ZAGREB, 12. travnja (Hina)- Knjiga zapisa iz leksikografskog rokovnika uglednog leksikografa, publicista i novinara Josipa Šentije "S Krležom, poslije '71.", u nakladi "Masmedije", javnosti je danas predstavljena u Leksikografskom
zavodu "Miroslav Krleža" u nazočnosti velikog broja uglednih javnih i kulturnih djelatnika.
ZAGREB, 12. travnja (Hina)- Knjiga zapisa iz leksikografskog
rokovnika uglednog leksikografa, publicista i novinara Josipa
Šentije "S Krležom, poslije '71.", u nakladi "Masmedije", javnosti
je danas predstavljena u Leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža"
u nazočnosti velikog broja uglednih javnih i kulturnih
djelatnika.#L#
U knjizi su prikupljeni razgovori između Krleže i Šentije od 1971.
do 1981., zadnjih deset godina Krležina života.
Govoreći o tom iznimnom izdanju, posvećenom najvećem hrvatskom
piscu i najistaknutijem hrvatskom "politički angažiranom"
intelektualcu na "južnoslavjanskoj" sceni Miroslavu Krleži,
književni kritičar Velimir Visković ustvrdio je da se Šentijinim
zapisima, uz ostalo, upotpunjuje Krležina politička i artistička
biografija.
Visković poseban naglasak stavlja na Krležinu ulogu u hrvatskom
proljeću 1971. kojega mnogi smatraju ključnim razdobljem za
poznavanje hrvatske političke povijesti 20. stoljeća. Krleža se u
knjizi pokazuje kao zanimljiv govornik i sugovornik, a Šentija
baštinikom krležijanske varijante hrvatstva, ističe Visković,
naglašavajući Šentijino izvrsno snalaženje u žanru političke
esejistike. Knjiga pokazuje Krležin vrlo osoban odnos prema
Šentiji, njegovom dugogodišnjem suradniku u Leksikografskom
zavodu.
Recenzent Vladimir Pezo istaknuo je da se tom knjigom razgovora u
četiri oka između Krleže i Šentije otkrivaju detalji važnih
događaja, kojih su njih dvojica bili svjedoci.
Tajnovitost povećava znatiželju zbog poznate Krležine
zatvorenosti prema javnosti, rekao je Pezo dodavši da će Šentijini
razgovori zadovoljiti sve one koji nisu sumnjali u njegovu
intelektualnu superiornost, ali ne i sve brojnije "velike Hrvate"
koji ne priznaju da od njega uopće mogu nešto naučiti, a posebno o
hrvatstvu, Beču, državotvorstvu, jugoslavenstvu i
južnoslavenstvu, Beogradu i Srbima, ističe Pezo.
Drugi recenzent Tomislav Ladan smatra kako je Šentija u pisanju ove
knjige baš s nakanom izabrao Krležin ili krležijanski ton i stil
polazeći od dovitljivo radne pretpostavke da se svaka stvar
najbolje značenjski određuje njom samom, pa tako i u ovom slučaju
Krležin životni stil, njegovim izričajnim stilom.
Zahvalivši svima koji su pridonijeli izlasku knjige, Šentija je
kazao da se nakon 20 godina primio čitanja svojih zapisa, odnosno
razgovora s Krležom koje je neposredno po sjećanju zapisivao.
"Želio sam čuti Krležine refleksije na događaje, osobito na 1971.,
za koju smatram da još uvijek nije sastavno obrađena", rekao je
Šentija. Ustvrdio je da je njegova knjiga epitaf Krleži ne
zaboravljajući pritom istaknuti da od Krležine glavnice
Leksikografski zavod još živi.
(Hina) ta mc