FR-LE MONDE 30.5.RAZG.S MOSCOVICIJEM

FRANCUSKA LE MONDE 30. V. 2000. Pierre Moscovici, ministar za europska pitanja: 'Proširenje Europe velik je politički projekt' " - Ne svjedoče li izjave Jeana-Pierrea Chevenementa o Njemačkoj da vlada nije jednodušna kada je riječ o izgradnji Europe? = Poznate su nesuglasice između Jeana-Pierrea Chevenementa i drugih ljudi u vladi. Pronašli smo način da ih riješimo, a to je upravo bio sporazum koji smo između sebe zaključili 1997. o glasovitoj zamisli o federaciji država-naroda, koja je također bila u središtu programa Francoisa Hollandea i Socijalističke stranke, kao i Građanskog pokreta (MDC) na europskim izborima održanim u lipnju 1999. Zamisao o federaciji država-naroda sastoji se u prihvaćanju činjenice da Europa ima značajke federacije i da su narodi važni; u zaboravu stare naddržavnosti i starog nacionalizma. Nijemci znaju s kim razgovaraju. U Rambouilletu, prije desetak dana, bili su predsjednik Republike, premijer, ministar vanjskih poslova i ja, zajedno s njemačkim kolegama. Nije bilo 'izgreda Chevenement', jer mi znamo dokle smo došli u našim odnosima. - Što mislite o europskoj federaciji za koju se zalaže njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer? = Federalizam ili značajke federalizma već postoje u Europi. Tko može reći da Europska središnja banka nije federalna ustanova? Povjerenstvo je, na svoj način, federalna ustanova. Europski sud pravde je federalna ustanova. Kada se u ministarskom vijeću odlučuje većinom glasova, to je federalizam. No taj je federalizam nejasan, slabo organiziran. Ja sam za Europu projekata. Ono što je važno za Europu s trideset članova, koja će nužno biti raznorodnija, jest da neki mogu zajednički raditi na velikim projektima. - Treba li se Francuska u svom šestomjesečnom predsjedanju Unijom zadovoljiti da bude skromna, ili treba da taj europski projekt stavi na dnevni red susreta na vrhu u Nici, u prosincu? = To ne bi bilo dobro. Ne treba miješati rasprave i rokove. Da smo odmah postavili pitanje federacije ili europskog ustava, u koji neki vjeruju, a drugi ne, doveli bismo u opasnost naše izglede da kratkoročno riješimo sljedeće pitanje: kako pokrenuti Europu s petnaestoricom da bi mogla nastaviti djelovati s tridesetoricom? Najvažnije je da se Međuvladina konferencija završi uspješno. Ali ostvarimo ambiciozan uspjeh! Mislim da više ne postoje tri pitanja - reforma Povjerenstva, glasovanje kvalificiranom većinom, izjednačavanje glasova u Vijeću - već četiri, a četvrto je pitanje o pojačanoj suradnji, jer je ona ujedno čimbenik boljega rada Europe danas i most k budućoj Europi. - Nije li, ipak, došao trenutak da se unaprijedi i ojača politički identitet Europske unije? = Kad bismo imali veliku Europu s trideset članova, s Povjerenstvom, parlamentom sa sedamsto zastupnika i ministarskim vijećem, i unutar nje malenu Europu sa šest, osam ili deset država, bismo li imali drugi parlament, drugo povjerenstvo i drugo vijeće? Kako bi naši građani to shvatili? Nisam za velik institucijski skok ni za sporazum unutar sporazuma. Zato se vraćam na promjenljivu geometriju koja omogućuje stvaranje prethodnice. - Dakle, od francuskog predsjedanja ne treba očekivati nikakav napredak u pravcu većeg europskog političkog identiteta... = U ovom času razmišljamo o proširenoj Europi: to je velik politički program! Za deset godina ujedinit ćemo Europu koja je bila podijeljena pedesetogodišnjim hladnim ratom, a reforma ustanova odgovara tom zahtjevu. Nemojmo se pretvarati da je međuvladina konferencija bila nevažna i da je s druge strane postojao velik politički program! Proširenje je, samo po sebi, velika politička zamisao. Zato je budući sporazum u Nici vrlo važan. U Europi s trideset članova treba razmišljati o različitim ustrojima i djelovanjima. Odatle pitanje političkog identiteta, zbog čega podupiremo pojačanu suradnju. To znači da je, u sklopu ugovora koje su potpisala petnaestorica, a jednom će ih potpisati i tridesetorica, mali broj država - pet, osam, deset, još ne znamo - kadro da između sebe pokrene sustav suradnje radi ostvarenja politike, projekta. Još mislim da ćemo imati predsjednika vijeća eura i da možemo imati ustanove za obranu, da možemo raditi na prijevozu. Svaki od tih programa mora se politički organizirati. - Svaka zemlja može na to staviti veto. Što ćete poduzeti u Nici da 'male' države prihvate takve promjene? = U Nicu idemo s dosta jasnim zamislima. Prva je: ugovor mora biti ambiciozan. Nećemo prihvatiti loš ugovor. Radije ćemo biti bez ugovora, nego s lošim ugovorom iz Nice. Druga je zamisao: ne bude li ugovora iz Nice, naći ćemo se u položaju koji je neugodan za Europu. Što će biti s proširenjem? Dakle, ako u Nici ne postigemo cilj, možda ćemo morati ponovno razmisliti o budućnosti Europe, uz nove troškove, i možda radikalnije uvjete." Razgovarali su Patrick Jarreau, Olivier Mazerolle i Pierre-Luc Seguillon.