FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

AU 8.4. SN PETRITSCH:CRNA GORA I BIH

BA-YU-DIPLOMACIJA-POMOĆ-RAT-Organizacije/savezi-Strana pomoć-Diplomacija-Ratovi AU 8.4. SN PETRITSCH:CRNA GORA I BIH AUSTRIJASALZBURGER NACHRICHTEN8. IV. 2000.Prijeti novi sukobList objavljuje intervju Stephana Israela s predstavnikom međunarodne zajednice za BiH Wolfgangom Petritschem."Austrijanac Wolfgang Petritsch obavlja dužnost visokoga predstavnika međunarodne zajednice u Sarajevu od prošle godine. Bosanski 'guverner' čvrsto je uvjeren da će se pet godina nakon završetka rata stanovništvo posvetiti 'stvarnim problemima'.- Gospodine Petritsch, hoće li izbori, koji će ove godine biti održani u Bosni, označiti kraj vladavine nacionalističkih stranaka?= Sada smo suočeni s problemima mirnodopskog života. Ljudi se ovdje polako ali sigurno počinju okretati budućnosti i stvarnim problemima. Brinu se zbog privrednih uvjeta i loše perspektive za mlade. To će utjecati na izbore - iako ne u razmjerima u kojima priželjkujemo.- Dakle, Bosna neće doživjeti radikalnu promjenu vlasti kakva se nedavno dogodila u Hrvatskoj?= U Bosni su razlozi za tragediju bili složeniji. U Bosni smo bili
AUSTRIJA SALZBURGER NACHRICHTEN 8. IV. 2000. Prijeti novi sukob List objavljuje intervju Stephana Israela s predstavnikom međunarodne zajednice za BiH Wolfgangom Petritschem. "Austrijanac Wolfgang Petritsch obavlja dužnost visokoga predstavnika međunarodne zajednice u Sarajevu od prošle godine. Bosanski 'guverner' čvrsto je uvjeren da će se pet godina nakon završetka rata stanovništvo posvetiti 'stvarnim problemima'. - Gospodine Petritsch, hoće li izbori, koji će ove godine biti održani u Bosni, označiti kraj vladavine nacionalističkih stranaka? = Sada smo suočeni s problemima mirnodopskog života. Ljudi se ovdje polako ali sigurno počinju okretati budućnosti i stvarnim problemima. Brinu se zbog privrednih uvjeta i loše perspektive za mlade. To će utjecati na izbore - iako ne u razmjerima u kojima priželjkujemo. - Dakle, Bosna neće doživjeti radikalnu promjenu vlasti kakva se nedavno dogodila u Hrvatskoj? = U Bosni su razlozi za tragediju bili složeniji. U Bosni smo bili suočeni s kombinacijom agresije izvana i stanja nalik građanskom ratu. U takvim okolnostima ne možete jednostavno podvući crtu pod prošlost. Rat je nastavljen u glavama ljudi. - Među međunarodnim donatorima širi se rezignacija. Koliko će još dugo Bosna ovisiti o pomoći? = Ovdje se neprekidno suočavam s pitanjem strategije izlaza međunarodne zajednice iz BiH. Svaki put pokušam preokrenuti to pitanje. Ne bi li bilo bolje govoriti o strategiji ulaska Bosne i Hercegovine u europske strukture? Ta bi predodžba bila pozitivna i realnija. Naš je cilj upoznati Bosnu s vrijednostima građanskog društva, demokracije, tolerancije i spremnosti na kompromis i uvesti je u europske strukture. - Prijeđimo s Bosne na Kosovo: sudjelovali ste u tamošnjim mirovnim pregovorima prije NATO-ovih zračnih napada. Kako danas ocjenjujete razvoj događaja na Kosovu? = Bosanski primjer pokazuje da proces stišavanja emocija nakon rata jednostavno jako dugo traje. Osim toga, nijedna strana - ni kosovski Albanci ni Srbi - nije postigla svoj stvarni cilj. Tome valja dodati činjenicu da međunarodna zajednica ne reagira primjerenim sredstvima. Doduše, odmah je na Kosovu stacionirala 30 tisuća vojnika, ali ne može poslati nužnih 6000 policajaca ili upravnih službenika. No, čvrsto sam uvjeren da će se stvari pokrenuti u pravom smjeru. Međunarodna zajednica nije tako dobro pripremljena za provedbu mira kao što je dobro pripremljena za vojna pitanja. To je činjenica koju bi trebalo promijeniti. - Vaš kolega Francuz Bernard Kouchner ima na Kosovu daleko šire ovlasti nego Vi u Bosni. Zašto se onda ne može pohvaliti bržim uspjehom? = Nema nužna sredstva za realizaciju tih ovlasti. Vojnici NATO-a nisu stacionirani na Kosovu kako bi preuzeli policijske zadaće, a ne mogu ni glumiti suce ili državne odvjetnike. Nedostaje odgovarajuće stručno osoblje za provedbu civilnog dijela operacije. - Čini li Vam se naknadno još uvijek da je na pregovorima u Francuskoj učinjeno sve kako bi bilo postignuto mirno rješenje? = Ništa mi ne bi bilo draže od nastavka pregovora. Pregovori u Rambouilletu bili su tek završna točka šestomjesečnog pregovaračkog procesa. Dok smo mi pregovarali, 40 tisuća Albanaca protjerano je, a tisuće su kuća zapaljene. Gledano iz te perspektive, bili smo tada pod strahovitim vremenskim pritiskom. Napokon smo postigli jako odmjereni kompromis, koji je jugoslavensko izaslanstvo u Parizu prihvatilo, ali ga je Milošević na kraju odbio. On je jednostavno zaključio da je za njega osobno politički povoljniji čak i vojni sukob. - Kritičari NATO-ove intervencije smatraju danas da su mirovni pregovori na kraju propali zbog vojnog aneksa B, koji je NATO-u osigurao pravo na prolaz njegovih vojnika kroz Jugoslaviju... = To nije točno. To je običan mit. Aneks B bio je poznat svima od 18. veljače. Jugoslavenska strana nije se službeno upuštala u pregovore, ali je jako dobro proučila svaki redak. Na drugom mjestu valja napomenuti da je takozvani aneks B gotovo u riječ bio poznat iz mirovnog sporazuma za Bosnu. Zato jugoslavenska strana i nije bila uopće iznenađena. - Sada se upozorava na mogući novi sukob u Crnoj Gori, koji bi pogodio i Bosnu. = Sasvim sigurno. Takav razvoj događaja uključen je u naše planove, ali ne želim ići u detalje ni proizvoditi histeriju. Milošević može posegnuti za tom opcijom vojnog sukoba, eskalacije sukoba radi učvršćivanja vlastite pozicije. Za tako je nešto Crna Gora po njegovu mišljenju idealna zato što je tamo prisutna jako velika opasnost građanskog rata. Zato se zalažem za političku i financijsku potporu Crnoj Gori. Svaki euro uložen u Crnu Goru prava je sitnica u usporedbi s onim što bi moralo biti uloženo u slučaju oružanog sukoba.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙