ZAGREB, 21. ožujka (Hina) - Zbornik "Znanost u Hrvatskoj na pragu trećega tisućljeća" dokument je koji se za znanost "pojavljuje" u važnom trenutku. Bitno je pitanje pak je li i kako je moguće da on "zaživi", jer su promjene u
znanosti nužne, ali je i nepovoljna "klima" za njih u široj društvenoj i akademskoj zajednici. Ta je stajališta iznio rektor Sveučilišta u Zagrebu dr. Branko Jeren na predstavljanju Zbornika, priređenom u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u suorganizaciji HAZU-a i Sveučilišta u Zagrebu.
ZAGREB, 21. ožujka (Hina) - Zbornik "Znanost u Hrvatskoj na pragu
trećega tisućljeća" dokument je koji se za znanost "pojavljuje" u
važnom trenutku. Bitno je pitanje pak je li i kako je moguće da on
"zaživi", jer su promjene u znanosti nužne, ali je i nepovoljna
"klima" za njih u široj društvenoj i akademskoj zajednici. Ta je
stajališta iznio rektor Sveučilišta u Zagrebu dr. Branko Jeren na
predstavljanju Zbornika, priređenom u palači Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti (HAZU) u suorganizaciji HAZU-a i Sveučilišta
u Zagrebu. #L#
Zbornik je tiskan u okviru Akademijina projekta "Prilozi za
strategiju razvoja Hrvatske". Obuhvaća uvodna izlaganja i raspravu
sedamnaest sudionika skupa koji je, pod istim nazivom, održan u
HAZU-u 26. svibnja prošle godine, a sadrži i četiri naknadno
dostavljena priloga raspravi. Poticaj za održavanje toga skupa
dala je grupa znanstvenika koja je koncem 1997. pokrenula
"Inicijativu za promjenu položaja znanosti u Republici Hrvatskoj".
Grupu u kojoj su bili - redoviti članovi Akademije: Sibila Jelaska,
Boris Kamenar, Velimir Pravdić, Vlatko Silobrčić, Dionis Sunko i
Ivo Šlaus te sveučilišni profesori Gvozden Flego, Vesna Pusić i
Zvonimir Šikić, svojim je potpisima poduprlo i oko 200 znanstvenika
diljem Hrvatske.
Na današnjoj promociji o Zborniku su govorili predsjednik HAZU-a
akademik Ivo Padovan, glavni urednik Zbornika akademik Dionis
Sunko, akademik Dragan Dekaris, tajnik Akademijina Razreda za
medicinske znanosti i dr. Branko Jeren, rektor Sveučilišta u
Zagrebu.
Za recenzenta rukopisa akademika Dekarisa, Zbornik je prinos
analizi stanja i traženju izlaska iz teškoga stanja u znanosti, a
morao bi se "naći" u rukama onih koji se znanošću "bave" i o njoj
odlučuju. Dekaris smatra da će Zbornik biti i poticaj za stvaranje
takve znanstvene politike koja će omogućiti da se hrvatska znanost
što prije poveže sa svijetom.
Akademik Dionis Sunko, glavni urednik Zbornika, kratko je
podsjetio na glavna pitanja "oko kojih" je vođena rasprava na
skupu, čiji je Zbornik pisani dokument. To su, primjerice, pitanja
- treba li maloj zemlji poput Hrvatske znanost, kakav je stupanj
autonomije sveučilišta i samostalnih instituta, osuguravaju li
ulaganja u znanost primjereni rast i otvaranje novih područja u
dolazećem stoljeću te kako osigurati i održati "priključak" na
svjetsku znanost.
Umjesto pitanja - treba li znanost Hrvatskoj, Sunko drži da treba
postaviti drugo pitanje - treba li nam Ministarstvo znanosti? A, po
njegovim riječima, među znanstvenicima dosta je velik konsenzus da
to ministarstvo, takvo kakvo je danas, i nije potrebno.
U raspravi, održanoj nakon promocije, sudjelovali su Vilim Ribić,
predsjednik Glavnoga vijeća Sindikata znanosti, akademici Ivan
Supek, Vladimir Paar i Vlatko Silobrčić te predstavnici
Sveučilišta i više znanstvenih instituta: dr. Jasna Helena Mencer,
dr. Ivo Maroević, dr. Sanja Milković Kraus, dr. Nikola Zovko i dr.
Branimir Klaić.
Akademik Ivan Supek podsjetio je da se "više od pola stoljeća
zauzima da se u javnosti osvijesti činjenica da je znanost
najvažnija za razvoj društva". Rekavši da je tijekom tih desetljeća
bilo i "sretnijih vremena za znanost", Supek se zauzeo za drugi
pristup financiranju znanosti - izravno iz poreza građana i preko
Znanstvenoga vijeća, a ne Ministarstva znanosti i tehnologije.
(Hina) ip mc