MIROVINSKA REFORMA KREĆE SREDINOM IDUĆE ILI POČETKOM 2002.GODINE

MIROVINSKA REFORMA KREĆE SREDINOM IDUĆE ILI POČETKOM 2002.GODINE U Vladi bi se ovih dana trebala donijeti odluka o početku mirovinske reforme - 1. srpnja 2001. ili 1. siječnja 2002. godine, najvila je danas pomoćnica ministra rada i socijalne skrbi Snježana Plevko na konferenciji "Mirovinska reforma" koja je održana u skopu Petog hrvatskog financijskog foruma. Bude li početak 1. srpnja 2001. najkasnije u lipnju treba prihvatiti zakonske izmjene kojima bi se novi datum i utvrdio, treba odmah nastaviti edukacijsku kampanju, ubrzati pregovore sa Svjetskom bankom koja je vrlo važna kao financijer reforme, a na jesen donijeti sve podzakonske akte, kazala je Plevko. Reforma mirovinskog sustava trebala je početi u srpnju ove godine, no, nova je Vlada zbog tehničkih razloga odgodila njen početak. Koncept reforme je gotov i Vlada ga podržava, ali je neodlučna u određivanju datuma što dovodi u pitanje kredibilitet same reforme. Ovo je već treća odgoda početka reforme koja unosi neizvjesnost, ocijenio je ekonomist Ureda Svjetske banke u Zagrebu Zoran Anušić. Svjetska bi banka reformu pratila s dvije vrste zajma. Prvi je investicijski, tzv. PSIL zajam čijih je 88 milijuna kuna već planirano u ovogodišnjem proračunu, a avans se već koristi. Očekivani iznos toga zajma je 20 do 30 milijuna USD, dok bi drugi zajam za prilagodbu iznosio 80 do 100 milijuna USD, odnosno trećinu tranzicijskog troška reforme u prvoj godini, kazao je Anušić. I predstavnici četiri mirovinska fonda koja bi se osnovala Vladi zamjeraju što je cjelokupni proces stao početkom ove godine te posebno neodlučnost u određivanju datuma. Potencijalni osnivači mirovinskih fondova apsolutno su spremni za reformu i čekaju jasne rokove. To traži jasan stav i korake Vlade da se stvar pokrene s mrtve točke jer zbog odgode reforme gube svi - osiguranici, država, gospodarstvo, ističu predstavnici Zagrebačke banke i Allianza, Raiffeisena, Erstea, Croatia osiguranja i PBZ-a. Tezu da je mirovinska reforma nužnost i da nema alternativu potkrepljuju i primjerima drugih zemalja, npr. Čilea u kojemu je reforma počela 1981. i gdje su do sada mirovine narasle za 50 do 100 posto, Poljske u kojoj je od pet posto gospodarskog rasta u prošloj godini jedan posto bilo upravo zbog mirovinske reforme. Procjene govore i da osiguranici zbog jednogodišnje odgode reforme minimalno gube 30 kuna mjesečno, dok država u prvom koraku gubi približno 200 milijuna kuna direktnih investicija. Na skupu je upozoreno i na potrebu nastavka poslova na ustroju Agencije za nadzor, dok prije uvođenja drugog stupa u punoj funkciji mora biti Središnji registar osiguranika (REGOS). Njegov pak ravnatelj Saša Mađarević ističe da se čeka imenovanje Upravnog vijeća REGOS-a, da bi se do kraja ovog mjeseca morali znati rokovi obzirom na potrebu nabave opreme, a početkom jeseni trebalo bi početi s uspostavom inicijalne baze.