DEVIZNA ŠTEDNJA RASTE, KREDITI STAGNIRAJU DEVIZNA ŠTEDNJA RASTE, KREDITI STAGNIRAJU Snažan rast devizne štednje, što uz oporavak novčane mase uzrokuje visoke stope porasta ukupnih likvidnih sredstva, te istodobni daljnji nastavak
stagnacije plasmana banaka, osnovne su katakteristike monetarnih kretanja u Hrvatskoj u travnju. Travanjska kretanja monetarnih i kreditnih agregata nastavljaju trendove prisutne od početka godine, a najizraženija karakteristika prvog tromjesečja koja se nastavlja i u travnju je snažno oživljavanje devizne štednje, napominju iz Hrvatske narodne banke (HNB). Ukupno povećanje devizne štednje u prva četiri mjeseca ove godine iznosi 2,9 milijardi kuna nominalno (7,8 posto) pa su devizni depoziti krajem travnja iznosili 39,8 milijardi kuna, podatci su iz lipanjskog Biltena HNB-a. Analitičari središnje banke napominju kako se čini da je povratak povjerenja u bankarski sustav i opće ozračje stabilnosti kao i dojam da je bankovna kriza prebrođena, uzrokovalo visoke stope rasta štednje. Novčana masa od veljače također neprekidno raste i krajem travnja je iznosila 13,3 milijardi kuna. Istodobno, iz HNB-a primjećuju da tromjesečni rast još nije kompenzirao znatno siječanjsko smanjenje od 1,6 milijardi, ali da od tada novčana masa raste kontinuirano i stabilno. Pritom je u travnju novčana masa povećana pretežno zbog
DEVIZNA ŠTEDNJA RASTE, KREDITI STAGNIRAJU
Snažan rast devizne štednje, što uz oporavak novčane mase uzrokuje
visoke stope porasta ukupnih likvidnih sredstva, te istodobni
daljnji nastavak stagnacije plasmana banaka, osnovne su
katakteristike monetarnih kretanja u Hrvatskoj u travnju.
Travanjska kretanja monetarnih i kreditnih agregata nastavljaju
trendove prisutne od početka godine, a najizraženija
karakteristika prvog tromjesečja koja se nastavlja i u travnju je
snažno oživljavanje devizne štednje, napominju iz Hrvatske narodne
banke (HNB). Ukupno povećanje devizne štednje u prva četiri mjeseca
ove godine iznosi 2,9 milijardi kuna nominalno (7,8 posto) pa su
devizni depoziti krajem travnja iznosili 39,8 milijardi kuna,
podatci su iz lipanjskog Biltena HNB-a. Analitičari središnje
banke napominju kako se čini da je povratak povjerenja u bankarski
sustav i opće ozračje stabilnosti kao i dojam da je bankovna kriza
prebrođena, uzrokovalo visoke stope rasta štednje. Novčana masa od
veljače također neprekidno raste i krajem travnja je iznosila 13,3
milijardi kuna. Istodobno, iz HNB-a primjećuju da tromjesečni rast
još nije kompenzirao znatno siječanjsko smanjenje od 1,6
milijardi, ali da od tada novčana masa raste kontinuirano i
stabilno. Pritom je u travnju novčana masa povećana pretežno zbog
porasta gotovog novca uz vrlo mali rast depozitnog novca. Međutim,
za razliku od nastavka povoljnih kretanja kod monetarnih agregata,
krediti i dalje stagniraju. U prva četiri mejseca povećani su samo
za oko 400 milijuna kuna ili 0,7 posto, što je rast jednak onom u
istom prošlogodišnjem razdoblju. Unatoč povoljnijem općem
gospodarskom okruženju, smanjenim kamatnim stopama, dobroj
likvidnosti banaka, stabilnom tečaju i urednim državnim plaćanjima
gospodarstvu, krediti se nikako ne oporavljaju. Posebno je, ističu
u HNB-u, zamrlo kreditiranje stanovništva, dok su plasmani
poduzećima ipak minimalno povećani. Po podacima iz Biltena HNB-a
plasmani banaka privatnom sektoru iznosili su krajem travnja 56,2
milijarde kuna.