BA-YU-DIPLOMACIJA-POMOĆ-RAT-Organizacije/savezi-Strana pomoć-Diplomacija-Ratovi AU 8.4. SN PETRITSCH:CRNA GORA I BIH AUSTRIJASALZBURGER NACHRICHTEN8. IV. 2000.Prijeti novi sukobList objavljuje intervju Stephana Israela s predstavnikom
međunarodne zajednice za BiH Wolfgangom Petritschem."Austrijanac Wolfgang Petritsch obavlja dužnost visokoga predstavnika međunarodne zajednice u Sarajevu od prošle godine. Bosanski 'guverner' čvrsto je uvjeren da će se pet godina nakon završetka rata stanovništvo posvetiti 'stvarnim problemima'.- Gospodine Petritsch, hoće li izbori, koji će ove godine biti održani u Bosni, označiti kraj vladavine nacionalističkih stranaka?= Sada smo suočeni s problemima mirnodopskog života. Ljudi se ovdje polako ali sigurno počinju okretati budućnosti i stvarnim problemima. Brinu se zbog privrednih uvjeta i loše perspektive za mlade. To će utjecati na izbore - iako ne u razmjerima u kojima priželjkujemo.- Dakle, Bosna neće doživjeti radikalnu promjenu vlasti kakva se nedavno dogodila u Hrvatskoj?= U Bosni su razlozi za tragediju bili složeniji. U Bosni smo bili
AUSTRIJA
SALZBURGER NACHRICHTEN
8. IV. 2000.
Prijeti novi sukob
List objavljuje intervju Stephana Israela s predstavnikom
međunarodne zajednice za BiH Wolfgangom Petritschem.
"Austrijanac Wolfgang Petritsch obavlja dužnost visokoga
predstavnika međunarodne zajednice u Sarajevu od prošle godine.
Bosanski 'guverner' čvrsto je uvjeren da će se pet godina nakon
završetka rata stanovništvo posvetiti 'stvarnim problemima'.
- Gospodine Petritsch, hoće li izbori, koji će ove godine biti
održani u Bosni, označiti kraj vladavine nacionalističkih
stranaka?
= Sada smo suočeni s problemima mirnodopskog života. Ljudi se ovdje
polako ali sigurno počinju okretati budućnosti i stvarnim
problemima. Brinu se zbog privrednih uvjeta i loše perspektive za
mlade. To će utjecati na izbore - iako ne u razmjerima u kojima
priželjkujemo.
- Dakle, Bosna neće doživjeti radikalnu promjenu vlasti kakva se
nedavno dogodila u Hrvatskoj?
= U Bosni su razlozi za tragediju bili složeniji. U Bosni smo bili
suočeni s kombinacijom agresije izvana i stanja nalik građanskom
ratu. U takvim okolnostima ne možete jednostavno podvući crtu pod
prošlost. Rat je nastavljen u glavama ljudi.
- Među međunarodnim donatorima širi se rezignacija. Koliko će još
dugo Bosna ovisiti o pomoći?
= Ovdje se neprekidno suočavam s pitanjem strategije izlaza
međunarodne zajednice iz BiH. Svaki put pokušam preokrenuti to
pitanje. Ne bi li bilo bolje govoriti o strategiji ulaska Bosne i
Hercegovine u europske strukture? Ta bi predodžba bila pozitivna i
realnija. Naš je cilj upoznati Bosnu s vrijednostima građanskog
društva, demokracije, tolerancije i spremnosti na kompromis i
uvesti je u europske strukture.
- Prijeđimo s Bosne na Kosovo: sudjelovali ste u tamošnjim mirovnim
pregovorima prije NATO-ovih zračnih napada. Kako danas ocjenjujete
razvoj događaja na Kosovu?
= Bosanski primjer pokazuje da proces stišavanja emocija nakon rata
jednostavno jako dugo traje. Osim toga, nijedna strana - ni
kosovski Albanci ni Srbi - nije postigla svoj stvarni cilj. Tome
valja dodati činjenicu da međunarodna zajednica ne reagira
primjerenim sredstvima. Doduše, odmah je na Kosovu stacionirala 30
tisuća vojnika, ali ne može poslati nužnih 6000 policajaca ili
upravnih službenika. No, čvrsto sam uvjeren da će se stvari
pokrenuti u pravom smjeru. Međunarodna zajednica nije tako dobro
pripremljena za provedbu mira kao što je dobro pripremljena za
vojna pitanja. To je činjenica koju bi trebalo promijeniti.
- Vaš kolega Francuz Bernard Kouchner ima na Kosovu daleko šire
ovlasti nego Vi u Bosni. Zašto se onda ne može pohvaliti bržim
uspjehom?
= Nema nužna sredstva za realizaciju tih ovlasti. Vojnici NATO-a
nisu stacionirani na Kosovu kako bi preuzeli policijske zadaće, a
ne mogu ni glumiti suce ili državne odvjetnike. Nedostaje
odgovarajuće stručno osoblje za provedbu civilnog dijela
operacije.
- Čini li Vam se naknadno još uvijek da je na pregovorima u
Francuskoj učinjeno sve kako bi bilo postignuto mirno rješenje?
= Ništa mi ne bi bilo draže od nastavka pregovora. Pregovori u
Rambouilletu bili su tek završna točka šestomjesečnog
pregovaračkog procesa. Dok smo mi pregovarali, 40 tisuća Albanaca
protjerano je, a tisuće su kuća zapaljene. Gledano iz te
perspektive, bili smo tada pod strahovitim vremenskim pritiskom.
Napokon smo postigli jako odmjereni kompromis, koji je
jugoslavensko izaslanstvo u Parizu prihvatilo, ali ga je Milošević
na kraju odbio. On je jednostavno zaključio da je za njega osobno
politički povoljniji čak i vojni sukob.
- Kritičari NATO-ove intervencije smatraju danas da su mirovni
pregovori na kraju propali zbog vojnog aneksa B, koji je NATO-u
osigurao pravo na prolaz njegovih vojnika kroz Jugoslaviju...
= To nije točno. To je običan mit. Aneks B bio je poznat svima od 18.
veljače. Jugoslavenska strana nije se službeno upuštala u
pregovore, ali je jako dobro proučila svaki redak. Na drugom mjestu
valja napomenuti da je takozvani aneks B gotovo u riječ bio poznat
iz mirovnog sporazuma za Bosnu. Zato jugoslavenska strana i nije
bila uopće iznenađena.
- Sada se upozorava na mogući novi sukob u Crnoj Gori, koji bi
pogodio i Bosnu.
= Sasvim sigurno. Takav razvoj događaja uključen je u naše planove,
ali ne želim ići u detalje ni proizvoditi histeriju. Milošević može
posegnuti za tom opcijom vojnog sukoba, eskalacije sukoba radi
učvršćivanja vlastite pozicije. Za tako je nešto Crna Gora po
njegovu mišljenju idealna zato što je tamo prisutna jako velika
opasnost građanskog rata. Zato se zalažem za političku i
financijsku potporu Crnoj Gori. Svaki euro uložen u Crnu Goru prava
je sitnica u usporedbi s onim što bi moralo biti uloženo u slučaju
oružanog sukoba.