DE-E-INTEGRACIJE-Organizacije/savezi NJ 27.V.-DIE WELT-EU NJEMAČKADIE WELT27. V. 2000.Među kandidatima za pristup u EU širi se razočaranje"Za šest prvih kandidata za pristup u EU, od petka je postalo ozbiljno: pregovori prvi put
zadiru u politički škakljive točke - osim proračunske, pravosudne i unutarnje politike, ponajprije u uređivanje slobodnog dotoka radnika iz srednjoeuropskih i istočnoeuropskih država na ovdašnja tržišta rada. Njemačka i Austrija boje se prekomjernog doseljavanja i zahtijevaju prijelazne rokove zbog zaštite svojih tržišta rada. Poljska želi punu slobodu kretanja prema Zapadu od dana pristupa.Sadašnje pregovaračko stajalište EU-a to pitanje za sada izostavlja: pregovaračima je jučer jezgrovito dano do znanja da se o prijelaznim rokovima mora pregovarati kasnije. Mađarski je predstavnik na to kritizirao 'neodređena stajališta' EU-a koja bi mogla zavuči sve pregovore. Mađarska, Poljska, Češka Republika, Slovenija, Estonija i Cipar postavili su si ambiciozne rokove do kada trebaju biti svršeni njihovi pojedinačno vođeni pregovori.EU međutim i dalje odbija navesti te 'ciljne datume'. To su jasno izjavile i gotovo sve zemlje članice, a i povjerenik EU-a za širenje
NJEMAČKA
DIE WELT
27. V. 2000.
Među kandidatima za pristup u EU širi se razočaranje
"Za šest prvih kandidata za pristup u EU, od petka je postalo
ozbiljno: pregovori prvi put zadiru u politički škakljive točke -
osim proračunske, pravosudne i unutarnje politike, ponajprije u
uređivanje slobodnog dotoka radnika iz srednjoeuropskih i
istočnoeuropskih država na ovdašnja tržišta rada. Njemačka i
Austrija boje se prekomjernog doseljavanja i zahtijevaju
prijelazne rokove zbog zaštite svojih tržišta rada. Poljska želi
punu slobodu kretanja prema Zapadu od dana pristupa.
Sadašnje pregovaračko stajalište EU-a to pitanje za sada
izostavlja: pregovaračima je jučer jezgrovito dano do znanja da se
o prijelaznim rokovima mora pregovarati kasnije. Mađarski je
predstavnik na to kritizirao 'neodređena stajališta' EU-a koja bi
mogla zavuči sve pregovore. Mađarska, Poljska, Češka Republika,
Slovenija, Estonija i Cipar postavili su si ambiciozne rokove do
kada trebaju biti svršeni njihovi pojedinačno vođeni pregovori.
EU međutim i dalje odbija navesti te 'ciljne datume'. To su jasno
izjavile i gotovo sve zemlje članice, a i povjerenik EU-a za širenje
Guenter Verheugen, koji se prvotno želio odvažiti na procjenu roka
oko konca godine. 'Ciljni datumi krajem godine sve su manje
vjerojatni', izjavio je Verheugen pred Europskim parlamentom.
Jedina tvrdnja EU-a: do kraja 2002. želi dovršiti svoju reformu,
bez koje ne može biti prijama novih članica.
Ipak je poljski glavni pregovarač Jan Kulakowski jučer u Bruxellesu
izrazio zadovoljstvo: umjesto da se dugo čeka na cjelovito
stajalište EU-a, bolje je 'barem uopće započeti' teška poglavlja.
Za šest zemalja još nedostaje početak pregovora o također
škakljivoj poljoprivrednoj politici i nekim preostalim točkama. To
bi trebalo biti obavljeno sredinom lipnja u idućem krugu pregovora.
No i tu će EU najvjerojatnije ostaviti nejasnoće u presudnoj točki:
spremnosti da istočnoeuropskim seljacima plati i izravnu pomoć u
prihodu. To bi poslije pristupa prvih šest kandidata EU stajalo
godišnje 12 milijarda maraka - koje uopće nisu predviđene
financijskim planom EU-a do 2006. godine. Među kandidatima za
pristup sve se više širi zabrinutost da vlade EU-a igraju na vrijeme
- isto tako i Povjerenstvo EU-a koje u ime 15 država članica
pregovore priprema i vodi ih u svakodnevnoj praksi. To je poljski
pregovarač Kulakowski nazvao 'razočaravajućim', jer jučer nije
formalno završeno ni jedno od 31 pregovaračkoga poglavlja. O točki
'financijski nadzor', varšavska je vlada 'odgovorila na sva
pitanja' - unatoč tomu vlade EU-a još imaju potrebu razjašnjavanja.
Poljska želi službeno postati članom EU-a do 2003. Iza kulisa čini
se da se vlade EU-a nisu složile s rokom prije 2005. godine, o čemu
se govori u bruxelleskim diplomatskim krugovima.
Što više pregovori zahvaćaju politički teška polja, to su jasnije
razlike u taboru 15 država EU-a. Španjolska je primjerice kod
utvrđivanja stajališta EU-a pokazala malo razumijevanja za
zabrinutost Nijemaca i Austrijanaca zbog dotoka radne snage.
Francuska je pak veliku važnost pridala sigurnosti vanjskih
granica EU-a, primjerice istočnoj granici Poljske. Za njihovo bi se
osiguranje zemlje pristupnice morale pobrinuti same, bez
financijske pomoći EU-a" - izvješćuje Nikolaus Blome.