INTERVJU PREDSJEDNIKA MESIĆA ZA HTV

ZAGREB, 18. travnja (Hina) - Predsjednik Republike Stjepan Mesić u sinoćnjem intervjuu za središnji dnevnik HTV-a prokomentirao je okolnosti prodaje "Večernjeg lista", donošenje Dekleracije o suradnji s Haškim sudom, a s tim i povezani dolazak haških istražitelja na područje Gospića. Razjasnio je i razmimoilaženja s premijerom Ivicom Račanom oko nadležnosti nad tajnim službama. #L# Na upit urednika Dubravka Merlića kao gleda na prodaju "Večernjeg lista" predsjednik Mesić je rekao da je saborsko istražno povjerenstvo za utvrđivanje okolnosti prodaje radilo kako treba i da se zahvaljućujući njemu došlo do kraja istrage. Pitanje je koliko je njegova uloga sada potrebna, jer je to sada stvar organa gonjenja, rekao je Mesić, komentirajući najnovije informacije u vezi s prodajom i vlasnicima "Večernjeg lista". Upitan da li je prilikom prodaje bilo kriminalnih radnji, Mesić je odgovorio da je prerano o tome govoriti i da će to utvrditi "organi kojih se to tiče"."Imam dovoljno informacija da mogu reći da se radi o notornoj prevari", rekao je Mesić. Na pitanje da li to znači da "Montmontaža Gmbh" i "Auto Zubak" nisu zapravo bili pravi vlasnici Caritas Funda, odgovorio je da su oni preuzeli dio poslova od onih čija se imena spominju za vrijeme rada povjerenstva, za koje je Mesić ustvrdio da je na pravom putu i da će brzo završiti svoj posao. "Radi se o zlouporabi položaja, a o kojoj kvalifikaciji se radi, to će utvrditi organi gonjenja i pravosuđe", rekao je Mesić, dodajući da su u to umiješani najviši dužnosnici bivše vlasti. Na upit da li će takvim istražnim radnjama biti ugrožena sudbina zaposlenika tog lista, predsjednik Mesić je kazao kako ne smatra da bi uposlenici mogli imati posljedice zbog svega toga. Ocijenio je da su list vodili dobro i" to svi od vrha do dna", te da su se stvari odvijale bez njihova utjecaja. Komentirajući dolazak haških istražitelja u Gospić, Mesić je kazao da je uvijek tvrdio da, "što se Hrvatske tiče, Haški tribunal ne bi bio potreban, da su državni mehanizmi funkcionirali kao što funkcioniraju u pravnoj državi". "Oni nisu funkcionirali, a zar je trebalo čekati do danas da se Haški sud angažira i da istražuje radnje koje su se dogodile prije 10 godina", ustvrdio je Mesić. Mesić smatra da krivnja mora biti individualizirana i "kada budu odgovarali konkretni Srbi, Bošnjaci i Hrvati prestati će kolektivno optuživanje" i da "ćemo tek onda imati mir na ovim prostorima". Istaknuo je da zločin ostaje zločin, a sud je tu da to sankcionira i utvrdi činjenice. Na pitanje da li je kao predsjednik Predsjedništva bivše SFRJ od 1991. do 1992. imao informacije u vezi s dogođajima oko Gospića, Mesić je kazao da je tek 1992. dobio jedan podatak od čovjeka čiji je rođak tužitelj Kalanj koji je tražio nestalog rođaka. Predsjednik je podsjetio da je Krizni štab 1991. pozvao ljude da se vrate na radna mjesta, no s obzirom da se neki nisu javljaali, odnosno da su nestali, njihova je rodbina tražila da se otkrije što je s njima. Također je kazao da je od tadašnjeg premijera i policije tražio da se to utvrdi, ali da policija nije imala nikakvih saznanja. Govoreći o Deklaraciji o suradnji s Haškim sudom protiv koje su bili HDZ-ovi zastupnici i koja je izazvala prosvjede hrvatskih branitelja i udruga iz Domovinskog rata, Mesić je rekao kako je HDZ- ova većina u prošlom sazivu Sabora donijela Ustavni zakon o suradnji s Haškim sudom. "Oni su to tražili. Isporučili su Hagu određene ljude i to je bila velika predstava. I danas kada se taj zakon provodi, oni koji su doprinijeli da se taj zakon donese i provede, sada pitaju gdje je tu pravda", naglasio je predsjednik Mesić. Na tvrdnju da su udruge stradalnika ogorčene deklaracijom i iskapanjima u Gospiću, te da neki od njih ističu da nisu razoružani i da se mogu boriti ponovno za Hrvatsku, Mesić je odgovorio da je dio ljudi emotivno vezan i da neki ne razumije o čemu se radi. "Hrvatskoj odgovara individualizacija krivnje. Individualizacija dovodi do smirenja. Hrvatska i hrvatski narod nemaju razloga biti talac bilo kome, i Hrvatska ne može svoj prosperitet i svoje priključenje Europskoj uniji vezati uz ljude koji su uzeli zakon u svoje ruke i zloupotrijebili ga", ustvrdio je Mesić. On drži da nitko u ime Hrvatske nije dobio pravo ubiti bilo čije dijete i ako je to netko učinio, za to treba odgovarati. Predsjednik Mesić je rekao da nema saznanja da bi neki mogli biti procesuirani u Hrvatskoj, ali je ponovo ustvrdio da je to već trebalo biti napravljeno da je Hrvatska bila pravna država. "Samo ako smo pravna država i ako smo svi jednaki pred zakonom, Hrvatska moće očekivati ulazak u Europsku unije", ističe Mesić. Naglasio je da do europskih standarda moramo doći tako da moramo postati zona sigurnosti i država u kojoj su svi jednaki pred zakonom. Na pitanje o razmimoilaženjimaa oko nadležnosti imenovanja šefova obavještajnih službi, a što je rezultiralo nesporazumima na relaciji predsjednik-Vlada, koji su u subotu razriješeni, Mesić je kazao da se to moglo i prije učiniti. Hrvatski predsjednik je rekao da je prihvatio što je šestorka tražila i da želi parlamentarnu demokraciju s parlamentom kao centrom odlučivanja, ali i da predsjednik bude vrhovni zapovjednik oružanih snaga i imenuje šefove obavještajnih službi. "Ja ne mogu kontrolirati niti jednu službu, jer nemam mehanizam za to", ustvrdio je Mesić. Po njemu Parlament bi u svezi s tajnim službama imao kontrolni mehanizam, Vlada bi kontrolirala, a šefove bi imenovao Predsjednik. Mesić drži da Sabor, Vlada i Predsjednik moraju biti promptno izviještavani o onome što se dešava u državi, kako bi mogli donositi prave odluke. Govoreći o ovlastima Predsjednika smatra da predsjednik mora biti sukreator vanjske politike. Pojasnio je da ako bi se njega isključilo iz toga što je obećao biračima, ispao bi "prevarant jer ne izvršavam ono što birači i država traže od mene". Zamoljen da pojasni kako bi po novom prijedlogu izgledalo imenovanje šefova obavještajnih službi, Mesić je rekao da bi šefa SIS-a i UNS-a imenovao predsjednik uz supotpis premijera, a šefa SZUP-a premijer. Predsjednik Mesić smatra da se veliki dio obavještajne zajednice pretvorio u političku policiju koja je uzela za pravo da nadzire javne osobe, novinare i građane, što se mora promijeniti. Isto tako se te službe moraju smanjiti na razumnu mjeru, ističe Mesić. Na pitanje što će biti sa Sedmom upravom Ministarstva vanjskih poslova, Mesić je odgovorio da ne zna je li potrebna, jer dio njenih zadaća obavlja HIS, ustvrdivši pri tome da "toliko obavještajnih službi u Hrvatskoj nije potrebno". Komentirajući suradnju ravnatelja HIS-a Ozrena Žuneca i predstojnika UNS-a Tomislava Karamarka, Mesić drži da je ona moguća, a da je problem nastao što unaprijed nisu dogovoreni gabariti u kojima je trebala biti izrađena zakonska regulativa. "Stvorila su se dva smjera, od kojih je jedan vodio ka ovlastima predsjednika, drugi prema premijeru", rekao je Mesić, dodavši da smatra da njihove ovlasti moraju biti izbalansirane u korist funckioniranja države. Na pitanje da li su se institucija predsjednika i premijera približila u svojim stavovima u vezi s ustavnim promjenama, Mesić je rekao da je taj problem riješen i da je Komisija za promjenu ustava pripremila dobar elaborat koji je prihvaćen. "Ispočetka je bilo otklona, dok nisu vidjeli materijal u kojem smo napravili ono što Hrvatkoj treba", ustvrdio je Mesić. Dodao je da je tako bilo riješeno i pitanje Haga i obrane, ne bi bili potrošeni deseci milijuna dolara, "već su to mogli obaviti naši odvjetnici na opće zadovoljstvo i uz manje troškove", rekao je Mesić. Tvrdnju voditelja da je sukob oko tajnih službi kao centara moći dao ružnu sliku vlasti u javnosti, Mesić je rekao da se ne slaže s onima koji su od toga radili problem. Kazao je kako je sada najpotrebnije izvršiti decentralizaciju vlasti i sredstava. "Zašto direktora škole mora imenovati ministar? Neka ga imenuje školsko vijeće", smatra Mesić, ističući da je do sada vrijedilo načelo da svi moraju živjeti za centar i ovisiti o centru. Mesić je rekao da se taj model mora mijenjati. Ocjenjujući skorašnjih 100 dana nove hrvatske Vlade, predsjednik Mesić je rekao da je Vlada izvršila snimak postojećeg stanja i identificirala probleme. "Hrvatska je dosada provodila antiinflacijski program koji je dao određene rezultate, ali je sada svojevrsna smetnja razvoju. Hrvatska je u depresiji i treba joj antidepresijski program", naveo je Mesić. Kao zadaće pred Vladom, naveo je reviziju pretvorbe i procesuiranje kaznenih djela, kao i usklađivanje zakonodavnog sustava sa sustavom Europske unije. "Naš je cilj EU i NATO pakt da imamo sigurnost i standard", rekao je. Govoreći o svojim aktivnostima Mesić je kazao da je obišao susjedne zemlje i da planira posjet još nekim zemljama među kojima su i Sjedinjene Američke Države, koje planira posjetiti, kako je rekao prije ljeta, zatim posjet Bruxsellesu i Strasbourgu. Mesić je na kraju ocijenio da "Hrvatska mora pokazati dobru volju da želi Europsku uniju ne samo zato što to želi EU, nego zato što to nama odgovara". (Hina) nz dd