RADNA SKUPINA PREDSJEDNIKA MESIĆA O PRIJEDLOGU USTAVNIH PROMJENA

ZAGREB, 12. travnja (Hina) - Osnovni cilj radne skupine kojoj je predsjednik Stjepan Mesić povjerio izradu stručne podloge prijedloga ustavnih promjena, bila je promjena sadašnjeg polupredsjedničkog u parlamentarni sustav i razgradnja visoko personaliziranog sustava političkog odlučivanja kakav je vladao posljednjih deset godina. Izjavili su to članovi radne skupine na današnjem okruglom stolu u Novinarskom domu, na kojem su predstavili i pojasnili rješenja na temelju kojih će predsjednik Mesić predložiti promjenu Ustava.#L# Voditelj radne skupine Veljko Mratović, bivši profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta, uvjeren je da je prijedlog skupine dobra osnova za daljnji demokratski razvitak Hrvatske. Po njegovom mišljenju, prijedlog radne skupine sadrži modernije shvaćanje podjele vlasti, jer uključuje i suodlučivanje, suradnju i uzajamnu provjeru izvršne, zakonodavne i sudbene vlasti. Zbog toga prijedlog skupine sadrži odredbu po kojoj Predsjednik Republike brine za poštivanje Ustava uz sudjelovanje i trajnu suradnju Vlade i Sabora, naglasio je Mratović, dometnuvši kako predsjednik Mesić ničim nije utjecao na rad skupine, niti je postavljao ikakve uvjete. Profesor ustavnog prava Branko Smerdel istaknuo je kako se pri izradi prijedloga vodilo računa o temeljnom zahtjevu birača na parlamentarnim i predsjedničkim izborima koji su tražili razgradnju sustava u kojem je najveća moć političkog odlučivanja bila utjelovljena u jednoj osobi. Prema prijedlogu skupine, mišljenja je Smerdel, jača se uloga Sabora i Vlade, a racionalizira uloga Predsjednika Republike. Član radne skupine Zvonimir Lauc s Pravnog fakulteta u Osijeku je naglasio kako se predloženim promjenama želi uspostaviti bolja ravnoteža i kontrola nositelja vlasti. Bivši predsjednik Ustavnog suda, Jadranko Crnić, naglasio je kako su prijedlogom ustavnih promjena predviđene značajne izmjene u odnosu na sudbenu vlast. Tako bi, po predloženim promjenama, predsjednika Vrhovnog suda birao Sabor na zajednički prijedlog predsjednika Republike, Vlade i Sabora. Suci bi se prigodom prvog stupanja na sudačku dužnost imenovali na deset godina, nakon čega bi uslijedio reizbor, nakon kojeg bi sudačka dužnost bila stalna. Crnić je odbacio kritike da prijedlog po kojem Predsjednik Republike može od Ustavnog suda zatražiti ocjenu ustavnosti zakona koji mu se dostave na potpis, a on ih ocijeni neustavnim, daje Predsjedniku pravo veta. "To je samo operacionalizacija rješenja koje postoji u sadašnjem Ustavu, a to je da je Predsjednik dužan brinuti se o poštivanju Ustava", kazao je Crnić. Jedna od važnijih promjena koju predlaže stručna skupina je ukidanje Županijskog doma Sabora koji se, po njihovom mišljenju, u dosadašnjem radu nije iskazao, a predstavljao je veliki trošak za državni proračun. Prema prijedlogu skupine, Predsjedniku bi ostala uloga vrhovnog zapovjednika vojske, što je, po mišljenju radne skupine, najbolje moguća garancija da vojska ne bude u funkciji "sitnih stranačkih interesa". Na upit tko bi prema njihovom prijedlogu postavljao šefove tajnih službi, Smerdel je rekao kako to "uopće nije važno pitanje", jer njihov prijedlog podrazumijeva međusobnu kontrolu, usklađivanje i suradnju nositelja vlasti. Kako po mišljenju radne skupine sadašnji Ustav ne prijeći razvoj lokalne samouprave i uprave, taj dio Ustava nije doživio velike promjene. Izvorišne osnove Ustava, odnosno preambula, također nije promijenjena, jer to, po mišljenju radne skupine, nije pravno, već političko pitanje. Sama preambula, kako drže članovi skupine, nije u sukobu sa načelima i odredbama Ustava. (Hina) so im