitka. To je neprihvatljivo jer nije pokazana spremnost da se gubitci i objektivne poslovne teškoće ublaže unutarnjim rezervama pa im je poslovni plan vraćen na doradu, dodao je Čović. Osim gubitaka, rečeno je, TLM je tehnološki zaostao, ima višak radnika, a ionako teško stanje pogoršat će u zadnje vrijeme nepovoljna kretanja na tržištu aluminija. ULAGANJA TERMIKE Industrija tehničkih, akustičkih i protupožarnih izolacija Termika iz Novog Marofa kontinuirano ulaže u poboljšanje kvalitete svojih proizvoda kako bi zadovoljila potrebe kupaca, objavilo je poslovodstvo te tvrtke koja godišnje proizvede 30 tisuća tona kamene vune, od čega 65 posto plasira na inozemna, a 35 posto na domaće tržište. I u ovoj se godini planiraju investicijska ulaganja, primjerice u liniju za pakiranje paleta i konfekcijsku programabilnu pilu, uz daljnje poboljšanje kvalitete proizvoda i brige oko očuvanja okoliša. Uz to, istaknulo je poslovodstvo, nužan je i novi, agresivniji marketinški pristup, a potrebno je raditi i na edukaciji tvrtkinih korisnika o primjeni izolacijskih materijala u graditeljstvu. Termika zapošljava 190 djelatnika, u vlasništvu je austrijske tvrtke Heraklit i slovenske tvrtke Termo, a prošle je godine ostvarila neto dobit u visini 1,6 milijuna njemačkih maraka. Više od 70 posto svoje proizvodnje Termika izvozi na zapadna tržišta, prošle joj je godine uručen međunarodni certifikat za upravljanjem okolišem ISO 14001, a nedavno je obilježila i 20 godina svoga postojanja. RAČUNALNA TVRTKA AZELIJA PREDSTAVILA SVOJ APLIKACIJSKI PROGRAM Hrvatska informatička tvrtka Azelija iz Bjelovara ostvaruje prosječni godišnji promet od pet milijuna njemačkih maraka, objavljeno je u utorak na konferenciji za novinare na kojoj je ta tvrtka predstavila svoj novi aplikacijski softver IVAS/400 za upravljanje resursima u poduzećima. Programsko rješenje IVAS/400 pogodno je za tvrtke veličine od pet do 500 zaposlenih, a omogućava korisniku informatičko praćenje proizvodnje, prodaje, nabavki, skladišta, ulazne likvidacije, fakturiranja, knjigovodstva, financija, evidencije i obračun poreza, obračun plaća te upravu i kontrolu poslovanja. Tvrtka Azelija na hrvatskom je tržištu aplikacijskih programa u 1998. godini zauzela drugo mjesto u prodaji te vrste informatičkih rješenja, a uz domaće tržište, posluju još i u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Italiji, Nizozemskoj te Sjedinjenim Američkim Državama(SAD). Azelija zapošljava 49 djelatnika, a partner je poznatih svjetskih računalnih kompanija - IBM, Lotus, Microsoft, 3Com, Cisco i Ashford International. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA HRVATSKA PRIMLJENA U EUREKA-U Hrvatska je u petak na Konferenciji europskih ministara znanosti i tehnologije u Hannoveru primljena u punopravno članstvo Europskog programa tehnološke i znanstvene suradnje (EUREKA). EUREKA je kao zajednička inicijativa 17 europskih zemalja osnovana 1985. godine. Njezini projekti od tada povezuju znanstvene institute, individualne znanstvenike, izumitelje i gospodarstvo, a usmjereni su na konačni intelektualni ili materijalni proizvod. Svi su projekti EUREKA-e tržišni i konkurentni. Godišnja članirana za EUREKU, koja se određeuje prema bruto domaćem proizvodu, za Hrvatsku će iznositi 5200 eura, a uskoro će na najboljim hrvatskim izvoznim proizvodima stajati logotip EUREKA-e. OSNOVANA FRANCUSKO-HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Hrvatska zrakoplovna tvrtka Croatia Airlines i jedna od vodećih tvrtki u svjetskoj zrakoplovnoj industriji - francuska SNECMA potpisali su prošloga petka u Hamburgu osnivačku povelju Francusko-hrvatske gospodarske komore. Cilj je Komore razvijanje gospodarske suradnje između Francuske i Hrvatske, a, kako je istaknuto, osnovana je pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, budućeg počasnog predsjednika ovog tijela. U skladu sa sporazumom o suradnji gospodarskih ustanova Hrvatske i Francuske, Komora će raditi u cilju daljnjeg razvijanja bilateralnih odnosa, a očekuje se da će pridonijeti i boljoj suradnji hrvatskih i francuskih tvrtki i gospodarstvenika. 4. SINDIKATI TRENUTNO NEMA SOCIJALNOG DIJALOGA IZMEĐU SSSH I VLADE Socijalni dijalog između Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Vlade trenutno ne postoji, što pokazuje i činjenica da je Savez od 1. svibnja Vladi uputio pet različitih prijedloga, ali niti na jedan nije dobio odgovor, ustvrdio je danas Davor Jurić, predsjednik SSSH. "Iz Vlade nam nije odgovoreno čak niti na pitanje o provedbi njezina obećanja o redovitoj isplati plaća", rekao je Jurić na konferenciji za novinare. Dodao je da SSSH u posljednje vrijeme ne može uspostaviti dijalog niti s predstavnicima poslodavaca. Po njegovoj ocjeni, Vlada je počela izbjegavati izravne pregovore s najvećom sindikalnom središnjicom iz straha od reakcija ostalih sindikata, kao i zbog napisa u medijima o navodnoj političkoj sprezi Jurić-Račan. Jurić je ponovno odbacio tvrdnje da je vezao SSSH uz SDP i vladajuću koaliciju, ustvrdivši da će njegova središnjica ostati autonomnom, te i dalje inzistirati na socijalnom dijalogu. SSSH je ipak spreman i na radikalnije mjere kako bi natjerao Vladu na socijalni dijalog, o čemu će odlučiti Vijeće SSSH 6. srpnja. "Urazumite se", poručio je Jurić Vladi i poslodavcima, ali i dao naslutiti da do jačih prosvjeda neće doći prije završetka turističke sezone. SSSH u međuvremenu ponovno predlaže Vladi da problem nezaposlenosti počne rješavati kroz skraćivanje radnog vremena na 32 do 37 radnih sati tjedno. Ako u Vladi ne znaju kako bi to proveli, SSSH će ih uputiti u iskustva zapadnih zemalja. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI DUBROVAČKA KONFERENCIJA O GOSPODARSTVIMA U TRANZICIJI U organizaciji Hrvatske narodne banke u četvrtak je u dubrovačkom hotelu Argentina započela sa radom 6. Konferencija o ekonomijama u tranziciji. Dvodnevni međunarodni skup okupio je 60-ak ekonomskih stručnjaka iz više europskih zemalja te SAD-a, u njegovu radu sudjeluju i predstavnici Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda, a među sudionicima je i prošlogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Robert Mundell. Tema konferencije su tečajna politika i financijska ranjivost nastajućih tržišta. PRVA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O DRŽAVNIM RIZNICAMA Prva međunarodna konferencija o državnim riznicama zemalja u tranziciji održat će se od 3. do 6. srpnja na Brijunima. Konferenciju organizira Ministarstvo financija u suradnji s Ministarstvom za europske integracije i Ministarstvom turizma. Na konferenciji se očekuje sudjelovanje velikog broja stručnjaka iz desetak europskih tranzicijskih zemalja. Dolazak su dosad potvrdili mnogi visoki dužnosnici te ostali stručnjaci iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Italije, Latvije, Poljske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije, izvješćeno je iz Ministarstva financija. 6. STATISTIKA USPORAVANJE INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u razdoblju od ožujka do svibnja ove godine u usporedbi sa prethodna tri mjeseca (prosinac 1999. - veljača ove godine) manja je za 0,1 posto. U odnosu pak na isto prošlogodišnje razdoblje industrijska je proizvodnja u razdoblju ožujak - svibnj ove godine zabilježila rast od 0,8 posto, podatci su Državnog zavoda za statistiku, izračunati na temelju indeksa trend-ciklus. To je usporavanje u odnosu na razdoblje od veljače do travnja ove godine kada je industrijska proizvodnja porasla za 1,9 posto u odnosu na isto vrijeme prošle godine. Gledano po područjima nacionalne klasifikacije djelatnosti u razdoblju od ožujka do svibnja ove godine u odnosu na isto doba lani, smanjenje od 2,6 posto zabilježeno je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom. Istodobno, u rudarstvu i vađenju ostvaren je rast proizvodnje za 3,5 posto, a u prerađivačkoj industriji za 1,2 posto. Isti pad - za 2,6 posto u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom bilježi se i u razoblju ožujak - svibnja ove godine u usporedbi s prethodna tri mjeseca. Kod rudarstva i vađenja u tom je vremenu ostvaren rast od 4,4 posto a u prerađivačkoj industriji skromnih 0,2 posto. Promatrano pak po glavnim industrijskim grupacijama (prema ekonomskoj namjeni), proizvodnja kapitalnih proizvoda smanjena je 8,7 posto u razdoblju ožujak - svibnja ove u odnosu na isto vrijeme prošle godine, energije za 3,8 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,1 posto. Rast za 6,8 posto bilježi se kod intermedijarnih proizvoda osim energije, te za 7,9 posto kod trajnih proizvoda za široku potrošnju. U usporedbi sa radobljem prosinac 1999. do veljače ove godine, u tromjesečju ožujak - svibnj, proizvodnja kapitalnih dobara smanjena je za 6,5 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 5,2 posto te eneregije za 3,5 posto. Istodobno je kod intermedijarnih proizvoda osim energije ostvaren porast proizvodnje za 2,1 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,5 posto. HRVATSKO GOSPODARSTVO U MINUSU 6,7 MLRD KN Za 4,3 milijarde kuna veći rashodi od prihoda i za 6,7 milijardi kuna veći gubici od ostvarene dobiti nakon oporezivanja, pokazatelji su koji rječito govore o nepovoljnim globalnim financijskim rezultatima hrvatskog gospodarstva u prošloj godini. Ukupni prihodi 59.572 hrvatska poduzetnika koji su dostavili svoje izvještaje o prošlogodišnjem financijskom poslovanju Zavodu za platni promet, iznosili su 275,3 milijarde kuna, što je za 5,3 posto više nego u godini prije. Istodobno, ukupni su rashodi porasli za 6 posto, na 279,58 milijardi kuna. To znači da je na svakih 100 kuna ukupnih rashoda u 1999. godini ostvareno svega 98,5 kuna prihoda, što je još nepovoljniji odnos nego u 1998. kada je na 100 kuna rashoda dolazilo 99,1 kuna prihoda. Podatci ZAP-a pokazuju da je dobit u poslovanju prošle godine iskazalo 40.995 tvrtki (ili 68 posto). Dobit prije oporezivanja iz prošlogodišnjeg poslovanja poduzetnika iznosila je 10,77 milijardi kuna, što je 18,5 posto više nego u godini ranije, dok je dobit nakon oporezivanja, u ukupnom iznosu od 8,36 milijardi kuna zabilježila rast od 25,1 posto. Međutim, istodobno je 18.977 poduzetnika iskazalo gubitak iz prošlogodišnjeg poslovanja u ukupnom iznosu od 15,1 milijardu kuna, ili za 31,5 posto više nego u 1998. Time su gubitaši nadmašili dobit onih koji su pozitivno poslovali za čitavih 6,7 milijardi kuna, obilježavajući tako negativnim predznakom ukupne financijske rezultate hrvatske privrede u prošloj godini. Gubitak veći od dobiti zabilježen je u jedanaest područja djelatnosti a najveći (gotovo 3,7 milijardi kuna) u prerađivačkoj industriji na koju se odnosi 47,6 posto od ukupnih gubitaka (ili 7,2 milijardi kuna), kao i 41,8 posto ukupne dobiti (odnosno 3,5 milijardi kuna). Velike gubitke u 1999. godini imali su i trgovina na veliko i malo (2,27 milijardi kuna), promet, skladištenje i veze (1,6 milijardi) hoteli i restorani (1,28 milijardi) i dr. Podatak da su prvi put i mali poduzetnici u lanjskom poslovanju iskazali konsolidirani gubitak (od 663 milijuna kuna), po ocjeni je analitičara, još samo jedan od niza pokazatelja o težini gospodarske situacije u nas. Na male poduzetnike inače otpada 95,6 posto ukupnog broja tvrtki, u kojima je zaposleno 33,6 posto od ukupno zaposlenih u gospodarstvu. U malim je tvrtkama lani ostvareno 34,6 posto ukupnih prihoda, 33,9 posto rashoda i 23,5 posto od ukupnih gubitaka gospodarstva. Glavni je nositelj gubitaka (sa 4,45 milijarde kuna) brojčano najmanja skupina tvrtki koje statistika svrstava u velike poduzetnike. Na njih otpada svaga 0,9 posto ukupnog broja tvrtki ali je u njima zaposleno 44,2 posto svih zaposlenih u gospodarstvu, stvaraju 44,9 posto ukupnih prihoda, 45,4 posto rashoda te čak 55,3 posto ukupnih gubitaka. Na srednje velike tvrtke (3,5 posto od ukupnog broja) sa 22,2 posto od ukupno zaposlenih, odnosilo se 20,5 posto ukupnih prihoda, 20,7 posto rashoda te 21,2 posto gubitaka (konsolidirani gubitak te skupine tvrtki iznosi 1,6 milijardi kuna). HRVATSKA EKONOMIJA I DALJE IMA IZGLEDE ZA OVOGODIŠNJI RAST BDP-A OD 2,5 POSTO Hrvatska ekonomija i dalje ima izglede da u ovoj godini ostvari realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko 2,5 posto. Međutim, teško se mogu već u ovoj godini stvoriti preduvjeti u sferi proizvodnje koji bi rezultirali povećanom potražnjom za radom. Za početak rasta zaposlenosti potrebno je uspostaviti stabilnu, dugoročniju tendenciju rasta proizvodnje i izvoza. Poruke su to koje se mogu iščitati iz lipanjskog broja Croatian Economic Outlooka, publikacije čiji je nakladnik tvrtka Agrokor, a autor dr. Željko Rohatinski. Dr. Rohatinski, u posljednje vrijeme najčešće spominjan kao kandidat za novog guvernera Hrvatske narodne banke, ističe kako do rasta BDP-a od 2,5 posto u ovoj godini može doći temeljem povećanja izvoza roba i usluga za oko 5,5 posto, uz smanjenje deficita tekućih transakcija platne bilance za oko 200 milijuna američkih dolara i povećanje raspoloživih deviznih sredstava za oko 300 milijuna dolara, kao osnove za daljnje održavanje stabilnosti tečaja i realni porast osnovnih agregata novca za oko 4 posto. Na to bi u određenoj mjeri mogli već u ovoj godini dodatno utjecati početni efekti očekivanog otvaranja inozemnih tržišta ulaskom u WTO i najavljenom primjenom režima "asimetrične liberalizacije trgovine" od strane EU (čime bi se bescarinski režim uvoza iz Hrvatske proširio na oko 95 posto industrijskih proizvoda), kao i opće poboljšanje investicijske "klime" vezane uz započinjanje pregovora sa EU o stabilizaciji i pridruživanju, te uz (eventualno) zaključivanje novog aranžmana s MMF-om. Dr. Rohatinski u Croatian Economic Outlooku detaljno analizira političke promjene i ekonomska očekivanja, fiskalne odnose, monetarne i financijske tokove, proizvodnju i zaposlenost. Pritom uz ostalo navodi i podatke o nastavljanju oživljavanja prometa na malo, koja u prva četiri mjeseca ove godine raste po prosječnoj realnoj stopi od 1,4 posto mjesečno, rastu ukupnog robnog izvoza izraženog u dolarima po tekućem tečaju u prva četiri mjeseca za 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te smanjenju ukupnog robnog uvoza za 3,3 posto. Međutim, napominje kako su impulsi rasta industrijske proizvodnje još uvijek pretežno parcijalni i nedovoljno intenzivni da bi, suočeni s unutarnjim financijskim i organizacijskim problemima, generirali snažniju tendenciju općeg rasta proizvodnje. Ukupna industrijska proizvodnja u prvih pet ovogodišnjih mjeseci uglavnom stagnira na desezoniranoj razini za 0,3 posto višoj od prošlogodišnjeg prosjeka. Stagnira na početku ove godine i građevinska aktivnost, dok je povećanje turističkog prometa u travnju indikator pozitivnih promjena. Dr. Rohatinski upozorava kako se teško može već u ovoj godini stvoriti preduvjete u sferi proizvodnje koji bi rezultirali povećanjem potražnje za radom. Nezaposlenost je u prva četiri mjeseca ove godine povećana za 4,4 posto i krajem travnja je za 11,9 posto veća nego u istom mjesecu prošle godine, s istodobnim porastom stope nezaposlenosti sa 19,2 na 21,7 posto što pojačava socijalne tenzije i pritisak na državni proračun. Za početak rasta zaposlenosti potrebno je uspostaviti stabilnu, dugoročniju tendenciju rasta proizvodnje i izvoza. Aktualno otklanjanje ili znatno ublažavanje pojedinih eksternih ograničenja u izvozu, kao i stvaranje povoljnijih unutarnjih uvjeta za reprodukciju domaćeg kapitala te za proizvodni ulazak inozemnog kapitala i tehnologije, nužan su za to preduvjet. Nužan, ali ne i dovoljan. Formiranje i proizvodnja roba i usluga koje će tehnološki, cjenovno i po asortimanu biti konkurentni na stranom i na sve manje zaštićenom domaćem tržištu, zahtjeva koncipiranje i efikasno provođenje kompleksne, aktivne, razvojne politike. To je upravo ona dimenzija ukupne ekonomske politike koja je nedostajala prethodnoj vlasti, a koju nova vlast tek treba uspostaviti, zaključuje dr. Rohatinski na kraju analize osnovnih ekonomskih pokazatelja. ZA JAVNE POTREBE U PRVA ČETIRI MJESECA 24 MILIJARDE KUNA Ukupno naplaćeni prihodi za financiranje javnih potreba u Hrvatskoj u razdoblju siječanj - travanj ove godine iznose 24 milijarde kuna, što je 0,9 posto više nego u istom vremenu lani. Od toga se 65,5 posto odnosi na prihode proračuna svih razina vlasti - države, županija i gradova/općina, 33,1 posto su prihodi izvanroračunskih fondova, a 1,4 posto prihodi su javnih poduzeća, zajednica i uprava, objavio je Zavod za platni promet. Podatci o visini i dinamici raspoređivanja prihoda za javne potrebe pokazuju da su prihodi proračuna svih razina u prva četiri mjeseca iznosili 15,7 milijardi kuna, što je 2,9 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Pritom se 13,15 milijardi kuna odnosi na proračun države (ili 2,7 posto manje), 2,24 milijarde kuna gradova i općina (smanjenje 0,9 posto), a 207,5 milijuna kuna na prihode proračuna županija kod kojih je zabilježen i najveći podbačaj - za 26,7 posto. Prihodi izvanproračunskih fondova, ostvareni u visini od 7,94 milijarde kuna, zabilježili su rast za 9,6 posto. U tome se na fond mirovinskog osiguranja odnosi 4,25 milijardi kuna, a zdravstvenog osiguranja 3,38 milijardi kuna. Prihodi pak javnih poduzeća, zajednica i uprava iznosili su 329,7 milijuna kuna i bili su 0,8 posto manji nego u prva četiri mjeseca lani. S obzirom na porast cijena na malo od 4,9 posto, proizlazi da su jedino prihodi izvanproračunskih fondova i realno porasli. U ukupnim prihodima proračuna od poreza na dodanu vrijednost ubrano je 5,94 milijarde kuna ili 3,7 posto više nego u prva četiri mjeseca lani. Prihodi od poreza i prireza na dohodak ostvareni su u iznosu od 2,53 milijarde kuna, što je 13,2 posto više, a od trošarina ubrano je nešto više od dvije milijarde kuna. SMANJENI NOVČANI PRIMICI PODUZETNIKA Novčani primici i izdaci hrvatskih poduzetnika u travnju su, nakon oporavka u veljači i ožujku, znatno smanjeni - primici za 10,7 posto a izdaci za 9,9 posto u odnosu na ožujak. To je rezultiralo padom kumulativne stope rasta ispod prošlogodišnje razine. Po podatcima Zavoda za platni promet (ZAP), ukupni su novčani primici poduzetnika - trgovačkih društava tijekom prva četiri mjeseca ove godine iznosili 108,16 milijardi kuna, što je nominalno za 0,2 posto manje nego u istom razdoblju lani. Istodobno su izdaci iznosili 108,35 milijardi kuna, što je smanjenje za 0,7 posto. Uzme li se u obzir kretanje cijena na malo u tom vremenu (4,9 posto), proizlazi da su u usporedbi s prva četiri prošlogodišnja mjeseca primici realno manji za 4,9 posto a izdaci za 5,3 posto. Na takva je financijska kretanja utjecalo usporavanje industrijske proizvodnje u travnju. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u travnju industrijska proizvodnja bila manja za 4,7 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, a prema prosječnoj mjesečnoj proizvodnji u 1999. manja je 4,4 posto. 7. BANKARSTVO I FINANCIJE SAVJET HNB O STEČAJU VINKOVAČKE CIBALAE BANKE Cibalae banka d.d. Vinkovci bit će prva banka u Hrvatskoj za koju će se provesti stečaj uz prijenos štednje građana i odgovarajućeg dijela aktive na jednu od postojećih poslovnih banaka - Zagrebačku banku, kako to omogućuje čl. 86 Zakona o bankama. Prema dosad postignutim dogovorima, Zagrebačka banka preuzela bi i poslovanje s građanima koji u Cibalae banci imaju tekuće i žiro-račune, a poziv na prijenos računa prije otvaranja stečajnog postupka bit će upućen i pravnim osobama, koje su bile dosadašnji deponenti te banke. Za preuzimanje cijele Cibalae banke i njenog ukupnog poslovanja nije bila zainteresirana ni Zagrebačka banka niti bilo koja druga od desetak banaka kojima je privremeni upravitelj uputio takve ponude. Za eventualnu sanaciju banke više nema nikakve zakonske mogućnosti. Stoga je ovakva varijanta stečaja, u srijedu na Savjetu Hrvatske narodne banke (HNB), ocijenjena najbezbolnijim rješenjem za štediše, ostale deponente te za stabilnost financijskog sustava. Privremeni upravitelj dobio je obvezu da što hitnije potpiše odgovarajući ugovor sa Zagrebačkom bankom, kako bi štediše već tri mjeseca blokirane Cibalae banke za kojih desetak dana mogle ponovo raspolagati svojim novcem, jer će biti izjednačeni sa štedišama Zagrebačke banke. Istodobno, Zagrebačka banka preuzima i nekoliko poslovnica Cibalae banke, tako da će i jedan dio zaposlenika Cibalae banka imati u njima osigurano zaposlenje. Dio zaposlenika bit će do daljnjeg zaposlen na poslovima stečajnog postupka, a socijalni položaj onih koji će ostati bez posla nastojat će se ublažiti isplatom otpremnina i na druge zakonom predviđene načine. Savjet HNB-a suglasio se i s prijedlozima nadzornih odbora više poslovnih banaka i štedionica za nova imenovanja u uprave tih financijskih institucija: Igor Kodžoman postaje član uprave Hypo Adria banke d.d. Zagreb, Zdravko Babić član uprave Međimurske banke d.d. Čakovec, Ante Blažević predsjednik uprave Zagrebačke banke-Pomorske banke d.d. Split, a Ivan Šaško predsjednik uprave i Časlav Stošić član uprave Križevačke štedionice d.d. Križevci. Savjet HNB dao je i prethodnu suglasnost za pravni posao kojim se Trgovačka banka d.d. Zagreb i Čakovečka banka d.d. Čakovec pripajaju Bjelovarskoj banci d.d. Bjelovar. Nova banka imat će objedinjeni jamstveni kapital od oko 500 milijuna kuna. Budući da je riječ o bankama koje su i u pojedinačnom poslovanju ostvarile natprosječnu stopu dobiti i prema kapitalu i prema aktivi, za očekivati je da će prerastanjem u veću banku stvoriti uvjete za još uspješnije i rentabilnije poslovanje. S obzirom na visoke vlasničke udjele Erste Bank i Steiermaerkische Bank u Bjelovarskoj i Trgovačkoj banci, a Bjelovarske banke u Čakovečkoj banci, predviđeno je da će nova tvrtka poslovati pod imenom Erste i Steiermaerkische banka d.d., a njeno sjedište bit će u Zagrebu. HNB: POVRATAK VJERE U STABILNOST TEČAJA KUNE Ponašanje financijskih institucija u svibnju potvrđuje definitivan povratak vjere u stabilnost tečaja kune, ocjena je analitičara Hrvatske narodne banke (HNB). To je drugi mjesec zaredom, obrazlaže se u lipnjskom Biltenu HNB-a, u kojem banke na aukciji deviza kod središnje banke više ne kupuju devize nego ih prodaju. Nakon kupnje 71 milijun američkih dolara od banaka u posljednoj dekadi svibnja, HNB je u okviru ovogodišnjih deviznih transakcija s poslovnim bankama na nultoj razini: u prvih je pet mjeseci ove godine ukupno prodala 108 milijuna USD bankama i isto toliko kupila od banaka. U istom je pak prošlogodišnjem razdoblju HNB prodala oko 600 milijuna USD prateći potrebe banaka za održavanjem devizne likvidnosti ili zaštite od valutnog rizika. Visoka devizna likvidnost banaka, napominju iz HNB-a, u ovogodišnjem se svibnju potvrđuje i dodatnim upisom blagajničkih zapisa središnje banke u neto iznosu od 93 milijuna dolara. Po ocjeni analitičara HNB-a, takva su kretanja svakako rezultat i intenzivnog rasta devizne štednje, što bankama oporavlja neto inozemnu aktivu i povećava deviznu likvidnost. Istodobno se bilježi i povećanje kunske likvidnosti. Tako sredstva banaka na njihovim računima za namiru rastu uz oporavak gotovog novca koji je dostigao očekivanu razinu od 5,4 milijarde kuna. Raste i upis kunskih blagajničkih zaposa kod središnje banke, i to brže nego upis deviznih blagajničkih zapisa. Sve to opću likvidnost ukupnog bankarskog sustava u prvom polugodištu održava na visokoj razini. Istodobno, međutim, potpuno stagniraju plasmani banaka (i poduzećima i još više stanovništvu). Ekonomski analitičari dijelom to pripisuju opreznosti banaka poučenih iskustvima sa tvrtkama dužnicima koje ne vraćaju kredite, a s druge strane teškim gospodarskim stanjem kao i činjenicom da nedostaje kvalitetnih razvojnih projekata. Po (optimističkim) predviđanjima analitičara HNB-a kraj prvog polugodišta trebalo bi obilježiti usmjeravanje bankovnih viškova likvidnosti u klasičnu kreditnu aktivnost i povratak povjerenja u gospodarske projekte, kao što se, kako ocjenjuju, vratilo povjerenje štediša u bankarski sustav, a banaka u stabilnost domaće valute. DEVIZNE REZERVE SREDIŠNJE BANKE 3,1 MILIJARDU DOLARA Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB) krajem svibnja iznosile su 3,1 milijardu američkih dolara, preliminarni je podatak iz lipanjskog Biltena HNB-a. To je ujedno i najviša razina međunarodnih pričuva središnje banke posljednjih godina. Jedino su u prosincu lani iskazane devizne pričuve HNB-a premašile tri milijarde dolara (kada su iznosile 3.025 milijuna UDS). Istodobno, devizne su pričuve poslovnih banaka krajem svibnja iznosile 1,83 milijardi USD. Iz prezentiranih podataka proizlazi da su međunarodne pričuve središnje banke krajem svibnja bile veće za 5,5 posto ili 160 milijuna dolara nego u mjesecu prije. U usporedbi pak s početkom godine, devizne su rezerve HNB-a krajem prošlog mjeseca bile za 247 milijuna USD ili 8,6 posto veće nego krajem siječnja (kada su iznosile 2.853 milijuna dolara). Podaci o strukturi međunrodnih rezervi HNB-a pokazuju da se 165,9 milijuna dolara odnosi na specijalna prava vučenja te 0,2 milijuna dolara na rezervnu poziciju u MMF-u, a 2.934 milijuna dolara na devize, u čemu na valutu i depozite 2.240 milijuna te na obveznice i zadužnice 694 milijuna dolara. Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke iskazuju se sukladno priručniku za platnu bilancu (MMF, 1993), napominje se u metodološkim objašnjenjima u Biltenu HNB-a. Uključuju ona potraživanja HNB-a od inozemstva koja se mogu koristiti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja, a sastoje se od specijalnih prava vučenja, rezervne pozicije u MMF- u, strane valute i depozita kod stranih banaka te obveznica i zadužnica. Devizne pak rezerve poslovnih banaka uključuju stranu valutu i depozite domaćih poslovnih banaka kod stranih banaka, a predstavljaju dopunsku rezervu likvidnosti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja. DEVIZNA ŠTEDNJA RASTE, KREDITI STAGNIRAJU Snažan rast devizne štednje, što uz oporavak novčane mase uzrokuje visoke stope porasta ukupnih likvidnih sredstva, te istodobni daljnji nastavak stagnacije plasmana banaka, osnovne su katakteristike monetarnih kretanja u Hrvatskoj u travnju. Travanjska kretanja monetarnih i kreditnih agregata nastavljaju trendove prisutne od početka godine, a najizraženija karakteristika prvog tromjesečja koja se nastavlja i u travnju je snažno oživljavanje devizne štednje, napominju iz Hrvatske narodne banke (HNB). Ukupno povećanje devizne štednje u prva četiri mjeseca ove godine iznosi 2,9 milijardi kuna nominalno (7,8 posto) pa su devizni depoziti krajem travnja iznosili 39,8 milijardi kuna, podatci su iz lipanjskog Biltena HNB-a. Analitičari središnje banke napominju kako se čini da je povratak povjerenja u bankarski sustav i opće ozračje stabilnosti kao i dojam da je bankovna kriza prebrođena, uzrokovalo visoke stope rasta štednje. Novčana masa od veljače također neprekidno raste i krajem travnja je iznosila 13,3 milijardi kuna. Istodobno, iz HNB-a primjećuju da tromjesečni rast još nije kompenzirao znatno siječanjsko smanjenje od 1,6 milijardi, ali da od tada novčana masa raste kontinuirano i stabilno. Pritom je u travnju novčana masa povećana pretežno zbog porasta gotovog novca uz vrlo mali rast depozitnog novca. Međutim, za razliku od nastavka povoljnih kretanja kod monetarnih agregata, krediti i dalje stagniraju. U prva četiri mejseca povećani su samo za oko 400 milijuna kuna ili 0,7 posto, što je rast jednak onom u istom prošlogodišnjem razdoblju. Unatoč povoljnijem općem gospodarskom okruženju, smanjenim kamatnim stopama, dobroj likvidnosti banaka, stabilnom tečaju i urednim državnim plaćanjima gospodarstvu, krediti se nikako ne oporavljaju. Posebno je, ističu u HNB-u, zamrlo kreditiranje stanovništva, dok su plasmani poduzećima ipak minimalno povećani. Po podacima iz Biltena HNB-a plasmani banaka privatnom sektoru iznosili su krajem travnja 56,2 milijarde kuna. ULASKOM ZAGREBAČKE U VARAŽDINSKU BANKU STVORENI TEMELJI ZA RAZVOJ Ukupna bilanca Varaždinske banke d.d. na kraju prošle godine iznosila je više od 2,6 milijardi kuna, odnosno dva posto više nego godinu ranije, a Banka je u 1999. godini ostvarila 23,97 milijuna kuna dobiti. Nastavljajući konzervativnu politiku, unatoč narušenim uvjetima u cjelokupnom hrvatskom gospodarskom sustavu, zadržala je poziciju sigurne, stabilne i kvalitetne bankarske institucije, potvrda čega je i nedavno zaključen otkup 68,33 posto dionica Varaždinske banke od strane Zagrebačke banke. Istaknuto je to u utorak na redovnoj Glavnoj skupštini Varaždinske banke. U okolnostima opće gospodarske krize, Varaždinska je banka redefinirala svoju poslovnu politiku u cilju očuvanja visoke likvidnosti, rekao je predsjednik Uprave te banke Mato Lukinić, ističući kako je banka princip sigurnosti pretpostavila principu profitabilnosti. Prva polovica ove godine pokazuje pozitivnija poslovna kretanja u odnosu na prošlu godinu - tako je štednja građana veća za 12 posto u odnosu na početak godine, a očekuje se i za oko 20 posto veći financijski rezultat u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, istaknuto je na skupštini dioničara koja je odlučila da se dobit iz prošlogodišnjeg poslovanja usmjeri u rezerve banke. Na Skupština dioničara Varaždinske banke u novi Nadzorni odbor izabrani su Tea Martinčić, Renata Babić, Ines Dabić i Duilio Belić iz Zagreba te Dragutin Drk iz Varaždina. TALIJANI IMENOVANI U NADZORNI ODBOR SPLITSKE BANKE Nakon što je nedavno talijanska banka UniCredito iz Milana potpisala s predstavnicima hrvatske Vlade ugovor o kupovini Splitske banke, u utorak je u Splitu održana izvanredna skupština te najveće novčarske kuće u Dalmaciji, na kojoj su opozvani dosadašnji članovi Nadzornog odbora Splitske banke i imenovani novi. Umjesto Nedjeljka Ercega, Ante Letice, Željka Žderića i Đurđice Ognjenović u Nadzorni odbor Splitske banke izabrani su Talijani Fausto Petani, Luigi Lovaglio, Giovanni Battista i Alessandro Decio. Predsjednik Uprave Splitske banke i dalje ostaje Tomo Bolotin. Dioničari Splitske banke također su donijeli odluku o povećanju temeljnog kapitala Splitske banke, tako da je talijanski UniCredito sada njezin većinski vlasnik sa 63 posto dionica u svom portfelju. Predsjednik Uprave Splitske banke Tomo Bolotin ocijenio je da "privatizacija Splitske banke znači potporu rastu dalmatinskog gospodarstva jer tvrtke mogu očekivati povoljnije kreditne uvjete". "Sav posao", kazao je predsjednik Uprave Splitske banke, "obavljat će se po hrvatskim zakonima, a Talijani koji ulažu u kupnju banke 318 milijuna kuna, uz 80 milijun kuna za dokapitalizaciju ojačat će Splitsku banku i pružanjem nove tehnologije i novih znanja". OD RUJNA NOVA BANKA SA SJEDIŠTEM U ZAGREBU Na godišnjoj skupštini Bjelovarske banke u četvrtka je jednoglasno odlučeno da će se toj banci pripojiti Čakovečka banka i zagrebačka Trgovačka banka. Od 1. rujna ove godine banka će promijenit ime u Erste i Steiermaerkische banku d.d., s obzirom da te austrijske banke imaju visoke vlasničke udjele u Bjelovarskoj i Trgovačkoj banci, a Bjelovarska u Čakovečkoj. Sjedište nove banke bit će u Zagrebu. Predsjednik uprave Bjelovarske banke d.d. Petar Radaković istaknuo je da je cilj nove banke proširenje tržišta, povećanje konkurentnosti i osiguravanje dugoročne budućnosti. Bjelovarska je banka prije 10 godina od 21 bila pretposljednja u Hrvatskoj, a sada je od oko 60 banaka deseta po kapitalu, rekao je Radaković. Novoj je banci cilj uvrstiti se među prvih pet. Aktiva nove banke bit će oko 2,5 milijardi kuna. Bjelovarska banka u prošloj je godini ostvarila dobit 44,6 milijuna kuna, a na skupštini je odlučeno da se 44,4 posto ili 19,8 milijuna kuna raspodjeli za dividendu, a ostatak u rezerve. Tako će po dionici biti isplaćeno 450 kuna pa je zarada 10,2 posto od nominale dionice koja iznosi 4.400 kuna. Banka je u 1999. ostvarila bilančanu svotu od milijardu i 662 milijuna kuna, što je porast za 19,3 posto u usporedbi s 1998. IZABRANA UPRAVA DUBROVAČKE BANKE Nadzorni odbor Dubrovačke banke, na čelu koje je zadnjih godina bio ovlaštenik Državne agencije za sanaciju banaka Niko Koncul, izabrao je novu Upravu. Po riječima direktora Državne agencije za sanaciju banaka Marinka Filipovića, predsjednik Uprave je Vlaho Sutić a članovi su Krunoslav Brkljačić i Marinko Benić. Filipović je, predstavivši članove Uprave, na konferenciji za novinare u srijedu rekao da bi banka trebala postati jednim od najvažnijih čimbenika razvoja gospodarstva na krajnjem hrvatskom jugu. TBI HOLDING IZ NIZOZEMSKE STEKAO 83% UDJELA U OSIGURANJU HELIOS Kompanija TBI Holding sa sjedištem u Nizozemskoj stekla je 83 posto udjela u hrvatskoj osiguravateljskoj tvrtki 'Osiguranje Helios'. Vrijednost te transakcije, na konferenciji za novinare održanoj u utorak, predstavnici TBI Holdinga i Osiguranja Helios nisu željeli objaviti. Temeljni kapital Osiguranja Helios krajem 1999. iznosio je 27,7 milijuna kuna, a danas je najavljeno kako će se do kraja ove godine temeljni kapital tog osiguravatelja povećati na najmanje 33 milijuna kuna. Toliko, naime i iznosi, Zakonom o osiguranju propisani, minimalni iznos koji je nekoj tvrtki potreban za uključivanje u proces mirovinske reforme u Hrvatskoj. Iz Heliosa je objavljeno kako će do kraja 2002. svoj temeljni kapital povećati do 66 milijuna kuna. "Namjeravamo steći drugo mjesto u mirovinskom osiguranju u Hrvatskoj (kada se započne provoditi mirovinska reforma), a planiramo sudjelovati i u privatizaciji Croatia osiguranja", rekao je član uprave TBI Holdinga Shalom Shpilman. "U idućih nekoliko godina mogli bismo investirati između 15 i 20 milijuna američkih dolara u Hrvatsku, ne računajući moguće ulaganje u privatizaciju najvećeg hrvatskog osiguravatelja", kazao je Shpilman. Iz TBI Holdinga očekuju, kako je rekao Shpilman, transparentnost Vlade u procesu privatizacije Croatia osiguranja, te daljnju konsolidaciju hrvatskog osiguravateljskog tržišta, odnosno moguća spajanja i preuzimanja tvrtki međusobno. U dogovoru sa strateškim partnerom, uz osnivanje mirovinskog fonda namjera se uvesti nove osigurateljne programe, povezati se sa istočnoeuropskim osiguravateljima radi zajedničkog nastupa na tržištu, te osvojiti 10 postotni udio na hrvatskom tržištu, rekao je predsjednik uprave Heliosa Mihael Hribar. Osiguranje Helios prošle je godine ostvarilo 116,28 milijuna kuna zaračunate bruto premije ili 7,7 posto više nego godinu ranije, dok je neto dobit društva lani iznosila oko 594 tisuće kuna. Dosad je Osiguranje Helios bilo u vlasništvu domaćih pravnih osoba - 74,92 posto, te ostatak u vlasništvu fizičkih osoba. Tom transakcijom TBI holdig je stekao 83 posto vlasništva, domaće pravne osobe imaju sada 11,98 posto udjela, dok je ostatak u vlasništvu domaćih fizičkih osoba. Osnivači TBI Holdinga, prije dvije godine, su kompanija BT Holding iz New Yorka te izraelska tvrtka Herfstzon Beheer, a glavni su im ciljevi sudjelovanje u mirovinskim reformama u zemljama središnje i istočne Europe. Uz Hrvatsku, prisutni su još u Bugarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj, a trenutačno vode pregovore u još nekoliko zemalja u toj regiji. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA KORPORATIVNE OBVEZNICE KAO VID FINANCIRANJA HRVATSKIH KOMPANIJA Iako je bilo nekih izdanja, dosadašnja hrvatska praksa korporativnih obveznica, na žalost, nije reprezentativna i do sada se njima na burzi nije trgovalo. Emisija tih dužničkih vrijednosnih papira, koje izdaju trgovačka društva koja obavljaju gospodarsku djelatnost, svakako slijedi u Hrvatskoj i u tom pravcu definitivno treba ići, istaknuto je u ponedjeljak na radionici "Korporativne obveznice i srodni instrumenti kao vid financiranja hrvatskih kompanija". Radionica, koju su organizirale Raiffeisenbank Austria i Raiffeisen Vrijednosnice, u zagrebačkom je hotelu Sheraton okupila 50-ak predstavnika hrvatskih tvrtki i financijskih institucija. Važno je da trgovačka društva shvate prednosti izdavanja korporativnih obveznica. Prednosti su relativno lagan plasman, manji troškovi izdanja od izdavanja dionica, a to je i jeftiniji izvor financiranja od uzimanja bankarskih kredita, istaknuo je predsjednik Komisije za vrijednosne papire Ivica Smiljan. Od dva načina izdavanja korporativnih obveznica - javna ponuda i privatno izdanje - u dosadašnjoj su hrvatskoj praksi prisutna samo privatna izdanja. Takve su obveznice izdale Podravka, Trgovačka banka, Kraš, Petrokov, Đuro Đaković PSU i Privredna banka, kazao je Smiljan. Član Uprave Raiffeisen Vrijednosnica Zoran Košćak dodaje tomu i Plivu i Plavu lagunu koje su izdale komercijalne zapise (kratkoročni vrijednosni papiri). Treba što više propagirati korporativne obveznice kao model financiranja, poručio je Smiljan najavljujući i izmjene zakonodavnog okvira. Osnovne zakonske odrednice za izdavanje obveznica i njihovo trgovanje na sekundarnom tržištu (burzama) su dane, ali dosta bi toga trebalo pojačati, nadopuniti jasnim i nedvosmislenim odredbama. Potrebno je preispitati cjelokupno okruženje i tržište kapitala, a Vladi je prošli tjedan prezentiran novi projekt razvoja tržišta kapitala u organizaciji Zagrebačke burze. Kao investitore zainteresirane za domaća korporativna izdanja Košćak navodi PIF-ove, osiguravajuća društva, a izniman su potencijal i mirovinski fondovi, pa izražava žaljenje zbog odgode mirovinske reforme do početka 2002. NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 26.-29. lipnja 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) 1. Pliva 420 -6,67 2.639.162 2. Riječka banka 145 -23,28 1.479.948 3. Zagrebačka banka 0 1.460 4,28 731.895 4. Podravka 133 -5,00 638.997 5. Trgovačka banka 1.703 - 289.510 6. Zagrebačka banka E 1.035 -5,91 280.575 7. Kraš 195,05 -11,74 220.753 8. Dalmatinska banka 205 -4,65 166.671 9. Istraturist 40 -9,09 152.419 10. Privredna banka 90 0,00 116.019 UKUPAN PROMET -55,17 7.058.447 Vrijednost indeksa CROBEX -5,47 835,0 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOS., 26.-29. lipnja 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) 1. Dalmacijacement 724 - 76.232.132 2. Ericsson-Tesla 199 - 426.519 3. Karlovačka pivovara 385 - 385.000 4. PIF Dom 18,75 -1,26 305.158 5. PIF Središnji nacionalni 13,16 -5,93 300.564 6. Galeb 98 - 297.626 7. PIF Velebit 13,08 2,18 179.466 8. PIFSunce 8,60 4,24 157.881 9. PIF Slavonski 9,00 11,52 154.084 10. PIF Expandia 20,00 0,00 109.328 UKUPAN PROMET 3.274 78.778.320 Vrijednost indeksa VIN 0,00 372 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 23.-29. lipnja 2000. Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 23. VI 84.000.000 73.812.455 10,75 % 265.550.000 26. VI 39.000.000 35.000.000 11,00 % 290.328.000 27. VI 34.000.000 20.130.000 10,79 % 187.940.000 28. VI 14.500.000 11.500.000 6,64 % 135.124.000 29. VI 11.000.000 8.000.000 10,63 % - Dnevni prosjek 36.500.000 29.688.000 9,96 % 219.735.000 AUKCIJA BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 28.06. HNB 35 dana 78.500.000 7,99% 28.06. HNB 91 dan 27.200.000 8,99% 28.06 HNB 182 dana 8.000.000 10,00% Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 28.06. - 2.266.000.000 kn 9. POSEBAN PRILOG OD 1. SRPNJA NIŽE CARINE ZA INDUSTRIJSKE PROIZVODE, USKORO I POLJOPRIVREDNE Od 1. srpnja industrijski će se proizvodi pri uvozu u Hrvatsku cariniti po prosječnoj stopi od 6,35 posto, umjesto dosadašnjih 10 posto. Sniženje carina za poljoprivredno-prehrambene proizvode sa sadašnjih 30,3 na prosječnih 24,3 posto (s ribama i ribljim prerađevinama 21,2 posto) pričekat će još neko vrijeme, odnosno do dana prijema Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Naime, od 1. srpnja primjenjuje se novi Zakon o carinskoj tarifi, a datum primjene i za poglavlja od 1 do 24 (poljoprivredno-prehrambeni proizvodi) objavit će Vlada nakon pristupa Hrvatske u WTO. Odluku o primitku Hrvatske Glavno vijeće WTO-a trebalo bi donijeti 17. srpnja ove godine. Nakon toga treba je potvrditi Hrvatski državni sabor čime se okončava višegodišnji proces prijema (koji traje još od 1993.) i Hrvatska formalno postaje 137 članica WTO-a. Tijekom postupka prijema Hrvatska se obvezala i na sniženje carinske zaštite, a prva faza toga je upravo novi Zakon o carinskoj tarifi. On će se primjenjivati do kraja ove godine, jer će se svake godini donositi nova, snižena carinska tarifa. Carinska bi zaštita tako na kraju razdoblja prilagodbe od 2 do 5 godina za industrijske proizvode trebala iznositi oko 5 posto, a za poljoprivredno-prehrambene za koje je vrijeme prilagodbe i do 7 godina oko 16,4 posto. Do kraja pak ove godine, prema novoj carinskoj tarifi, najveći broj industrijskih proizvoda, ili oko polovica njih iz tarife, imat će carinu od 5 do 10 posto. Carine bi bilo oslobođena oko četvrtina ukupnog broja tarifnih oznaka. Oslobođenja se ponajviše odnose na uvoz sirovina i repromaterijala koji se ne proizvode u Hrvatskoj, a bez carine će se od sada uvoziti i proizvodi informatičke tehnologije. Hrvatska je tijekom pregovora uspjela zadržati nešto višu razinu carina za industrije u kojima je koncentrirana zaposlenost, koje su pretrpile značajnije ratne štete, gubitak tržišta, kao i proizvode koji i u drugim zemljama imaju iznad prosječnu zaštitu. Tako će carinu od 20 posto imati oko 4,8 posto proizvoda iz carinske tarife. Takvu će, ili carinu od 18 posto, imati npr. naftni derivati, proizvodi tekstilne industrije, industrija obuće. Ulazak u WTO posebno će pogoditi poljoprivredu koja je do sada imala visoku carinsku zaštitu od 33,7 posto, a danom ulaska u WTO trebala bi biti, zajedno s ribama i ribljim proizvodima, snižena na prosječnih oko 21,2 posto. Najveći broj poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, oko 40 do 50 posto ukupnog broja tarifnih oznaka, imat će carinu od 0 do 10 posto. To, međutim, nisu osjetljivi proizvodi, a i do sada su imali takvu carinu. Uz carinu višu od 50 posto uskoro će se pak uvoziti oko 14 posto ukupnih tarifnih oznaka, a najviša carina u postotku za poljoprivredno-prehrambene proizvode iznosti će 60 posto. Tu, međutim, nisu pojedini proizvodi čija će carina u postotku i količinski prema jedinici dosezati i trocifrene postotke. Novost je, naime, carinske tarife da u sebe uključuje proizvode za koje će se carina plaćati u dvojakom obliku, tj. u postotku i u svoti prema količinskoj jedinici. Odnosi se to na sezonske robe, pa je tako primjerice za sezonsko voće (jabuke, kruške, dunje, itd.) točno propisano kolika će se carina plaćati u vrijeme berbe, koliko do berbe, a koliko kada se voće pretežno uvozi jer su domaće zalihe potrošene.