ZAGREB, 5. svibnja (Hina) - Kad želimo otkriti govori li nam sugovornik istinu, većinom gledamo pogrešan dio lica, tvrde istraživači.
ZAGREB, 5. svibnja (Hina) - Kad želimo otkriti govori li nam
sugovornik istinu, većinom gledamo pogrešan dio lica, tvrde
istraživači. #L#
Želite li otkriti laže li vam osoba s kojom razgovarate, morate se
usredotočiti na njezine oči, obrve i čelo, tvrde američki
znanstvenici koji su otkrili da se ljudi uglavnom usredotoče na
donji dio lica, prenosi BBC.
Dr. Calin Prodan iz Centra za medicinske znanosti sveučilišta
Oklahoma kaže: "Možda je točna stara uzrečica koja kaže da su 'oči
prozor duše'."
Ljudi u ranom djetinjstvu, kaže dr. Prodan, nauče manipulirati
emocijama na licu i prilagoditi ih situaciji što im, s vremenom,
omogućuje da lažu. "Recimo: osoba koja je ljuta na nadređenog
ljubazno će se smiješiti kad zatraži povišicu umjesto da se ljutito
mršti", kaže dr. Prodan.
Kako bi bolje razumjeli na koji način mozak prepoznaje i obrađuje
emocije koje se pokazuju na licu, istraživači su skupini od 30 osoba
pokazali crteže ljudskoga lica koji prikazuju različite emocije na
gornjem i donjem dijelu lica, uključujući sreću, žalost, ljutnju,
strah i iznenađenje.
Sudionicima su crteži pokazani u lijevom, odnosno desnom vidnom
polju što je pokazalo kad koja strana mozga obrađuje informacije i
kakve su njezine sposobnosti da to učini.
Sudionici su češće prepoznavali emocije prikazane na donjem dijelu
lica, bez obzira na vidno polje. No, kad su se morali usredotočiti
na gornji dio lica, to im je najbolje uspijevalo kad su im slike
pokazane u lijevom vidnom polju kojim upravlja desna strana mozga.
Ipak, većina je emocije izražene na donjem dijelu lica prepoznavala
kad im je crtež pokazan u desnom vidnom polju kojim upravlja lijeva
strana mozga.
Dr. Prodan kaže da prepoznavanjem emocija na donjem dijelu lica,
čini se, upravlja lijeva moždana hemisfera koja je zadužena za
naučeno ponašanje. Međutim, emocije na gornjem dijelu lica "čita"
desna moždana hemisfera koja je zadužena za urođeno, instinktivno
ponašanje.
"Ta nam otkrića pomažu da bolje razumijemo neurološke temelje
afektivne komunikacije, a to će liječnicima omogućiti da bolje
procijene koliko bolesti poput kapi i demencije mogu promijeniti te
funkcije", rekao je dr. Prodan.
Ljudi se, kaže, usredotočuju na donji dio lica jer im to omogućuje
lakše razumijevanje sugovornika, posebno ako je okolina bučna.
Određenu ulogu možda imaju i društvena pravila jer je u mnogim
kulturama nedopustivo nekoga gledati ravno u oči.
"Postoji prirodna krivulja učenja koja počinje u ranom djetinjstvu
i pomoću koje se stječe vještina čitanja emocija na nečijem licu. I
sigurno možemo naučiti više pozornosti posvetiti gornjem dijelu
lica što nam pomaže u odgonetanju stvarnoga emotivnoga stanja neke
osobe. Ipak, zbog društvenih pravila to može imati i loših strana",
rekao je dr. Prodan.
Rezultati istraživanja iznijeti su na sastanku Američke akademije
za neurologiju.
(Hina) dgk dgk