FINANCIJSKI BILTEN 21. - 29. LIPNJA 2000.

FINANCIJSKI BILTEN 21. - 29. lipnja 2000. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Zastupnički dom: Burna rasprava o državnim jamstvima, javnom dugu i porastu nezaposlenosti 8. Zastupnički dom: Mirovinska reforma odgađa se za 1. siječnja 2002. 9. Devizne rezerve središnje banke 3,1 milijardu dolara 10. HNB: Povratak vjere u stabilnost tečaja kune 11. Savjet HNB o stečaju vinkovačke Cibalae banke 12. Zagrebačka banka preuzima štednju građana i dio aktive Cibalae banke 13. Granić, Linić i Crkvenac s dužnosnicima svjetske banke i MMF-a 14. Korporativne obveznice kao vid financiranja hrvatskih kompanija 15. Ulaskom Zagrebačke u Varaždinsku banku stvoreni temelji za još bolji razvoj 16. Godišnja skupština Bjelovarske banke - od rujna nova banka sa sjedištem u Zagrebu 17. TBI holding iz Nizozemske stekao 83% udjela u osiguranju Helios 18. Prva međunarodna konferencija o državnim riznicama 19. Dubrovačka konferencija o gospodarstvima u tranziciji 20. Statistika oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 23. VI 84.000.000 73.812.455 10,75 % 265.550.000 26. VI 39.000.000 35.000.000 11,00 % 290.328.000 27. VI 34.000.000 20.130.000 10,79 % 187.940.000 28. VI 14.500.000 11.500.000 6,64 % 135.124.000 29. VI 11.000.000 8.000.000 10,63 % - Dnevni prosjek 36.500.000 29.688.000 9,96 % 219.735.000 Početak ovotjednog trgovanja okarakterizirala je povečana potražnja novca. No, sredinom tjedna ona je znatno smanjena, kako u noćnom tako i u dnevnom trgovanju. Ovakav je trend posebice bio izražen u noćnom trgovanju. Naime, u petak i ponedjeljak potražnja za prekonoćnim pozajmicama dosezala je iznose od oko 300 milijuna kuna. No, već u dan kasnije potražnja je pala na oko 190 milijuna kuna, te je s uspješno podmirena. Posljedica je to popunjavanja računa banaka, s oko 700 milijuna kuna, sredstvima pristiglim od prodaje deviza HNB-u na prošlotjednoj aukciji. Pritom se kamatna stopa u noćnom trgovanju kretala na razini od deset posto. U dnevnom je kreditiranju ponuda novca bila uglavnom dobra. Kreditni limiti kosirnika uglavnom su krivac za dio potražnje koji je ostajao nepodmiren. Inače, značajno je napomenuti kako je ovoga tjedna, u dnevnom trgovanju, ugovoreno vrlo malo novih novih opozivnih kredita, dok se veći dio ovotjednog prometa odnosio na povećanje cijena pozajmicama u korištenju. Posljedica je to povečanja kamatnih stopa u noćnom trgovanju s ranijih četiri do šest posto na sadašnjih deset posto godišnje. Zbog toga je cijena opozivnih kredita u korištenju često podizana na 10,5 do 11 posto. Po toj su cijeni odobravani i novi opozivni krediti. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 113,7 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 7,99 posto, upisani su zapisi u iznosu od 78,5 milijuna kuna, dok je odbijeno 400 tisuća kuna pristiglih ponuda. Na rok od 91 dan, uz prosječnu kamatnu stopu od 8,99 posto, upisani su zapisi u iznosu od 27,2 milijuna kuna., dok su na rok od 182 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od deset posto, upisani su zapisi u iznosu od osam milijuna kuna. Od 28. lipnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 2,266 milijarde kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 26. do 29. lipnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 205 215 205 166.671 Pliva 420 450 420 2.639.162 Podravka 133 142,70 133 638.997 Viktor Lenac 80 80 80 77.600 Zagrebačka banka 0 1.430 1.460 1.460 731.895 Arenaturist 60 61,50 60 18.300 Atlanska plovidba 42 42 42 4.200 Elka 54 54 54 27.000 Hotel Inter-Continental 95 110 110 26.390 Istraturist 40 45 40 152.419 Jadranski naftovod 1.250 1.250 1.250 6.250 Jadroplov 25 25 25 5.000 Jadran-turist 35 37,70 35 47.234 Končar 59 59 59 9.676 Kraš 195,05 230 195,05 220.753 Plava laguna 400 400 400 3.200 Privredna banka 88 92,11 90 116.019 Riječka banka 131 191 145 1.479.948 Riviera 81 81 81 8.343 Štedionica Sonic 400 525 400 1.850 Splitska banka 72 78 74,95 45.719 Tvornica duhana Zagreb 700 700 700 4.200 Trgovačka banka 1.703 1.703 1.703 289.510 Varteks 25 25 25 8.775 Zagrebačka banka E 1.000 1.050 1.035 280.575 Zagrbačka pivovara 650 650 650 48.755 7.058.447 Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet nešto veći od sedam milijuna kuna. No, to je bilo dovoljno da ovogodišnji promet ove burze premaši iznos od milijardu kuna. Naime, vrijednost dosadašnjeg ovogodišnjeg prometa dionicama veći je od ukupnog godišnjeg prometa dionicama u 1999. i 1998 godini, a ujedno je veći i od prometa dionicama u prvih šest mjeseci rekordne 1997. Inače, ovoga je tjedna aktivno bilo 26 dionica, a pritom je većina njih izgubila na vrijednosti. Najveći ovotjedni gubitnik bila je dionica Štedionice Sonic. Naime, cijena joj je potonula čak 1.300 kuna ili više od 76 posto. Značajnije je, 600 kuna ili 46,51 posto, pojeftinila dionica Tvornice duhana Zagreb. Slijedila ju je, s gubitkom od 400 kuna ili 50 posto, dionica Plave lagune. Cijena pak dionice Zagrebačke banke serije E niža je 65, a Riječke banke 44 kune. Pad cijene od 30 kuna zabilježila je dionica Plive, dok je cijena dionice Zagrebačke pivovare pala 15 kuna. Dionica pak Dalmatinske banke pojeftinila je deset, Splitske banke 9,05, a Podravke sedam kuna. Gubitak od četiri kune ostvarile su dionice Elke, Istraturista i Varteksa, dok je gubitak dionice Arenaturista iznosio 3,4 kune. Po tri kune pojeftinile su dionice Jadroplova i Riviere. Na kraju liste gubitnica, s padom cijene od dvije kune, našla se dionica Jadran- turista. Tek četiri dionice ovoga su tjedna dobile na vrijednosti. Tako je najviše, 150 kuna, profitirala dionica Jadranskog naftovoda. Slijedila ju je, s dobitkom od 60 kubna, obična dionica Zagrebačke banke. Dionica pak Hotela Inter-Continental poskupila je 20 kuna. Na kraju, s rastom cijene od četiri kune, našla se dionica Atlantske plovidbe. Zahvaljujući padu cijena većine dionica, CROBEX indeks potonuo je ovoga tjedna 48 bova - na 835 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 26. do 29. lipnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmacija-auto 105 105 105 6.930 Dalmacijacement 724 724 724 76.232.132 Drvodjelac 115 115 115 1.840 Ericsson-Tesla 199 205 199 426.519 Galeb 98 98 98 297.626 Hotel Inter-Continental 95 120 120 15.050 Imperial Rab 70 70 70 12.390 Istraturist 40 40,10 40 5.730 Karlovačka pivovara 385 385 385 385.000 Plava laguna 400 400 400 3.200 Riadria 90 90 90 14.850 Riviera 81 81 81 30.942 Slavonka Našice 81 81 81 91.368 Tvornica duhana Zagreb 700 700 700 16.800 Tankerska plovidba 105 105 105 1.260 PIF Dom 17,00 19,90 18,75 305.158 PIF Expandia 18,00 20,02 20,00 109.328 PIF Pleter 9,60 10,00 10,00 30.193 PIF Slavonski 8,35 9,50 9,00 154.084 PIF Sunce 7,50 9,00 8,60 157.881 PIF Središnji nacionalni 12,50 13,50 13,16 300.564 PIF Velebit 12,01 13,30 13,08 179.466 78.778.320 Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od čak 78,7 milijuna kuna, što je povećanje veće od 34 puta no tjedan ranije. Ovako velik promet ponajviše se može zahvaliti trgovini dionicama Damacijacementa u iznosu od 76,2 milijuna kuna. Inače, aktivno je bilo 15 dionica, a pritom je većina njih izgubila na vrijednosti. Najveći je ovotjedni gubitnik, s gubitkom od 500 kuna ili više od 55 posto, bila dionica Plave lagune. Značajno je, 445 kuna ili gotovo 39 posto, pala cijena dionice Tvornice duhana Zagreb. Slijedila ju je, s padom cijene od 20 kuna, dionica Riadria banke. Pad cijene od pet kuna zabilježile su dionice Drvodjelca, Istraturista te Tankerske plovidbe. Dionica pak Dalmacia-auta jeftinija je četiri, a Riviere jednu kunu. I dionice tri PIF.a ovoga su tjedna izgubile na vrijednosti. Tako je cijena dionice Središnjeg nacionalnog fonda pala 83, Dom fonda 24, a Pletera deset lipa. Od dobitnica najviše je, 424 kune ili više od 141 posto, profitirala dionica Dalmacijacementa. Značajnije je, 45,54 kuna, poskupila i dionica Iperiala iz Raba. Slijedila ju je, s dobitkom od 40 kuna, dionica Hotela Inter-Continental. I dionice tri PIF-a dobile su na vrijednosti. Tako je dionica Slavonskog fonda poskupila 93, Sunca 35, a Velebit fonda 28 lipa. VIN indeks ovoga tjedna nije se mijenjao, te tako njegova vrijednost i dalje iznosi, kao i prošloga tjedna, 372 boda. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 21. lipnja 29. lipnja Promjena u % New York/DJIA 10.497,74 10.399,10 -0,93 Tokyo/Nikkei 17.210,08 17.475,90 1,54 London/FTSE-100 6.477,80 6.239,00 -3,69 Frankfurt/DAX 30 7.100,09 6.874,54 -3,18 Na Wall streetu proteklih je tjedna dana bilo obilježeno iščekivanjem odluke Fedova Savjeta za otvoreno tržište o razini kamatnih stopa. Većina ulagača pretpostavljala je da središnja američka banka neće mijenjati ključnu kamatnu stopu, jer su posljednji ekonomski podaci ukazivali na usporavanje gospodarske aktivnosti. Ona je sada na razini od 6,5 posto i u posljednjih je godinu dana rasla čak šest puta. U srijedu poslijepodne Fed je objavio odluku da ne mijenja kamatnu stopu, ali je u svom izvješću naveo da unatoč naznakama o usporavanju gospodarskog rasta opasnost od inflacije nije posve uklonjena. Većina ulagača sada očekuje da će na svom idućem zasjedanju, 22. kolovoza, Fed-ov Savjet ipak podignuti kamatnu stopu za dodatnih 0,25 posto. Ta će očekivanja zasigurno obilježiti u idućem razdoblju aktivnosti na najvećem svjetskom tržištu kapitala. U zadnjih tjedan dana, pak, ulagači su uglavnom ulagali u dionice tzv. tradicionalnih kompanija, prodajući tehnološke, telekom i dionice Internet tvrtki. Prodaju dionica Internet tvrtki u ponedjeljak je započela procjena jedne analitičarke da će rezultati poslovanja Amazon.coma u drugom i trećem tromjesečju biti u okviru ranijih predviđanja ili niži. To je većinu investitora potaknulo na nagađanja da Internet tvrtkama ponestaje gotovine, odnosno da bi dosad već morale pokazati značajne zarade. Zbog toga su pale i cijene inače uspješnog Yahoo!- a te American Onlinea. Uz pad cijena dionica softverskih tvrtki, poput Microsofta i Oracla, te proizvođača kompjutora IBM-a i Hewlett-Packarda, za koje ulagači vjeruju da će imati lošije rezultete poslovanja u drugom tromjesečju zbog visokih kamatnih stopa, pale su i cijene biotehnoloških dionica. Iako je ovoga tjedna objavljen pronalazak genetskog koda čovjeka, ulagači smatraju da će proći još dosta vremena prije nego što će biotehnološke kompanije to moći unovčiti. Najznačajniji dobitnik ovoga je tjedna bio Philip Morris Cos. nakon što je uprava kompanije najavila kupovinu Nabisco Holdinga. Indeks Dow Jones oslabio je 0,93 posto na 10.399 bodova. Na Tokijskoj burzi u proteklih sedam dana indeks Nikkei oporavio se 1,54 posto, pa iznosi 17.475 bodova. Krajem prošloga tjedna, ulagači su se bili povukli s tržišta očekujući rezultate općih izbora u Japanu, koji su bili održani u nedjelju. Pobjeda i dosad vladajuće koalicije znači da se neće mijenjati dosadašnja ekonomska politika Japana, pa su se ovoga tjedna vratili na tržište. Od utorka cijene dionica rastu, ponajprije tehnološkog sektora. Većina se ulagača nada da će izvješća o poslovanju kompanija u drugom ovogodišnjem tromjesečju biti povoljna, odnosno da će ona iskazati rast dobiti. Najveći dobitnici bili su Toshiba Corp i Fujitsu Ltd. Na europskim burzama ovoga tjedna ulagači su bili pasivni, očekujući odluku Feda vezanu za kamatne stope u SAD-u. Najveći gubitnici bile su dionice tehnološkog (predvodile su dionice Nokie i Ericssona) i telekom (Deutsche telekom) sektora. Nakon propalih pregovora najvećeg britanskog Internet providera Freeservea o preuzimanju konkurentske europske kompanije T-Online, i dionice Internet tvrtki bile su povučene prema dolje. Indeks Londonske burze pao je ovoga tjedna ispod psihološki važne granice od 6.400 bodova. U proteklih je tjedna dana izgubio 3,69 posto svoje vrijednosti, pa iznosi 6.239 bodova, a frankfurtski DAX 3,18 posto, odnosno iznosi 6.874 boda. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 21. lipnja 29. lipnja Promjena u % Euro/USD 0,9440 0,9517 0,81 Euro/JPY 99,61 100,20 0,59 USD/JPY 105,58 105,28 -0,28 Japanska je valuta u proteklih sedam dana ojačala prema dolaru 0,28 posto. Poticaj njezinu jačanju dala je najava japanskog ministra financija Miyazawe da će središnja japanska banka uskoro napustiti politiku držanja kamatne stope na nultoj razini. To je zasjenilo zabrinutost tržišta s početka tjedna vezanu za nagađanja da će Japanu biti smanjen kreditni rejting, što je značajnije pritiskalo tečaj jena. Kupovinu japanskog jena potpomogla je i odluka Fed-ova Savjeta za otvoreno tržište, objavljena u srijedu poslijepodne, da američka kamatna stopa ostaje na sadašnjih 6,5 posto. Ulagači su uglavnom očekivali takvu odluku, te pretpostavljaju da će na svom idućem zasjedanju, zakazanom za 22. kolovoza, Fed ipak morati podići kamatnu stopu i to za 0,25 postotnih bodova. To je razlog porasta i tečaja eura prema dolaru za 0,81 posto. Uz to, tečaj eura jača i zbog više nego izglednog rasta kamatnih stopa u EU do kraja godine. Euro je stoga prema jenu ojačao 0,59 posto. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke, 22. do 30. lipnja 2000. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 22. svibnja 30. svibnja u % Euro 1 7,6461 7,6391 -0,09 DEM 1 3,9094 3,9058 -0,09 USD 1 8,0358 8,0462 0,12 GBP 1 12,1560 12,2049 0,40 JPY 100 7,6270 7,6983 0,93 ATS 1 0,5556 0,5551 -0,09 ITL 100 0,3948 0,3945 -0,09 CHF 1 4,9256 4,9100 -0,31 SIT 100 3,6982 3,6896 -0,23 Na tečajnici HNB-a njemačka marka gubi na vrijednosti već peti tjedan. U tom je razdoblju oslabila 0,57 posto prema kuni. Najviše je skočila cijena japanskog jena, u tri tjedna čak 1,86 posto. Nastavio je rasti i tečaj britanske funte, koji je u dva tjedna ojačao 0,73 posto. Američki je dolar, pak, ovoga tjedna dobio 0,12 posto na vrijednosti. Najveći je gubitnik i nadalje slovenski tolar, koji je u pet tjedana oslabio 1,52 posto. Ovoga je tjedna pao i tečaj švicarskog franka, 0,31 posto. Cijene eura, austrijskog šilinga i talijanske lire pale su, kao i njemačke marke, 0,57 posto. 7. Zastupnički dom: Burna rasprava o državnim jamstvima, javnom dugu i porastu nezaposlenosti Je li Hrvatska prezadužena i da li državna jamstva predstavljaju opasnost za proračun, pitanja su koja su dominirala u četvrtak u raspravi u Zastupničkom domu Sabora o izvješćima o javnom dugu i državnim jamstvima. Najveću polemiku izazvala su državna jamstva. Od 1996. do 1999. bivša je Vlada izdala jamstva u ukupnom iznosu od 21,5 milijardi kuna, pri čemu su financijska iznosila 14,9, a činidbena 9,5 milijardi kuna. Jamstva su samo potencijalni dug, jer će državi doći na naplatu samo ako zajmoprimac neće moći vratiti kredit, ustvrdio je uime Kluba zastupnika HDZ-a Ivan Šuker. Čak i ako neka od njih dođu na naplatu, ta se jamstva mogu smatrati poticajima, s obzirom da je većina njih, kazao je, izdana ključnim granama gospodarstva - za izgradnju cesta, turizam, poljoprivredu i brodogradnju. Zaključio je, pritom, kako 1,6 milijardi kuna jamstava koja su dosad dospjela državi na naplatu nisu golema. S time se nije složio Josip Leko (Klub SDP-a) jer, kaže, to predstavlja oko 11 posto ukupno izdanih financijskih jamstava, a većina njih - oko 11,7 milijardi kuna - još je aktivna. Ako se nastavi trend naplate jamstava iz prošlih godina, ne može se očekivati smanjenje poreznog opterećenja i pritiska na proračun, zaključio je. Izvješće o javnom dugu, smatra Tušek, pokazuje da je država prošlih godina više trošila nego stvarala. Ukupan javni dug od 46,2 milijarde kuna, zajedno s izdanim jamstvima, dosegnuo je gotovo 50 posto brutto domaćeg proizvoda (BDP). U tomu ne bi bilo ništa kritično, kaže Tušek, da se javnim dugom povećala zaposlenost i proizvodnja. No, taj je novac, kaže, otišao u potrošnju i sanaciju besperspektivnih poduzeća, što pokazuje nedostatak vizije bivše Vlade. Na to je reagirao bivši premijer Zlatko Mateša (HDZ), kazavši kako javni dug ne iznosi 50, nego 32 posto BDP-a, s obzirom da jamstva, po međunarodnim kriterijima, nisu dio javnog duga. Ustvrdio je kako ni po jednom kriteriju Hrvatska nije prezadužena, te kako je nevjerojatno da iste egzaktne podatke svatko drugačije čita. Porast broja nezaposlenih za čak 80 tisuća, smanjenje brutto domaćeg proizvoda (BDP-a) za 0,3 posto, te pad industrijske proizvodnje i izvoza, najčešće su su spominjani podaci u raspravi o Izvješću o izvršenju državnog proračuna u prošloj godini u Zastupničkom domu Sabora. U raspravi se Dragica Zgrebec (Klub SDP-a) osvrnula na ciljeve koje je isticala bivša Vlada kada je predlagala proračun za 1999. Tada je, kaže, Vlada tvrdila da će gospodarstvo porasti za pet posto, da će se smanjiti nezaposlenost, održati stabilnost, povećati proizvodnja i izvoz, te socijalna pravda. Ovo izvješće pokazuje da ništa od toga nije ostvareno, zaključila je. Prošle je godine stopa nezaposlenosti skočila sa 17,2 na 20,8 posto, a izgubljeno je čak 80 tisuća radnih mjesta. S obzirom da će i ove godine mnogi ostati bez posla, ti su podaci, kaže Damir Kajin (Klub zastupnika IDS-a), zastrašujući. Stoga je, smatra Kajin, pred novom Vladom presudno pitanje kako spasiti postojeća i otvoriti nova radna mjesta. Loše je stanje i u izvanproračunskim fondovima - mirovinskom i zdravstvenom, kazao je, pak, Ivan Šuker (Klub HDZ-a). Premda su u prošloj godini dotacije iz proračuna iznosile čak 6,2 milijarde kuna, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u golemim je dugovima, ustvrdio je. S obzirom da je ove godine Vlada smanjila davanja iz proračuna tom fondu za oko milijardu kuna, postavlja se pitanje kako će se krajem godine isplaćivati mirovine, zaključio je Šuker. U raspravi su zastupnici istaknuli i teško stanje u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, davanje državnih jamstava "šakom i kapom", te trošenje proračunskih zaliha mimo plana, pri čemu su isplaćivane plaće i nekim privatnim tvrtkama u poteškoćama. Većinom glasova Zastupnički je dom prihvatio Izvješće o izvršenju državnog proračuna u prošloj godini. 8. Zastupnički dom: Mirovinska reforma odgađa se za 1. siječnja 2002. Zastupnički dom Sabora prihvatio je u utorak većinom glasova dva zakona kojima se mirovinska reforma odgađa s 1. srpnja ove na 1. siječnja 2002. godine. U raspravi o Konačnom prijedlogu izmjena Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima zastupnici HDZ-a tvrdili su da su sve institucije potrebne za provedbu mirovinske reforme ustrojene, te da postoje svi uvjeti za početak reforme. To što su osnovane neke institucije ne znači da su ispunjeni svi preduvjeti za mirovinsku reformu, istaknuo ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Zbog interesa budućih osiguranika, mirovinska se reforma ne može provesti bez temeljite pripreme, poručio je. Zastupnički je dom prihvatio još nekoliko zakona. Među ostalim i Zakon o plaćanju doprinosa za mirovinsko osiguranje od 1. lipnja do 31. prosinca ove godine. Time je smanjena stopa plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje za one zaposlenike koje je poslodavac iz Hrvatske poslao na rad u inozemstvo, kao i pomorce na brodovima pod hrvatskom zastavom. Također je potvrdio i ugovor između Hrvatske i Italije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i spriječavanju izbjegavanja plaćanja poreza. 9. Devizne rezerve središnje banke 3,1 milijardu dolara Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB) krajem svibnja iznosile su 3,1 milijardu američkih dolara, preliminarni je podatak iz lipanjskog Biltena HNB-a. To je ujedno i najviša razina međunarodnih pričuva središnje banke posljednjih godina, proizlazi iz prezentiranih podataka. Jedino su u prosincu lani iskazane devizne pričuve HNB-a premašile tri milijarde dolara (kada su iznosile 3.025 milijuna UDS). Istodobno, devizne su pričuve poslovnih banaka krajem svibnja iznosile 1,83 milijardi USD. Iz prezentiranih podataka proizlazi da su međunarodne pričuve središnje banke krajem svibnja bile veće za 5,5 posto ili 160 milijuna dolara nego u mjesecu prije. U usporedbi pak s početkom godine, devizne su rezerve HNB-a krajem prošlog mjeseca bile za 247 milijuna USD ili 8,6 posto veće nego krajem siječnja (kada su iznosile 2.853 milijuna dolara). Podaci o strukturi međunrodnih rezervi HNB-a pokazuju da se 165,9 milijuna dolara odnosi na specijalna prava vučenja te 0,2 milijuna dolara na rezervnu poziciju u MMF-u, a 2.934 milijuna dolara na devize, u čemu na valutu i depozite 2.240 milijuna te na obveznice i zadužnice 694 milijuna dolara. Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke iskazuju se sukladno priručniku za platnu bilancu (MMF, 1993), napominje se u metodološkim objašnjenjima u Biltenu HNB-a. Uključuju ona potraživanja HNB-a od inozemstva koja se mogu koristiti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja, a sastoje se od specijalnih prava vučenja, rezervne pozicije u MMF-u, strane valute i depozita kod stranih banaka te obveznica i zadužnica. Devizne pak rezerve poslovnih banaka uključuju stranu valutu i depozite domaćih poslovnih banaka kod stranih banaka, a predstavljaju dopunsku rezervu likvidnosti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja. 10. HNB: Povratak vjere u stabilnost tečaja kune Ponašanje financijskih institucija u svibnju potvrđuje definitivan povratak vjere u stabilnost tečaja kune, ocjena je analitičara Hrvatske narodne banke (HNB). To je drugi mjesec zaredom, obrazlaže se u lipnjskom Biltenu HNB-a, u kojem banke na aukciji deviza kod središnje banke više ne kupuju devize nego ih prodaju. Nakon kupnje 71 milijun američkih dolara od banaka u posljednoj dekadi svibnja, HNB je u okviru ovogodišnjih deviznih transakcija s poslovnim bankama na nultoj razini: u prvih je pet mjeseci ove godine ukupno prodala 108 milijuna USD bankama i isto toliko kupila od banaka. U istom je pak prošlogodišnjem razdoblju HNB prodala oko 600 milijuna USD prateći potrebe banaka za održavanjem devizne likvidnosti ili zaštite od valutnog rizika. Visoka devizna likvidnost banaka, napominju iz HNB-a, u ovogodišnjem se svibnju potvrđuje i dodatnim upisom blagajničkih zapisa središnje banke u neto iznosu od 93 milijuna dolara. Po ocjeni analitičara HNB-a, takva su kretanja svakako rezultat i intenzivnog rasta devizne štednje, što bankama oporavlja neto inozemnu aktivu i povećava deviznu likvidnost. Istodobno se bilježi i povećanje kunske likvidnosti. Tako sredstva banaka na njihovim računima za namiru rastu uz oporavak gotovog novca koji je dostigao očekivanu razinu od 5,4 milijarde kuna. Raste i upis kunskih blagajničkih zaposa kod središnje banke, i to brže nego upis deviznih blagajničkih zapisa. Sve to opću likvidnost ukupnog bankarskog sustava u prvom polugodištu održava na visokoj razini, ističe se u Biltenu HNB-a. Istodobno, međutim, potpuno stagniraju plasmani banaka (i poduzećima i još više stanovništvu). Ekonomski analitičari dijelom to pripisuju opreznosti banaka poučenih iskustvima sa tvrtkama dužnicima koje ne vraćaju kredite, a s druge strane teškim gospodarskim stanjem kao i činjenicom da nedostaje kvalitetnih razvojnih projekata. Po (optimističkim) predviđanjima analitičara HNB-a kraj prvog polugodišta trebalo bi obilježiti usmjeravanje bankovnih viškova likvidnosti u klasičnu kreditnu aktivnost i povratak povjerenja u gospodarske projekte, kao što se, kako ocjenjuju, vratilo povjerenje štediša u bankarski sustav, a banaka u stabilnost domaće valute. 11. Savjet HNB o stečaju vinkovačke Cibalae banke Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) u srijedu je, pod predsjedanjem guvernera dr. Marka Škreba, razmotrio izvješće privremenog upravitelja Cibalae banke d.d. Vinkovci, financijsko izvješće po godišnjem obračunu HNB za 1999. godinu, izvješće o prošlogodišnjem radu i obračunu poslovanja kao i ovogodišnji program rada i financijskog poslovanja Zavoda za platni promet i donio nekoliko drugih odluka iz svoje nadležnosti, izviješteno je iz središnje banke. Cibalae banka d.d. Vinkovci bit će prva banka u Hrvatskoj za koju će se provesti stečaj uz prijenos štednje građana i odgovarajućeg dijela aktive na jednu od postojećih poslovnih banaka, a to će biti Zagrebačka banka, kako to omogućuje čl. 86 Zakona o bankama. Prema dosad postignutim dogovorima, Zagrebačka banka preuzela bi i poslovanje s građanima koji u Cibalae banci imaju tekuće i žiro- račune, a poziv na prijenos računa prije otvaranja stečajnog postupka bit će upućen i pravnim osobama, koje su bile dosadašnji deponenti te banke. Za preuzimanje cijele Cibalae banke i njenog sveukupnog poslovanja nije bila zainteresirana ni Zagrebačka banka niti bilo koja druga od desetak banaka kojima je privremeni upravitelj uputio takve ponude. Za eventualnu sanaciju banke više nema nikakve zakonske mogućnosti. Stoga je ovakva varijanta stečaja ocijenjena kao najbezbolnije rješenje, kako za štediše i ostale deponente, tako i sa stanovišta stabilnosti financijskog sustava. Privremeni upravitelj dobio je obvezu da što hitnije potpiše odgovarajući ugovor sa Zagrebačkom bankom, kako bi štediše već tri mjeseca blokirane Cibalae banke za kojih desetak dana mogle ponovo raspolagati svojim novcem, jer će biti izjednačeni sa štedišama Zagrebačke banke. Istodobno, Zagrebačka banka preuzima i nekoliko poslovnica Cibalae banke, tako da će i jedan dio zaposlenika Cibalae banka imati u njima osigurano zaposlenje. Dio zaposlenika bit će do daljnjeg zaposlen na poslovima stečajnog postupka, a socijalni položaj onih koji će ostati bez posla nastojat će se ublažiti isplatom otpremnina i na druge zakonom predviđene načine. Na ovoj sjednici Savjet HNB-a suglasio se i s prijedlozima nadzornih odbora više poslovnih banaka i štedionica za nova imenovanja u uprave tih financijskih institucija: Igor Kodžoman postaje član uprave Hypo Adria banke d.d. Zagreb, Zdravko Babić član uprave Međimurske banke d.d. Čakovec, Ante Blažević predsjednik uprave Zagrebačke banke-Pomorske banke d.d. Split, a Ivan Šaško predsjednik uprave i Časlav Stošić član uprave Križevačke štedionice d.d. Križevci. Savjet HNB dao je i prethodnu suglasnost za pravni posao kojim se Trgovačka banka d.d. Zagreb i Čakovečka banka d.d. Čakovec pripajaju Bjelovarskoj banci d.d. Bjelovar. Nova banka imat će objedinjeni jamstveni kapital od oko 500 milijuna kuna. Budući da je riječ o bankama koje su i u pojedinačnom poslovanju ostvarile natprosječnu stopu dobiti i prema kapitalu i prema aktivi, za očekivati je da će prerastanjem u veću banku stvoriti uvjete za još uspješnije i rentabilnije poslovanje. S obzirom na visoke vlasničke udjele Erste Bank i Steiermaerkische Bank u Bjelovarskoj i Trgovačkoj banci, a Bjelovarske banke u Čakovečkoj banci, predviđeno je da će nova tvrtka poslovati pod imenom Erste i Steiermaerkische banka d.d., a njeno sjedište bit će u Zagrebu. 12. Zagrebačka banka preuzima štednju građana i dio aktive Cibalae banke Zagrebačka banka objavila je u četvrtak da, u dogovoru s hrvatskom Vladom i Hrvatskom narodnom bankom, preuzima štednju građana i odgovarajući dio aktive Cibalae banke d.d. Vinkovci. Kako je priopćeno, Zagrebačka banka u cilju konsolidiranja cjelokupnog hrvatskog bankarskog sustava preuzima obveze Cibalae banke prema štedišama koji imaju - a vista i oročenu kunsku štednju, te novu deviznu štednju (a vista i oročenu). Zagrebačka banka, ističe se u priopćenju, prenosi sve navedene depozite iz Cibalae banke u svoju poslovnu sferu, a građanima, vlasnicima tekućih i/ili žiroračuna ponudit će mogućnost preuzimanja njihovih potraživanja od Cibalae banke. Pravne osobe - klijenti Cibalae banke - potpisivanjem ugovora o ustupanju potraživanja Zagrebačkoj banci moći će raspolagati svojim deponiranim sredstvima. Zagrebačka banka će u srijedu (5. srpnja) u dnevnim novinama objaviti javnu ponudu s detaljnim informacijama o ugovaranju ustupanja potraživanja i isplate preuzetog duga Cibalae banke. S namjerom da se pravnim i fizičkim osobama olakša ostvarivanje navedenoga, Zagrebačka banaka namjerava otvoriti nove poslovnice u Vinkovcima, Đakovu i Belom Manastiru. "Zagrebačka banka, vodeća hrvatska banka s potvrđenim međunarodnim ugledom, ovim potezom izravno pomaže stanovništvu i gospodarstvu ove regije, pruža im novu razinu usluga i partnerstvo te pridonosi stabilnosti regije, njezinom daljnjem ubrzanom razvoju i boljem životu njezinih građana", ističe se u priopćenju Zagrebačke banke. 13. Granić, Linić i Crkvenac s dužnosnicima svjetske banke i MMF-a Zamjenik predsjednika Vlade dr. Goran Granić, potpredsjednik Vlade Slavko Linić i ministar financija Mato Crkvenac razgovarali su u utorak s izvršnim direktorom Svjetske banke Pieterom Stekom, šefom misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Hrvatsku Hansom Flickenschildom te stalnim predstavnikom MMF-a u Hrvatskoj Garyjem O'Callaghanom, priopćio je vladin Ured za odnose s javnošću. Odazvavši se pozivu Hrvatske narodne banke da sudjeluju u radu međunarodne financijske konferencije u Dubrovniku, iskoristili su svoj boravak i za ovaj sastanak u Vladi te sutrašnji sastanak u Ministarstvu financija, kako bi pokušali procijeniti postignute pomake u odnosu na ranije dogovore o strukturnim reformama važnim za pripremu novog stand-by aranžmana. Razgovaralo se o mogućnosti njihovog ponovnog dolaska u srpnju, kada bi se ponovno razmotrila sva važna pitanja, od mirovinske i zdravstvene reforme, strukturnih promjena u privredi, poreznoj politici i reformi, javnoj potrošnji kao i ostalim pitanjima važnim za inteziviranje ovih priprema. 14. Korporativne obveznice kao vid financiranja hrvatskih kompanija Iako je bilo nekih izdanja, dosadašnja hrvatska praksa korporativnih obveznica, na žalost, nije reprezentativna i do sada se njima na burzi nije trgovalo. Emisija tih dužničkih vrijednosnih papira, koje izdaju trgovačka društva koja obavljaju gospodarsku djelatnost, svakako slijedi u Hrvatskoj i u tom pravcu definitivno treba ići, istaknuto je u ponedjeljak na radionici "Korporativne obveznice i srodni instrumenti kao vid financiranja hrvatskih kompanija". Radionica, koju su organizirale Raiffeisenbank Austria i Raiffeisen Vrijednosnice, u zagrebačkom je hotelu Sheraton okupila 50-ak predstavnika hrvatskih tvrtki i financijskih institucija. Važno je da trgovačka društva shvate prednosti izdavanja korporativnih obveznica. Prednosti su relativno lagan plasman, manji troškovi izdanja od izdavanja dionica, a to je i jeftiniji izvor financiranja od uzimanja bankarskih kredita, istaknuo je predsjednik Komisije za vrijednosne papire Ivica Smiljan. Od dva načina izdavanja korporativnih obveznica - javna ponuda i privatno izdanje - u dosadašnjoj su hrvatskoj praksi prisutna samo privatna izdanja. Takve su obveznice izdale Podravka, Trgovačka banka, Kraš, Petrokov, Đuro Đaković PSU i Privredna banka, kazao je Smiljan. Član Uprave Raiffeisen Vrijednosnica Zoran Košćak dodaje tomu i Plivu i Plavu lagunu koje su izdale komercijalne zapise (kratkoročni vrijednosni papiri). Treba što više propagirati korporativne obveznice kao model financiranja, poručio je Smiljan najavljujući i izmjene zakonodavnog okvira. Osnovne zakonske odrednice za izdavanje obveznica i njihovo trgovanje na sekundarnom tržištu (burzama) su dane, ali dosta bi toga trebalo pojačati, nadopuniti jasnim i nedvosmislenim odredbama. Potrebno je preispitati cjelokupno okruženje i tržište kapitala, a Vladi je prošli tjedan prezentiran novi projekt razvoja tržišta kapitala u organizaciji Zagrebačke burze, kazao je Smiljan. Zoran Košćak državi zamjera na nezainteresiranosti za razvoj tržišta. Država do sada nije pokazala interes da postojeće instrumente unutarnjeg javnog duga učini dostupnim hrvatskim investitorima. Od ukupno 13,6 milijardi kuna unutarnjeg javnog duga Hrvatske tržištu je dostupno tek 1,2 milijarde i to trezorskih zapisa, odnosno kratkoročnih vrijednosnih papira, kazao je. Prvi signal da bi se nešto moglo događati, za njega je izdavanje obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (iznos 220 milijuna eura, kuponom 8,5 posto, rok dospjeća 4 godine). Kao investitore zainteresirane za domaća korporativna izdanja Košćak navodi PIF-ove, osiguravajuća društva, a izniman su potencijal i mirovinski fondovi, pa izražava žaljenje zbog odgode mirovinske reforme do početka 2002. Austrijski analitičari Raiffeisena prenijeli su iskustva zemalja srednje i istočne Europe, posebno Poljske, Češke i Mađarske. Prezentirali su i trendove na tržištu korporativnih EURO obveznicana, na kojemu je udio tvrtki 25 posto, a najznačajnije su industrijske grane pritom telekomunikacije i informatika. 15. Ulaskom Zagrebačke u Varaždinsku banku stvoreni temelji za još bolji razvoj Ukupna bilanca Varaždinske banke d.d. na kraju prošle godine iznosila je više od 2,6 milijardi kuna, odnosno dva posto više nego godinu ranije, a Banka je u 1999. godini ostvarila 23,97 milijuna kuna dobiti. Nastavljajući konzervativnu politiku, unatoč narušenim uvjetima u cjelokupnom hrvatskom gospodarskom sustavu, zadržala je poziciju sigurne, stabilne i kvalitetne bankarske institucije, potvrda čega je i nedavno zaključen otkup 68,33 posto dionica Varaždinske banke od strane Zagrebačke banke. Istaknuto je to na redovnoj Glavnoj skupštini Varaždinske banke održanoj u ponedjeljak. U okolnostima opće gospodarske krize, Varaždinska je banka redefinirala svoju poslovnu politiku u cilju očuvanja visoke likvidnosti, rekao je predsjednik Uprave te banke Mato Lukinić, ističući kako je banka princip sigurnosti pretpostavila principu profitabilnosti. Govoreći o nužnosti okrupnjavanja unutar hrvatske bankarske industrije, Lukinić je naglasio da se Varaždinska banka opredijelila za domaćeg investitora i nedavno postala sastavnim dijelom grupe Zagrebačke banke, čijim su ulaskom stvoreni temelji za njen budući još bolji razvoj i rast. Prva polovica ove godine pokazuje pozitivnija poslovna kretanja u odnosu na prošlu godinu - tako je štednja građana veća za 12 posto u odnosu na početak godine, a očekuje se i za oko 20 posto veći financijski rezultat u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, istaknuto je na skupštini dioničara koja je odlučila da se dobit iz prošlogodišnjeg poslovanja usmjeri u rezerve banke. Na Skupština dioničara Varaždinske banke u novi Nadzorni odbor izabrani su Tea Martinčić, Renata Babić, Ines Dabić i Duilio Belić iz Zagreba te Dragutin Drk iz Varaždina. 16. Godišnja skupština Bjelovarske banke - od rujna nova banka sa sjedištem u Zagrebu Na godišnjoj skupštini Bjelovarske banke danas je jednoglasno odlučeno da će se toj banci pripojiti Čakovečka banka i zagrebačka Trgovačka banka. Od 1. rujna ove godine banka će promijenit ime u Erste i Steiermaerkische banku d.d., s obzirom da te austrijske banke imaju visoke vlasničke udjele u Bjelovarskoj i Trgovačkoj banci, a Bjelovarska u Čakovečkoj. Sjedište nove banke bit će u Zagrebu. Predsjednik uprave Bjelovarske banke d.d. Petar Radaković istaknuo je da je cilj nove banke proširenje tržišta, povećanje konkurentnosti i osiguravanje dugoročne budućnosti. Bjelovarska je banka prije 10 godina od 21 bila pretposljednja u Hrvatskoj, a sada je od oko 60 banaka deseta po kapitalu, rekao je Radaković. Novoj je banci cilj uvrstiti se među prvih pet. Aktiva nove banke bit će oko 2,5 milijardi kuna. Bjelovarska banka u prošloj je godini ostvarila dobit 44,6 milijuna kuna, a na skupštini je odlučeno da se 44,4 posto ili 19,8 milijuna kuna raspodjeli za dividendu, a ostatak u rezerve. Tako će po dionici biti isplaćeno 450 kuna pa je zarada 10,2 posto od nominale dionice koja iznosi 4.400 kuna. Banka je u 1999. ostvarila bilančanu svotu od milijardu i 662 milijuna kuna, što je porast za 19,3 posto u usporedbi s 1998. 17. TBI holding iz Nizozemske stekao 83% udjela u osiguranju Helios Kompanija TBI Holding sa sjedištem u Nizozemskoj stekla je 83 posto udjela u hrvatskoj osiguravateljskoj tvrtki 'Osiguranje Helios'. Vrijednost te transakcije, na konferenciji za novinare održanoj u utorak, predstavnici TBI Holdinga i Osiguranja Helios nisu željeli objaviti. Temeljni kapital Osiguranja Helios krajem 1999. iznosio je 27,7 milijuna kuna, a danas je najavljeno kako će se do kraja ove godine temeljni kapital tog osiguravatelja povećati na najmanje 33 milijuna kuna. Toliko, naime i iznosi, Zakonom o osiguranju propisani, minimalni iznos koji je nekoj tvrtki potreban za uključivanje u proces mirovinske reforme u Hrvatskoj. Iz Heliosa je objavljeno kako će do kraja 2002. svoj temeljni kapital povećati do 66 milijuna kuna. "Namjeravamo steći drugo mjesto u mirovinskom osiguranju u Hrvatskoj (kada se započne provoditi mirovinska reforma), a planiramo sudjelovati i u privatizaciji Croatia osiguranja", rekao je član uprave TBI Holdinga Shalom Shpilman. "U idućih nekoliko godina mogli bismo investirati između 15 i 20 milijuna američkih dolara u Hrvatsku, ne računajući moguće ulaganje u privatizaciju najvećeg hrvatskog osiguravatelja", kazao je Shpilman. Iz TBI Holdinga očekuju, kako je rekao Shpilman, transparentnost Vlade u procesu privatizacije Croatia osiguranja, te daljnju konsolidaciju hrvatskog osiguravateljskog tržišta, odnosno moguća spajanja i preuzimanja tvrtki međusobno. U dogovoru sa strateškim partnerom, uz osnivanje mirovinskog fonda namjera se uvesti nove osigurateljne programe, povezati se sa istočnoeuropskim osiguravateljima radi zajedničkog nastupa na tržištu, te osvojiti 10 postotni udio na hrvatskom tržištu, rekao je predsjednik uprave Heliosa Mihael Hribar. Osiguranje Helios prošle je godine ostvarilo 116,28 milijuna kuna zaračunate bruto premije ili 7,7 posto više nego godinu ranije, dok je neto dobit društva lani iznosila oko 594 tisuće kuna. Dosad je Osiguranje Helios bilo u vlasništvu domaćih pravnih osoba - 74,92 posto, te ostatak u vlasništvu fizičkih osoba. Tom transakcijom TBI holdig je stekao 83 posto vlasništva, domaće pravne osobe imaju sada 11,98 posto udjela, dok je ostatak u vlasništvu domaćih fizičkih osoba. Osnivači TBI Holdinga, prije dvije godine, su kompanija BT Holding iz New Yorka te izraelska tvrtka Herfstzon Beheer, a glavni su im ciljevi sudjelovanje u mirovinskim reformama u zemljama središnje i istočne Europe. Uz Hrvatsku, prisutni su još u Bugarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj, a trenutačno vode pregovore u još nekoliko zemalja u toj regiji. 18. Prva međunarodna konferencija o državnim riznicama Prva međunarodna konferencija o državnim riznicama zemalja u tranziciji održat će se od 3. do 6. srpnja na Brijunima. Konferenciju organizira Ministarstvo financija u suradnji s Ministarstvom za europske integracije i Ministarstvom turizma. Na konferenciji se očekuje sudjelovanje velikog broja stručnjaka iz desetak europskih tranzicijskih zemalja. Dolazak su dosad potvrdili mnogi visoki dužnosnici te ostali stručnjaci iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Italije, Latvije, Poljske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije, izvješćeno je iz Ministarstva financija. S obzirom na iznimnu važnost stručnog i promišljenog raspolaganja proračunskim novcem, što pretpostavlja uređeni sustav državnih financija, bit će značajna razmjena iskustava o postignućima tranzicijskih zemalja i usporedbama s onim što je na tom planu do sada učinila Hrvatska. 19. Dubrovačka konferencija o gospodarstvima u tranziciji U organizaciji Hrvatske narodne banke u četvrtak je u dubrovačkom hotelu Argentina započela sa radom 6. Konferencija o ekonomijama u tranziciji. Ovaj dvodnevni međunarodni skup okupio je 60-ak ekonomskih stručnjaka iz više europskih zemalja te SAD-a, u njegovu radu sudjeluju i predstavnici Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda, a među sudionicima je i prošlogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Robert Mundell. Tema konferencije su tečajna politika i financijska ranjivost nastajućih tržišta. Skup je otvorio potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić istaknuvši kako je ovo prva godina u kojoj se više neće govoriti o tranzicijskim problemima već o tržišnoj ekonomiji i gospodarskim problemima uobičajenim za zemlje zapadne Europe. Govoreći o aktualnom trenutku hrvatskog gospodarstva, Linić se zadržao na stečajevima naglasivši kako je šokiran tvrdnjama nekih znanstvenika koji ističu kako u Hrvatskoj ne bi trebalo doći do stečaja. "Moramo shvatiti da je stečaj nužno zlo, između dužnika i vjerovnika između kojih nisu namirena potraživanja, a hrvatska Vlada bori se za radna mjesta i spas trgovačkih društava", kazao je Linić. Istaknuo je kako Hrvatska nastavlja politiku makroekonomske stabilnosti i stabilne kune, a ovaj skup kao i proteklih pet bili su platforma za analizu osnovnih trendova tranzicijskih gospodarstava. Ministar financija Mato Crkvenac govorio je o smjeru hrvatske ekonomije istakavši kako hrvatska Vlada intenzivno surađuje sa Međunarodnim monetarnim fondom, a svi ti razgovori vode se u smjeru pozitivnih rezultata koji se očekuju na jesen. 20. Statistika Devizna štednja raste, krediti stagniraju - Snažan rast devizne štednje, što uz oporavak novčane mase uzrokuje visoke stope porasta ukupnih likvidnih sredstva, te istodobni daljnji nastavak stagnacije plasmana banaka, osnovne su katakteristike monetarnih kretanja u Hrvatskoj u travnju. Travanjska kretanja monetarnih i kreditnih agregata nastavljaju trendove prisutne od početka godine, a najizraženija karakteristika prvog tromjesečja koja se nastavlja i u travnju je snažno oživljavanje devizne štednje, napominju iz Hrvatske narodne banke (HNB). Ukupno povećanje devizne štednje u prva četiri mjeseca ove godine iznosi 2,9 milijardi kuna nominalno (7,8 posto) pa su devizni depoziti krajem travnja iznosili 39,8 milijardi kuna, podatci su iz lipanjskog Biltena HNB-a. Analitičari središnje banke napominju kako se čini da je povratak povjerenja u bankarski sustav i opće ozračje stabilnosti kao i dojam da je bankovna kriza prebrođena, uzrokovalo visoke stope rasta štednje. Novčana masa od veljače također neprekidno raste i krajem travnja je iznosila 13,3 milijardi kuna. Istodobno, iz HNB-a primjećuju da tromjesečni rast još nije kompenzirao znatno siječanjsko smanjenje od 1,6 milijardi, ali da od tada novčana masa raste kontinuirano i stabilno. Pritom je u travnju novčana masa povećana pretežno zbog porasta gotovog novca uz vrlo mali rast depozitnog novca. Međutim, za razliku od nastavka povoljnih kretanja kod monetarnih agregata, krediti i dalje stagniraju. U prva četiri mejseca povećani su samo za oko 400 milijuna kuna ili 0,7 posto, što je rast jednak onom u istom prošlogodišnjem razdoblju. Unatoč povoljnijem općem gospodarskom okruženju, smanjenim kamatnim stopama, dobroj likvidnosti banaka, stabilnom tečaju i urednim državnim plaćanjima gospodarstvu, krediti se nikako ne oporavljaju. Posebno je, ističu u HNB-u, zamrlo kreditiranje stanovništva, dok su plasmani poduzećima ipak minimalno povećani. Po podacima iz Biltena HNB-a plasmani banaka privatnom sektoru iznosili su krajem travnja 56,2 milijarde kuna. U svibnju nastavljen trend blage aprecijacije kune prema euru - Tečaj kune i u svibnju je nastavio trend blage aprecijacije prema euru koji se bilježi od ožujka ove godine. U svibnju je aprecijacija kune prema euru bila i najizraženija i iznosila je 0,34 posto promatraju li se vrijednosti na kraju mjeseca. Kako se ističe u lipanjskom Biltenu Hrvatske narodne banke (HNB), nakon aprecijacije u posljednja tri mjeseca (0,04 posto u ožujku, 0,22 posto u travnju, te 0,34 posto u svibnju), kuna je prema euru gotovo u potpunosti nadoknadila pad vrijednosti od 0,67 posto koji je zabilježen u prva dva mjeseca ove godine. Tako je u prvih pet mjeseci ove godine kuna prema euru ukupno oslabila samo za 0,06 posto u usporedbi s vrijednošću krajem prosinca prošle godine. Slične značajke pokazuje i kretanje prosječnog mjesečnog tečaja kune prema euru - aprecijacija od 0,39 posto u svibnju, te deprecijacija od 0,36 posto u usporedbi s prosječnim tečajem kune prema euru u prosincu prošle godine. U svibnju je održana jedna devizna aukcija na kojoj je HNB kupila ukupno 79,1 milijun eura. Iz središnje banke pritom ističu da je to gotovo 3,4 puta veći iznos od vrijednosti intervencije na deviznom tržištu u travnju. Značajke kretanja tečaja kune prema američkom dolaru u svibnju se bitno razlikuju ovisno promatra li se prosječni mjesečni tečaj ili tečaj na kraju mjeseca. Prosječni je mjesečni tečaj kune prema dolaru deprecirao 4,30 posto u usporedbi s travnjem, dok je tijekom svibnja zabilježeno jačanje kune prema dolaru od 2,45 posto promatraju li se vrijednosti na kraju mjeseca. Otuda u svibnju i deprecijacija prosječnog nominalnog efektivnog tečaja kune od 1,05 posto, odnosno aprecijacija dnevnog nominalnog efektivnog tečaja kune od 1,08 posto na kraju svibnja u usporedbi s krajem travnja. Podatci iz Biltena HNB-a o realnom efektivnom tečaju kune deflacioniranom cijenama na malo i cijenama industrijskih proizvoda pri proizvođačima odnose se na ožujak. Po tim podatcima, realni je efektivni tečaj kune deflacioniran cijenama na malo u ožujku deprecirao 0,38 posto, dok je deflacioniran cijenama industrijskih proizvoda pri proizvođačima aprecirao 0,04 posto. Usporavanje industrijske proizvodnje - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u razdoblju od ožujka do svibnja ove godine u usporedbi sa prethodna tri mjeseca (prosinac 1999. - veljača ove godine) manja je za 0,1 posto. U odnosu pak na isto prošlogodišnje razdoblje industrijska je proizvodnja u razdoblju ožujak - svibnj ove godine zabilježila rast od 0,8 posto, podatci su Državnog zavoda za statistiku, izračunati na temelju indeksa trend-ciklus. To je usporavanje u odnosu na razdoblje od veljače do travnja ove godine kada je industrijska proizvodnja porasla za 1,9 posto u odnosu na isto vrijeme prošle godine. Gledano po područjima nacionalne klasifikacije djelatnosti u razdoblju od ožujka do svibnja ove godine u odnosu na isto doba lani, smanjenje od 2,6 posto zabilježeno je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom. Istodobno, u rudarstvu i vađenju ostvaren je rast proizvodnje za 3,5 posto, a u prerađivačkoj industriji za 1,2 posto. Isti pad - za 2,6 posto u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom bilježi se i u razoblju ožujak - svibnja ove godine u usporedbi s prethodna tri mjeseca. Kod rudarstva i vađenja u tom je vremenu ostvaren rast od 4,4 posto a u prerađivačkoj industriji skromnih 0,2 posto. Promatrano pak po glavnim industrijskim grupacijama (prema ekonomskoj namjeni), proizvodnja kapitalnih proizvoda smanjena je 8,7 posto u razdoblju ožujak - svibnja ove u odnosu na isto vrijeme prošle godine, energije za 3,8 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,1 posto. Rast za 6,8 posto bilježi se kod intermedijarnih proizvoda osim energije, te za 7,9 posto kod trajnih proizvoda za široku potrošnju. U usporedbi sa radobljem prosinac 1999. do veljače ove godine, u tromjesečju ožujak - svibnj, proizvodnja kapitalnih dobara smanjena je za 6,5 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 5,2 posto te eneregije za 3,5 posto. Istodobno je kod intermedijarnih proizvoda osim energije ostvaren porast proizvodnje za 2,1 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,5 posto. Za javne potrebe u prva četiri mjeseca 24 milijarde kuna - Ukupno naplaćeni prihodi za financiranje javnih potreba u Hrvatskoj u razdoblju siječanj - travanj ove godine iznose 24 milijarde kuna, što je 0,9 posto više nego u istom vremenu lani. Od toga se 65,5 posto odnosi na prihode proračuna svih razina vlasti - države, županija i gradova/općina, 33,1 posto su prihodi izvanroračunskih fondova, a 1,4 posto prihodi su javnih poduzeća, zajednica i uprava, objavio je Zavod za platni promet. Podatci o visini i dinamici raspoređivanja prihoda za javne potrebe pokazuju da su prihodi proračuna svih razina u prva četiri mjeseca iznosili 15,7 milijardi kuna, što je 2,9 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Pritom se 13,15 milijardi kuna odnosi na proračun države (ili 2,7 posto manje), 2,24 milijarde kuna gradova i općina (smanjenje 0,9 posto), a 207,5 milijuna kuna na prihode proračuna županija kod kojih je zabilježen i najveći podbačaj - za 26,7 posto. Prihodi izvanproračunskih fondova, ostvareni u visini od 7,94 milijarde kuna, zabilježili su rast za 9,6 posto. U tome se na fond mirovinskog osiguranja odnosi 4,25 milijardi kuna, a zdravstvenog osiguranja 3,38 milijardi kuna. Prihodi pak javnih poduzeća, zajednica i uprava iznosili su 329,7 milijuna kuna i bili su 0,8 posto manji nego u prva četiri mjeseca lani. S obzirom na porast cijena na malo od 4,9 posto, proizlazi da su jedino prihodi izvanproračunskih fondova i realno porasli. U ukupnim prihodima proračuna od poreza na dodanu vrijednost ubrano je 5,94 milijarde kuna ili 3,7 posto više nego u prva četiri mjeseca lani. Prihodi od poreza i prireza na dohodak ostvareni su u iznosu od 2,53 milijarde kuna, što je 13,2 posto više, a od trošarina ubrano je nešto više od dvije milijarde kuna. Smanjeni novčani primici poduzetnika - Novčani primici i izdaci hrvatskih poduzetnika u travnju su, nakon oporavka u veljači i ožujku, znatno smanjeni - primici za 10,7 posto a izdaci za 9,9 posto u odnosu na ožujak. To je rezultiralo padom kumulativne stope rasta ispod prošlogodišnje razine. Po podatcima Zavoda za platni promet (ZAP), ukupni su novčani primici poduzetnika - trgovačkih društava tijekom prva četiri mjeseca ove godine iznosili 108,16 milijardi kuna, što je nominalno za 0,2 posto manje nego u istom razdoblju lani. Istodobno su izdaci iznosili 108,35 milijardi kuna, što je smanjenje za 0,7 posto. Uzme li se u obzir kretanje cijena na malo u tom vremenu (4,9 posto), proizlazi da su u usporedbi s prva četiri prošlogodišnja mjeseca primici realno manji za 4,9 posto a izdaci za 5,3 posto. Na takva je financijska kretanja utjecalo usporavanje industrijske proizvodnje u travnju. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u travnju industrijska proizvodnja bila manja za 4,7 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, a prema prosječnoj mjesečnoj proizvodnji u 1999. manja je 4,4 posto. Negativni trend kretanja novčanih tokova, promatrano po područjima djelatnosti, u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, zabilježen je u četiri područja od njih deset: u poljoprivredi (primici manji 17 posto, a izdaci 16,9 posto), hoteli i restorani (sa padom od 11,6 odnosno 11,5 posto), u građevinarstvu (11,6 i 12,8 posto) te u djelatnosti poslovanja nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama (smanjenje primitaka 9,4 posto i izdataka 9,3 posto). U dvjema najzastupljenijim djelatnostima - trgovini i prerađivačkoj industriji koje zajedno ostvaruju gotovo dvije trećine primitaka i izdataka svih poduzetnika, zabilježen je skroman porast. U prerađivačkoj industriji, na koju se odnosi 28,7 posto svih primitaka i otprilike toliko izdataka, povećanje je dva, odnosno 1,7 posto nominalno. U trgovini pak, koja sudjeluje u ukupnim primicima i izdacima poduzetnika sa oko 37 posto, primici su povećani za svega 0,8 posto a izdaci za 0,3 posto. Istodobno, od djelatnosti koje imaju značajniji udio u novčanim tokovim, visoke stope povećanja zabilježene su u prijevozu, skladištenju i vezama (13,7 posto, odnosno 11,8 posto).