HAZU: SJEĆANJE NA AKADEMIKA ŽELJKA BUJASA

ZAGREB, 22. ožujka (Hina) - U povodu prve obljetnice smrti akademika Željka Bujasa danas je u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu održan komemorativni sastanak. Priređivač komemoracije je Akademijin Razred za filološke znanosti, čiji je redoviti član Željko Bujas bio od 1991. Na osnovne podatke iz životopisa i djelovanja akademika Bujasa, preminuloga u Zagrebu 16. ožujka 1999., podsjetio je akademik Rudolf Filipović.#L# Znanstvenoistraživačka djelatnost akademika Bujasa odvijala se u četiri područja: anglistika, amerikanistika, strojna obrada jezičnih podataka i hrvatska leksikografija. U svim tim područjima Željko Bujas postigao je vrijedne rezultate koje je objavljivao i uvodio u svoja profesorska predavanja te iznosio na znanstvenim skupovima, istaknuo je akademik Filipović. Podsjetio je da je Bujasov rad na području anglistike bio usredotočen na dvije znanstvene preokupacije - pitanja engleskoga vokabulara i kontrastivnu analizu hrvatskoga i engleskoga leksika, pri čemu je osobito značajan bio njegov metodološki pristup. Američki jezik i kultura bili su drugo važno područje istraživanja akademika Bujasa, koji je 1983. na zagrebačkome Filozofskom fakultetu osnovao Katedru za amerikanistiku, kojoj je postao prvim predstojnikom, rekao je Filipović, dodavši kako moderni interdisciplinarni pristup proučavanju fenomena američkoga društva Bujas postiže na poslijediplomskim Američkim studijima koji su se održavali od 1986. do 1992. u Međunarodnome središtu hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku. Studij je prekinut zbog toga što je u napadu na Dubrovnik izgorjela američka knjižnica, a obnovljen je 1997. I na području strojne obrada jezičnih podataka važne su zasluge akademika Bujasa, koji je vrlo rano upoznao metode primjene kompjutora u lingvističkim istraživanjima u svijetu i te metode uvodio u svoj rad, primjenjujući ih u nekoliko područja jezičnih istraživanja, rekao je Filipović. Na području leksikografske djelatnosti akademik Željko Bujas dao je najveći prinos. Bujasova leksikografska djelatnost počinje suradnjom na Englesko-hrvatskom rječniku Rudolfa Filipovića i moderniziranju Drvodelićevih rječnika. U leksikografskome radu akademika Bujasa najvažnija je pak njegova zamisao na izradi velikoga hrvatsko-engleskoga enciklopedijskog rječnika, koji je ostao nedovršen, a od kojega su izišle dvije knjige - A-LJ (1983.) i M-O (1989.) u nakladi Grafičkoga zavoda Hrvatske. Akademik Bujas autor je novoga hrvatsko-engleskog rječnika kojega je dovršio prije smrti, a nedugo nakon Bujasove smrti, objavio ga je Globus pod naslovom "Veliki hrvatsko-engleski rječnik", zajedno s "Velikim englesko-hrvatskim rječnikom". U tim rječnicima, istaknuo je Filipović, akademik Bujas je na hrvatskoj "strani" rječnika uveo novo upravno i vojno nazivlje u skladu sa stremljenjem prema izvornome hrvatskom jeziku. U predgovoru toga rječnika, rekao je na kraju akademik Rudolf Filipović, Željko Bujas je, uz ostalo, zapisao, da su leksikografi- individualci poput njega "ugrožena vrsta", ali da mu je bila čast dati osobni prilog četiristoljetnomu kontinuitetu hrvatske leksikografije. (Hina) ip mc