WASHINGTON, 13. svibnja (Hina/Reuters/AP) - Tri lubanje stare 1,7 milijuna godina koje su otkrivene ispod srednjovjekovnoga gruzijskoga grada, mogle bi biti ostaci prvih ljudi koji su se preselili iz Afrike u Europu, izvijestili su
istraživači.
WASHINGTON, 13. svibnja (Hina/Reuters/AP) - Tri lubanje stare 1,7
milijuna godina koje su otkrivene ispod srednjovjekovnoga
gruzijskoga grada, mogle bi biti ostaci prvih ljudi koji su se
preselili iz Afrike u Europu, izvijestili su istraživači. #L#
Međunarodna skupina znanstvenika otkrila je fosilne ostatke dviju
lubanja sličnih ljudskima na strmoj riječnoj obali u Gruziji.
Zaključili su da je riječ o ostacima prvog Homo erectusa ili Homo
ergastera starim 1,7 milijun godina, odnosno najstarijim ostacima
ljudskih predaka ikad otkrivenim izvan Afrike, kolijevke
čovječanstva.
Lubanje su slične onima prvih ljudi koji su u isto doba živjeli u
istočnoj Africi, a brojno oruđe pronađeno u blizini izgleda poput
oruđa kojim su se služili čovjekovi preci u Africi.
To je iznenađenje jer su arheolozi pretpostavljali da je vrsta
hominida, nazvana Homo ergaster, bila suviše primitivna da bi
krenula na dug i težak put iz afričke savane prema izazovnim
europskim predjelima. Dosad se pretpostavljalo da je prvi iz Afrike
krenuo kasni Homo erectus prije milijun godina.
"Sad prvi put imamo točan datum najranije selidbe iz Afrike", rekao
je Reid Ferring, geolog i arheolog sa sveučilišta North Texas u
Dentonu.
"Pretpostavljamo da su ti hominidi ista vrsta koja se
rasprostranila iz Afrike i iz koje se razvila azijska grana H.
erectusa", napisali su američki, gruzijski, francuski i njemački
znanstvenici u časopisu "Science".
"Otkrili smo ljude koji su u vrlo bliskom srodstvu s ljudima koji su
istodobno živjeli u istočnoj Africi", rekao je Ferring.
Otkriće pokazuje da su hominidi brzo napustili Afriku preko
Levanta, današnje Sirije i Libanona, i naselili se na području
Turske pa sve do Gruzije.
Ferring je rekao da Homo ergaster pripada skupini između
primitivnijeg Homo habilisa i Homo erectusa, čvrstoga bića koje se
služilo naprednim kamenim oruđem i za koje su svi mislili da je prvo
napustilo Afriku i nastanilo se u Aziji i Europi.
Pretpostavljalo se da su se hominidi morali bolje razviti fizički i
tehnološki da bi se mogli naglo preseliti iz Afrike u neobična i
negostoljubiva područja Euroazije.
"Čini se da su ljudi bili spremni za selidbu iz Afrike ranije nego
što smo mislili", rekao je Ferring.
"Mislim da su bili napredniji i u drugim stvarima, koje se ne mogu
vidjeti po njihovom kamenom oruđu", dodao je. To podrazumijeva
uporabu drva, ali i društveni razvoj.
Hominidi su morali biti organizirani kako bi preživjeli na visini
od 1.000 metara gdje u zimi padne mnogo snijega.
I moralo ih je biti mnogo. "Čini se da je bila riječ o prilično
velikoj okupaciji. Ti su ljudi izradili mnogo oruđa", rekao je
Ferring. "Nameće se pitanje jesu li ti ljudi bili lovci."
Susan Anton sa sveučilišta Florida u Gainesvilleu misli da je to
moguće.
"U to se doba u Africi savana širila pa je meso bilo dostupnije. Kad
se Homo pojavio, tijelo mu je bilo veće i trebalo mu je više energije
za trčanje, a samim time i kvalitetniji izvor bjelančevina", rekla
je Susan Anton.
Istraživači su imali sreće, ponajprije zato što je nalazište u
Dmanisiju, oko 80 km jugozapadno od Tbilisija, bilo gotovo
nedirnuto.
"Bilo je vrlo lijepo iznenađenje otkriti te lubanje", rekao je
David Lordkipanidze iz gruzijskoga Državnog muzeja. Bile su
dovoljno dobro uščuvane da ih se može usporediti s otkrićima iz
istočne Afrike, što je sreća za istraživače koji vrlo često
raspolažu samo s krhotinama.
A nalazište ispod srednjovjekovnoga grada izgrađenog na slojevima
bazalta koji se nataložio u vrijeme vulkanske aktivnosti prije 1,85
milijuna godina, nudi mnoge odgovore na pitanje o njegovoj dobi.
Jedan odgovor nudi periodično pomicanje Zemljinih magnetskih
polova koje ostavlja traga na stijeni.
"Znamo da su se polovi pomaknuli prije 1,78 milijuna godina", rekao
je Ferring.
Bazalt je "normalan" ali su slojevi na vrhu u kojima su predmeti i
ostaci, preokrenuti.
Taj geomagnetski dokaz pomogao im je da provjere druge dokaze koje
nude uobičajeno određivanje starosti sloja i radiografsko
datiranje.
Po tome su hominidi prvi stanovnici Europe. No Ferring napominje:
"Ne mislim da bi itko mogao reći: oni su prvi jer će se uvijek naći
netko tko će otkriti nešto još starije. Ne želim ulaziti u utrku
'tko je bio prvi'".
(Hina) dgk dgk