HNB: POVRATAK VJERE U STABILNOST TEČAJA KUNE

HNB: POVRATAK VJERE U STABILNOST TEČAJA KUNE Ponašanje financijskih institucija u svibnju potvrđuje definitivan povratak vjere u stabilnost tečaja kune, ocjena je analitičara Hrvatske narodne banke (HNB). To je drugi mjesec zaredom, obrazlaže se u lipnjskom Biltenu HNB-a, u kojem banke na aukciji deviza kod središnje banke više ne kupuju devize nego ih prodaju. Nakon kupnje 71 milijun američkih dolara od banaka u posljednoj dekadi svibnja, HNB je u okviru ovogodišnjih deviznih transakcija s poslovnim bankama na nultoj razini: u prvih je pet mjeseci ove godine ukupno prodala 108 milijuna USD bankama i isto toliko kupila od banaka. U istom je pak prošlogodišnjem razdoblju HNB prodala oko 600 milijuna USD prateći potrebe banaka za održavanjem devizne likvidnosti ili zaštite od valutnog rizika. Visoka devizna likvidnost banaka, napominju iz HNB-a, u ovogodišnjem se svibnju potvrđuje i dodatnim upisom blagajničkih zapisa središnje banke u neto iznosu od 93 milijuna dolara. Po ocjeni analitičara HNB-a, takva su kretanja svakako rezultat i intenzivnog rasta devizne štednje, što bankama oporavlja neto inozemnu aktivu i povećava deviznu likvidnost. Istodobno se bilježi i povećanje kunske likvidnosti. Tako sredstva banaka na njihovim računima za namiru rastu uz oporavak gotovog novca koji je dostigao očekivanu razinu od 5,4 milijarde kuna. Raste i upis kunskih blagajničkih zaposa kod središnje banke, i to brže nego upis deviznih blagajničkih zapisa. Sve to opću likvidnost ukupnog bankarskog sustava u prvom polugodištu održava na visokoj razini, ističe se u Biltenu HNB-a. Istodobno, međutim, potpuno stagniraju plasmani banaka (i poduzećima i još više stanovništvu). Ekonomski analitičari dijelom to pripisuju opreznosti banaka poučenih iskustvima sa tvrtkama dužnicima koje ne vraćaju kredite, a s druge strane teškim gospodarskim stanjem kao i činjenicom da nedostaje kvalitetnih razvojnih projekata. Po (optimističkim) predviđanjima analitičara HNB-a kraj prvog polugodišta trebalo bi obilježiti usmjeravanje bankovnih viškova likvidnosti u klasičnu kreditnu aktivnost i povratak povjerenja u gospodarske projekte, kao što se, kako ocjenjuju, vratilo povjerenje štediša u bankarski sustav, a banaka u stabilnost domaće valute.