ZAGREB, 12. travnja (Hina) - Povijesne pretpostavke početka glagoljašenja u Hrvatskoj bile su temom javnoga predavanja akademika Luje Margetića, održanoga danas u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.
Predavanje je organizirao Akademijin Razred za društvene znanosti, a akademik Margetić ističe da je predavanje priredio u čast pokojnoga akademika Branka Fučića od kojega je puno naučio.
ZAGREB, 12. travnja (Hina) - Povijesne pretpostavke početka
glagoljašenja u Hrvatskoj bile su temom javnoga predavanja
akademika Luje Margetića, održanoga danas u palači Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu. Predavanje je
organizirao Akademijin Razred za društvene znanosti, a akademik
Margetić ističe da je predavanje priredio u čast pokojnoga
akademika Branka Fučića od kojega je puno naučio.#L#
Glagoljica i glagoljašenje osobitosti su hrvatske kulture i neki su
od njezinih najljepših bisera, ustvrdio je Margetić. Na pitanja
zašto se pak glagoljica zadržala u Hrvatskoj i što je hrvatski narod
"držalo" uz glagoljašanje, Margetić odgovara da je to neposredno
sudjelovanje naroda u službi Božjoj na narodu razumljivome jeziku.
Nazvavši to i "ljubavlju naroda za demokracijom", Margetić dodaje
da takvo stajalište netko može nazvati "romantičnom pjesmom"
jednoga hrvatskog znanstvenika. Usprkos tomu, Margetić drži da
njegovo stajalište potkrepljuju brojne povijesne činjenice koje je
tumačio u predavanju.
Podsjetivši da o temi glagoljice i glagoljašenja u Hrvatskoj
postoji obimna literatura, Margetić ističe potrebu za raspravom
bez koje bi, rekao je, znanost bila "mrtva".
U prilog svojoj tezi Margetić je spomenuo "dvije, tri činjenice",
među kojima je i ona da prije IX. st. nema niti jednoga "suvisloga
teksta" na glagoljici.
Tezu je potkrijepio i povijesnim prikazom te tumačenjem važnijih
datuma i događaja u svezi glagoljašenja. Uz ostalo, podsjetio je na
862. kada Konstantin stvara "slavensko pismo", a kao ključnu godinu
označio je 867. kada je ubijen bizantski car Mihajlo III. na čije
mjesto "dolazi" car Bazilije I. koji pak iz temelja mijenja
politiku prema papi Ivanu VIII. te sveta braća - Konstantin-Ćiril i
Metod dolaze u Rim, a Papa 868. odobrava slavensko bogosluženje.
U sklopu intezivnih pregovora između Pape i Bizanta, koji se
osvajanjem Barija 876. i Sirakuze 878. "ozbiljno približava" Papi,
akademik Margetić je podsjetio i na njihov dogovor oko zajedničke
politike prema Branimirovoj Hrvatskoj, Bizantskoj Dalmaciji i
Svetoplukovoj Moravskoj.
Tako Margetić spominje i pismo Pape knezu Branimiru od 7. lipnja
879. u kojemu Papa od Branimira očekuje priznanje crkvene vlasti
(vlasti splitskoga nadbiskupa) te svjetovne vlasti.
Unatoč opetovanim zabranama i ograničenjima glagoljašenja (925.,
1061.) ono ostaje u Hrvatskoj vrlo živo, osobito na Krku. Po
Margetiću, razlog je tomu što su na Krku glogoljašima "zaštitni
kišobran" pružili knezovi Frankopani, koji su pak bili, ustvrdio je
Margetić, nastavak stare hrvatske države narodnih vladara.
(Hina) ip mc