ZAGREB, 28. lipnja (Hina) - Ponašanje financijskih institucija u svibnju potvrđuje definitivan povratak vjere u stabilnost tečaja kune, ocjena je analitičara Hrvatske narodne banke (HNB). To je drugi mjesec zaredom, obrazlaže se u
lipnjskom Biltenu HNB-a, u kojem banke na aukciji deviza kod središnje banke više ne kupuju devize nego ih prodaju.
ZAGREB, 28. lipnja (Hina) - Ponašanje financijskih institucija u
svibnju potvrđuje definitivan povratak vjere u stabilnost tečaja
kune, ocjena je analitičara Hrvatske narodne banke (HNB). To je
drugi mjesec zaredom, obrazlaže se u lipnjskom Biltenu HNB-a, u
kojem banke na aukciji deviza kod središnje banke više ne kupuju
devize nego ih prodaju.#L#
Nakon kupnje 71 milijun američkih dolara od banaka u posljednoj
dekadi svibnja, HNB je u okviru ovogodišnjih deviznih transakcija s
poslovnim bankama na nultoj razini: u prvih je pet mjeseci ove
godine ukupno prodala 108 milijuna USD bankama i isto toliko kupila
od banaka. U istom je pak prošlogodišnjem razdoblju HNB prodala oko
600 milijuna USD prateći potrebe banaka za održavanjem devizne
likvidnosti ili zaštite od valutnog rizika.
Visoka devizna likvidnost banaka, napominju iz HNB-a, u
ovogodišnjem se svibnju potvrđuje i dodatnim upisom blagajničkih
zapisa središnje banke u neto iznosu od 93 milijuna dolara. Po
ocjeni analitičara HNB-a, takva su kretanja svakako rezultat i
intenzivnog rasta devizne štednje, što bankama oporavlja neto
inozemnu aktivu i povećava deviznu likvidnost.
Istodobno se bilježi i povećanje kunske likvidnosti. Tako sredstva
banaka na njihovim računima za namiru rastu uz oporavak gotovog
novca koji je dostigao očekivanu razinu od 5,4 milijarde kuna.
Raste i upis kunskih blagajničkih zaposa kod središnje banke, i to
brže nego upis deviznih blagajničkih zapisa. Sve to opću likvidnost
ukupnog bankarskog sustava u prvom polugodištu održava na visokoj
razini, ističe se u Biltenu HNB-a.
Istodobno, međutim, potpuno stagniraju plasmani banaka (i
poduzećima i još više stanovništvu). Ekonomski analitičari dijelom
to pripisuju opreznosti banaka poučenih iskustvima sa tvrtkama
dužnicima koje ne vraćaju kredite, a s druge strane teškim
gospodarskim stanjem kao i činjenicom da nedostaje kvalitetnih
razvojnih projekata.
Po (optimističkim) predviđanjima analitičara HNB-a kraj prvog
polugodišta trebalo bi obilježiti usmjeravanje bankovnih viškova
likvidnosti u klasičnu kreditnu aktivnost i povratak povjerenja u
gospodarske projekte, kao što se, kako ocjenjuju, vratilo
povjerenje štediša u bankarski sustav, a banaka u stabilnost domaće
valute.
(Hina) ds