ZAGREB, 13. travnja (Hina) - Zagrebačko izdavačko poduzeće "Novi Liber" predstavio je danas u Zagrebu svoj novi projekt - "Pravopisni priručnik hrvatskoga jezika", autora Vladimira Anića i Josipa Silića. O četvrtom proširenom izdanju
toga priručnika, kojega je prvo izdanje objelodanjeno 1986. pod nazivom "Pravopisni priručnik hrvatskoga ili srpskoga jezika", u nakladi Sveučilišne naklade "Liber" i "Školske knjige", govorili su autori i, u ime nakladnika, Slavko Goldstein.
ZAGREB, 13. travnja (Hina) - Zagrebačko izdavačko poduzeće "Novi
Liber" predstavio je danas u Zagrebu svoj novi projekt -
"Pravopisni priručnik hrvatskoga jezika", autora Vladimira Anića i
Josipa Silića. O četvrtom proširenom izdanju toga priručnika,
kojega je prvo izdanje objelodanjeno 1986. pod nazivom "Pravopisni
priručnik hrvatskoga ili srpskoga jezika", u nakladi Sveučilišne
naklade "Liber" i "Školske knjige", govorili su autori i, u ime
nakladnika, Slavko Goldstein.#L#
Po riječima Vladimira Anića, osnovna je vrlina novoga
"Pravopisnoga priručnika hrvatskoga jezika", kojega se
objavljivanje očekuje u studenomu ove godine, "koncepcijska
čistoća". "To će biti pravopis i ništa drugo", izjavio je Anić,
napomenuvši kako su drugi pravopisi "obavljali posao drugih knjiga
i pomalo bili jezični savjetnici".
Govoreći o provedbi fonološkoga načela na kojemu počiva hrvatski
pravopis, Anić je rekao kako će u priručniku biti dan opsežan uvid u
transkripciju i transliteraciju iz 30 jezika. "To će biti dano na
najjednostavniji način, kao nigdje prije i na suvislijoj osnovi",
istaknuo je Anić, dometnuvši kako je njegov i Silićev pravopisni
priručnik "stekao reputaciju".
Suautor pravopisnoga priručnika Josip Silić rekao je kako će u novo
izdanje ući sve što se utvrdilo i ostalo u općoj uporabi. "Pravila
će biti potpuna i neprotuslovna, tako jednostavna da ne traže
posebno znanje jezične teorije", rekao je Silić, istaknuvši kako će
priručnik voditi računa da ne preuzme kompentencije jezika. "To će
biti isključivo pravopis", ustvrdio je.
Slavko Goldstein je izjavio u ime izdavača kako ne traže "nikakav
privilegiran položaj za pravopis". "Od ministra prosvjete tražit
ću ravnopravan tretman", rekao je Goldstein, dodavši kako u tom
pogledu već imaju obećanja iz Ministarstva kulture. "U pravopisnu
zbrku treba unijeti jasnost i preciznost", rekao je on, dodavši
kako će taj priručnik biti "precizniji" u odnosu na tzv. londonac.
Napomenuvši kako "pravila idu prema korijenskome pravopisu",
Goldstein je rekao kako ona izazivaju zabunu, što je bio glavni
motiv izdavača da pokrene inicijativu za tiskanje četvrtog izdanja
"Pravopisnog priručnika hrvatskog jezika". "Ovo će biti jasan,
precizan i logičan pravopis", ustvrdio je Goldstein dodavši da su
se u pokretanju inicijative za tiskanje priručnika rukovodili
"lingvističkim, a ne političkim kriterijima".
Na upit imali u kojem drugom slavenskom jeziku toliko pravopisa
koliko u hrvatskom, Josip Silić je izjavio kako je hrvatski jezik u
tomu "rekorder". "Nema ni u slavenskom svijetu, ni u indoeuropskim
jezicima", rekao je Silić, zauzevši se za što više knjiga o
pravopisu, a za što manje pravopisa. Po njegovim riječima
"Pravopisni priručnik hrvatskoga jezika" namijenjen je lektorima i
nastavnicima. Dometnuo je kako je to autorsko djelo, koje neće
unijeti nesporazume, jer nije nov u odnosu na ranija izdanja tog
priručnika, već razrada načela.
Govoreći o velikom broju hrvatskih pravopisa, Anić je rekao kako
lingvisti nisu sasvim nevini u svemu tomu. "Filologija je pala na
prakticizam, pružajući popularne savjete bez argumenta", izjavio
je, dodavši kako "filogija hrvatskoga jezika nije na razini drugih
svjetskih jezika".
U tijeku ovog stoljeća u Hrvatskoj je bilo u službenoj uporabi deset
pravopisa, a tri su bila onemogućena.
Po rješenju Ministarstva kulture i prosvjete iz 1994., u osnovnim i
srednjim školama u Hrvatskoj u uporabi je "Hrvatski pravopis", koji
su izradili Babić-Finka-Moguš.
(Hina) mc