ZAGREB, 4. svibnja (Hina) - U Vladi bi se ovih dana trebala donijeti odluka o početku mirovinske reforme - 1. srpnja 2001. ili 1. siječnja 2002. godine. Najavila je to danas pomoćnica ministra rada i socijalne skrbi Snježana Plevko na
konferenciji "Mirovinska reforma" koja je održana u skopu Petog hrvatskog financijskog foruma u zagrebačkom hotelu "Intercontinenal".
ZAGREB, 4. svibnja (Hina) - U Vladi bi se ovih dana trebala donijeti
odluka o početku mirovinske reforme - 1. srpnja 2001. ili 1.
siječnja 2002. godine. Najavila je to danas pomoćnica ministra rada
i socijalne skrbi Snježana Plevko na konferenciji "Mirovinska
reforma" koja je održana u skopu Petog hrvatskog financijskog
foruma u zagrebačkom hotelu "Intercontinenal". #L#
Bude li početak 1. srpnja 2001. najkasnije u lipnju treba
prihvatiti zakonske izmjene kojima bi se novi datum i utvrdio,
treba odmah nastaviti edukacijsku kampanju, ubrzati pregovore sa
Svjetskom bankom koja je vrlo važna kao financijer reforme, a na
jesen donijeti sve podzakonske akte, kazala je Plevko.
Reforma mirovinskog sustava trebala je početi u srpnju ove godine,
no, nova je Vlada zbog tehničkih razloga odgodila njen početak.
Koncept reforme je gotov i Vlada ga podržava, ali je neodlučna u
određivanju datuma što dovodi u pitanje kredibilitet same reforme.
Ovo je već treća odgoda početka reforme koja unosi neizvjesnost,
ocijenio je ekonomist Ureda Svjetske banke u Zagrebu Zoran Anušić.
Svjetska bi banka reformu pratila s dvije vrste zajma. Prvi je
investicijski, tzv. PSIL zajam čijih je 88 milijuna kuna već
planirano u ovogodišnjem proračunu, a avans se već koristi.
Očekivani iznos toga zajma je 20 do 30 milijuna američkih dolara,
dok bi drugi zajam za prilagodbu iznosio 80 do 100 milijuna dolara,
odnosno trećinu tranzicijskog troška reforme u prvoj godini, kazao
je Anušić.
I predstavnici četiri mirovinska fonda koja bi se osnovala Vladi
zamjeraju što je cjelokupni proces stao početkom ove godine, te
posebno neodlučnost u određivanju datuma. Potencijalni osnivači
mirovinskih fondova apsolutno su spremni za reformu i čekaju jasne
rokove. To traži jasan stav i korake Vlade da se stvar pokrene s
mrtve točke, jer zbog odgode reforme gube svi - osiguranici,
država, gospodarstvo, ističu predstavnici Zagrebačke banke i
Allianza, Raiffeisena, Erstea, Croatia osiguranja i PBZ-a.
Tezu da je mirovinska reforma nužnost i da nema alternativu
potkrepljuju i primjerima drugih zemalja, npr. Čilea u kojemu je
reforma počela 1981. i gdje su do sada mirovine narasle za 50 do 100
posto, Poljske u kojoj je od pet posto gospodarskog rasta u prošloj
godini jedan posto bilo upravo zbog mirovinske reforme. Procjene
govore i da osiguranici zbog jednogodišnje odgode reforme
minimalno gube 30 kuna mjesečno, dok država u prvom koraku gubi oko
200 milijuna kuna direktnih investicija.
Na skupu je upozoreno i na potrebu nastavka poslova na ustroju
Agencije za nadzor, dok prije uvođenja drugog stupa u punoj
funkciji mora biti Središnji registar osiguranika (REGOS). Njegov
pak ravnatelj Saša Mađarević ističe da se čeka imenovanje Upravnog
vijeća REGOS-a, da bi se do kraja ovog mjeseca morali znati rokovi
obzirom na potrebu nabave opreme, a početkom jeseni trebalo bi
početi s uspostavom inicijalne baze.
(Hina) bn/alt ds