ODBOR ZA USTAV, POSLOVNIK I POLITIČKI SUSTAV O IZVJEŠĆU PUČKOG PRAVOBRANITELJA

ZAGREB, 10. travnja (Hina) - Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora na današnjoj je sjednici raspravljao o Izvješću o radu pučkog pravobranitelja u 1999., o izmjenama Zakona o područjima županija, gradova i općina, te dopunama Zakona o radu. Rasprava o Izvješću o radu i poslovanju HRT-a u prošloj godini odgođena za nastavak sjednice, s obzirom da nije bilo nikoga iz HRT-a tko bi to izviješće obrazložio.#L# U prošloj je godini pučki pravobranitelj zaprimio 1.623 pritužbe o povredama prava građana, što je 20 posto manje nego godinu dana prije. Pritom je najviše pritužbi stiglo iz Zagreba i Splita, kazala je Marta Vidaković, zamjenica pučkog pravobranitelja. Najveći broj pritužbi podnijet je zbog povreda imovinskih i stambenih prava, među kojima prednjače pritužbe građana čija je imovina data na privremeno korištenje drugima, istaknula je Marta Vidaković. Slijede pritužbe zbog povrede prava iz mirovinskog i invalidskog te zdravstvenog osiguranja itd. Od ukupnog broja, pučki je pravobranitelj riješio 1.210 pristiglih pritužbi. Međutim, podatke o uspješnosti mjera pučkog pravobranitelja nije moguće predočiti, istaknula je Vidaković, jer često nema povratnih informacija niti od upravnih tijela, niti pritužitelja o ishodu slučajeva. Kao jedan od najvećih problema istaknula da neke institucije, kao što je, primjerice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, različitim naputcima i sličnim internim aktima ograničavaju ili čak suspendiraju pojedina zakonska prava. Odbor je prihvatio Izvješće o radu pučkog pravobranitelja i zaključio da je potrebno pripremiti popis zakona koji bi se trebali izmijeniti kako bi se točno utvrdila zaštita ljudskih prava i sloboda. Odbor je, također, zaključio da Vlada treba podnijeti izvješće vezano uz naputke i druge propise kojima se derogiraju neke odredbe važećih zakona. Odbor je na sjednici raspravljao i o HSP-ovom Prijedlogu dopuna Zakona o radu kojim bi se legaliziralo pravo na štrajk radnika u slučaju kašnjenja plaća. Naime, prema presudi Vrhovnog suda iz 1996. sindikati ne mogu organizirati štrajk zbog kašnjenja plaća., nego bi se takvi slučajevi trebali rješavati u redovnom postupku pred sudom. Predlagači dopuna Zakona zaključuju kako ti sporovi traju jako dugo, pa se kroz njih ne može brzo i učinkovito provesti naplata plaća. Legalizacijom prava na štrajk u slučaju kašnjenja plaća, omogućila bi se, smatraju predlagači, učinkovita zaštita zaposlenika. Međutim, predsjednik Odbora Mato Arlović upozorio je kako priznavanje prava na štrajk neće riješiti cjelokupni problem, nego bi trebalo značajnije izmjeniti Zakon o radu s ciljem zaštite radnika i uvođenjem sankcija za poslodavca, ako ne isplati plaću. Stoga je Odbor zaključio da se Prijedlog HSP-a ne prihvati, ali da se Vlada obveže da u roku od 30 dana utvrdi cjelokupne izmjene Zakona o radu i uputi ih u saborsku proceduru. Odbor je prihvatio prijedlog da Zastupnički dom po hitnom postupku raspravi Prijedlog o izmjenama Zakona o područjima županija, gradova i općina te Prijedlog o izmjenama Zakona o izbornim jedinicama za izbor članova predstavničkih tijela lokalne uprave i samouprave. Pored toga, Odbor je raspravljao o radnom Prijedlogu izmjena Poslovnika Zastupničkog doma. Njime se, među ostalim, predlaže uvođenje "aktualnog prijepodneva", odnosno produljenje "aktualnog sata" na četiri sata. Međutim, u saborskoj bi raspravi zastupnici trebali odlučiti hoće li se to "aktulno prijepodne" održavati na početku svake, ili svake druge sjednice. Pored toga, predlaže se ponovno uvođenje instituta replike, preciziranje ustavne pozicije obaju domova, razdvajanje pojedinih radnih tijela itd. (Hina) nb sšh