IT-integracija-skupovi-diplomati IT-26.V.STAMPA-DINI O ANCONI ITALIJALA STAMPA26. V. 2000.Preko morskih granica"Pouka koju možemo izvući iz ankonske Konferencije za razvoj i sigurnost na Jadranu i Jonskom moru samo je jedna. More koje
spaja obale Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Grčke, Italije i Slovenije ostaje prirodni put komunikacije,... u koji se slijevaju bogate civilizacije, duboko ukorijenjeni običaji i tradicije, stvoreni tijekom stoljeća i povijesnih događaja koji, na žalost, nisu uvijek bili mirnodopski. (...) Mi moramo s Balkana izbrisati nezasluženu famu područja koje je oduvijek, i strukturalno, izloženo najstrašnijim napetostima. S ankonskom deklaracijom, jednoglasno prihvaćenom, željeli smo pokrenuti konkretne perspektive gospodarskog i društvenog rasta, građanskog napretka i napretka međusobne komunikacije, zaštićenog od nezakonitosti i nesigurnosti. Kriza koja je pogodila jugoistok Europe žurnom je učinila recipročnu suradnju izravno zainteresiranih država; te je stvorila svijest o potrebi snažnog djelovanja, zatraženog od raznih protagonista, na europskoj i lokalnoj razini, kako bi se izgradili sigurnost i mir. Europska je Unija dala znatan poticaj
ITALIJA
LA STAMPA
26. V. 2000.
Preko morskih granica
"Pouka koju možemo izvući iz ankonske Konferencije za razvoj i
sigurnost na Jadranu i Jonskom moru samo je jedna. More koje spaja
obale Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Grčke, Italije i
Slovenije ostaje prirodni put komunikacije,... u koji se slijevaju
bogate civilizacije, duboko ukorijenjeni običaji i tradicije,
stvoreni tijekom stoljeća i povijesnih događaja koji, na žalost,
nisu uvijek bili mirnodopski. (...) Mi moramo s Balkana izbrisati
nezasluženu famu područja koje je oduvijek, i strukturalno,
izloženo najstrašnijim napetostima. S ankonskom deklaracijom,
jednoglasno prihvaćenom, željeli smo pokrenuti konkretne
perspektive gospodarskog i društvenog rasta, građanskog napretka i
napretka međusobne komunikacije, zaštićenog od nezakonitosti i
nesigurnosti. Kriza koja je pogodila jugoistok Europe žurnom je
učinila recipročnu suradnju izravno zainteresiranih država; te je
stvorila svijest o potrebi snažnog djelovanja, zatraženog od
raznih protagonista, na europskoj i lokalnoj razini, kako bi se
izgradili sigurnost i mir. Europska je Unija dala znatan poticaj
toj talijanskoj inicijativi, omogućenoj čvrstom i konkretnom
potporom jedne druge zemlje, članice Europske unije, Grčke. (...)
Rezultati Konferencije u Anconi uvelike su pokazali koliko je
slaganje sa stajalištem talijanske vlade, usmjerenim na
promicanje, ne silom, nego zahvaljujući zajedničkoj volji i
uvjerenju, novim načinom razmišljanja i djelovanja. (...)
Iz osnaživanja međusobnih odnosa, koji moraju uključiti, osim
nacionalnih i lokalnih institucija, akademske ustanove, tvrtke,
stručnjake, pa čak i građane kao pojedince, može se s vremenom
pojaviti, postupno ali sustavno, gusta mreža zajedničkih interesa.
Mislim posebno na obnovu i radove na infrastrukturi, na
multimodalne transportne koridore, na migracijske tokove, na
zajedničke modele organizacije i upravljanja za lučke i pomorske
djelatnosti, na promidžbu pravaca razmjene i vrednovanje
zajedničke kuturalne i turističke baštine. Sve to okrećući se
suvremenim informatičkim tehnologijama. Okvir koji sam opisao
Europskoj uniji daje prigodu koju treba u potpunosti iskoristiti,
poglavito na početku ovog tisućljeća u kojem naše nastojanje ostaje
ono da se od Sredozemlja napravi područje mira: područje na kojem će
Europa, s konačno dobivenim i vanjskim identitetom, biti pozvana
dati svoj izvorni doprinos kako bi mu osigurala skladan razvoj i, u
perspektivi, integraciju. (...)", piše Lamberto Dini.