IT-E-skupovi-integracije IT-16.V.-LA STAMPA-SKUP IST.EUROPLJANA ITALIJALA STAMPA16. V. 2000.Europa viđena od istočnih Europljana"(...) Fondacija Agnelli pokušala je istražiti nesuglasice u predodžbama Istoka i Zapada, okupiviši u
Torinu na tri dana stručnjake s cijeloga Kontinenta (nazočnost, jednih pored drugih, Srba, Hrvata i Slovenca već je jedno malo europsko čudo). Kao povećalo izabrana je usporedba povijesnih i zemljopisnih udžbenika, gdje se otkrivaju opća mjesta i nade, kulture i antikulture. Jer to gdje počinju i završavaju europske granice još je kontroverzno pitanje. G. 1700. je Katarina, autokratska carica koju su filozofi voljeli, ukazom utvrdila da je Rusija europska sila: no u današnjim ruskim školskim udžbenicima granice Kontinenta su promjenjive, premještaju se od Urala do Poljske prema razdobljima i mjenama. Jedan Rus se prene, zgrožen, ako ga netko nazove Europljaninom. 'Sami Rusi', objašnjava Michaela Boytsov, povjesničar s moskovskog sveučilišta, 'kada putuju u Budimpeštu ili Varšavu, kažu: putujem u Europu. Biti Europljanima za nas znači pripadati dinamičnom i naprednom dijelu čovječanstva, a zanijekati to tumači se kao
ITALIJA
LA STAMPA
16. V. 2000.
Europa viđena od istočnih Europljana
"(...) Fondacija Agnelli pokušala je istražiti nesuglasice u
predodžbama Istoka i Zapada, okupiviši u Torinu na tri dana
stručnjake s cijeloga Kontinenta (nazočnost, jednih pored drugih,
Srba, Hrvata i Slovenca već je jedno malo europsko čudo). Kao
povećalo izabrana je usporedba povijesnih i zemljopisnih
udžbenika, gdje se otkrivaju opća mjesta i nade, kulture i
antikulture. Jer to gdje počinju i završavaju europske granice još
je kontroverzno pitanje. G. 1700. je Katarina, autokratska carica
koju su filozofi voljeli, ukazom utvrdila da je Rusija europska
sila: no u današnjim ruskim školskim udžbenicima granice
Kontinenta su promjenjive, premještaju se od Urala do Poljske prema
razdobljima i mjenama.
Jedan Rus se prene, zgrožen, ako ga netko nazove Europljaninom.
'Sami Rusi', objašnjava Michaela Boytsov, povjesničar s moskovskog
sveučilišta, 'kada putuju u Budimpeštu ili Varšavu, kažu: putujem u
Europu. Biti Europljanima za nas znači pripadati dinamičnom i
naprednom dijelu čovječanstva, a zanijekati to tumači se kao
negacija naše sposobnosti razvoja i racionalizma. Pa ipak smo danas
udaljeniji od Europe nego prije deset godina. Rat na Balkanu je
Rusima pokazao jednu drugu sliku, prvi put su uvidjeli da
Europljani mogu biti opasni, pasti u iskušenje vojnih pustolovina,
manipulativni. Dok za druge zemlje Istoka ulazak u Uniju znači
pobjeći od svoje prošlosti, i predstavlja egzistencijalno pitanje;
Rusi uvijek u biti žele biti samosvojni, biti Rusi a ne
Europljani'.
U zemljama Istoka svjetska i nacionalna povijest nastavljaju se
učiti odvojeno, u različitim školskim predmetima. 'Knjige o
povijesti, pa i one napisane nakon pada komunizma', komentira Vera
Kaplan sa sveučilišta u Tel Avivu, 'postavljene se u dihotomiji 'mi
i oni', Europa je optužena da se okoristila i u Prvom i u Drugom
svjetskom ratu golemim ruskim žrtvama bez naknade. Tek se sada u
nekim eksperimnetalnim knjigama pojavljuje koncept zajedničke
kuće. Možda možemo početi biti optimisti'", piše Domenico
Quirico.