PAIRZ, 18. (Hina/AFP) - Pokusna proizvodnja genetski modificirane riže otporne na bolesti i kukce često je krivo usmjerena pa i nekorisna. Istraživanje koje je nedavno provedeno iz temelja je promijenilo spoznaje o rižinim
štetočinama.
PAIRZ, 18. (Hina/AFP) - Pokusna proizvodnja genetski modificirane
riže otporne na bolesti i kukce često je krivo usmjerena pa i
nekorisna. Istraživanje koje je nedavno provedeno iz temelja je
promijenilo spoznaje o rižinim štetočinama. #L#
IRD (Institut za istraživanje i razvoj) i IRRI (International Rice
Research Institute) proučili su brojne rižine štetočine i njihovo
djelovanje na biljku, što se dosad malo proučavalo, i otkrili su da
su mnoga mišljenja bila neutemeljena. Od desetak vrsta gljivica i
bakterija te više od stotinu vrsta korova i kukaca koji napadaju
rižina polja, "samo nekoliko desetaka vrsta izaziva veće štete",
utvrdili su azijski istraživači.
Prema istraživanjima provedenim u Kini, na Filipinima, u Vijetnamu
i u Indiji, korov izaziva 10 do 20 posto gubitaka pri berbi,
različite vrste gljivica 5 do 10 posto, neki kukci (osobito
različite vrste leptira) 0,1 do 5 posto, bakterije 0,1 do 1 posto i
virusna bolest (tungro) manje od 0,1 posto.
"Ti su rezultati daleko od uobičajenih procjena", rekao je Serge
Savary, istraživaču u IRD-u. Tako kukci nisu toliko štetni kao što
se misli. Naprotiv, čini se da korov najviše utječe na smanjenje
prinosa na rižinim poljima. Napokon, tungro nipošto nije najveći
štetnik kao što se često vjerovalo."
"U američkim je laboratorijima proizvedena genetski modificirana
riža koja sadrži gen Bt otporan na štetočinu, što je posve pogrešan
cilj", rekao je g. Savary. "Isto tako, zaklada Rockfeller uložila
je goleme iznose novca kako bi proizvela genetski modificirane
podvrste otporne na tungro, bolest riže koju uzrokuju dvije vrste
virusa. Premda ti virusi mogu poharati čitavo polje, njihova je
zemljopisna raširenost precijenjena: to je uzaludan napor", rekao
je istraživač.
Općenito, rižina polja s najvećim mogućim prinosom (u prosjeku 5,9
tona po hektaru) trpe najveće gubitke (41 posto) koji se uglavnom
mogu pripisati korovu i propadanju zrna, bolesti koju uzrokuje
gljivica. IRD ističe djelotvornost prirodnih gena otpornosti
dobivenih odabirom sorta riže i potrebu da se sačuvaju izvori tih
gena.
"Istraživači koji se bave proučavanjem gena dobivenih prirodnim
odabirom nisu u modi i nemaju više novca: Europska je unija
obustavila zajmove IRRI-ju koji ima banku rižnih gena", žali se
istraživač iz IRD-a. "Danas se primjenjuju jako skupi postupci
(genetski inženjering), a da se ne zna koji je pravi cilj".
IRD se ne bavi genetskim inženjeringom na riži, dodao je, ali bi
zanimanje za nj moglo porasti otkako je u potpunosti dešifriran
genom riže.
(Hina) vra dgk