UK-F I K 30.3.REFERENDUM U UKRAJINI

UKRAJINA FAKTI I KOMMENTARII 30. III. 2000. Ustavni sud odobrio provedbu referenduma 16. travnja "Jučer je Ustavni sud obznanio odluku donesenu 27. ožujka o tome da je Predsjednikov ukaz o provedbi sveukrajinskog referenduma na prijedlog naroda u skladu s temeljnim zakonom. Ipak, prema pravorijeku Ustavnoga suda (petnaest sudaca 'za', tri 'protiv'), popis pitanja o kojima će se plebiscitom odlučivati smanjen je za dva. Neustavnim je proglašena prva točka o glasovanju nepovjerenja Vrhovnom vijeću četrnaestog saziva i o unošenju dopune u Ustav koja bi Predsjedniku omogućila da u tom slučaju raspusti parlament, i šesta točka o prihvaćanju Ustava na sveukrajinskom referendumu. Treba reći da je zadnja točka najviše zabrinula stručnjake promatračkog odbora PASE-a (Parlamentarna skupština Vijeća Europe, op. prev.) koji su, istina, izrazili sumnju u svrhovitost provedbe plebiscita. Čini se da sada postoji nada kako će se odnosi Ukrajine i Vijeća Europe donekle poboljšati. Donoseći odluku o prvoj točki, Ustavni se sud ravnao time da Ustav ne predviđa glasovanje nepovjerenja parlamentu na sveukrajinskom referendumu (ali i drugim tijelima državne vlasti) kao moguću osnovu za dugoročni prekid njegovih ovlasti. Šesta je točka referenduma, kako su obrazložili u Ustavnom sudu, utvrđena a da se narod nije očitovao o potrebi prihvaćanja novog Ustava. Drugim riječima, ta točka, u biti, dovodi u pitanje legitimnost važećeg Ustava, što bi pak moglo oslabiti temelje ustavnog poretka u Ukrajini, prava i slobode čovjeka i građanina. Dakle, 16. travnja morat ćemo odgovoriti na samo četiri pitanja. Slažemo li se da Predsjednik bude ovlašten da raspusti Vrhovno vijeće ako zastupnici za mjesec dana ne sastave stalnu parlamentarnu većinu, ili ako za tri mjeseca ne potvrde proračun koji je predložilo ministarsko vijeće? Druga će se tri pitanja ticati ograničenja zastupničkog imuniteta, smanjenja zastupničkog tijela Ukrajine sa 450 na 300 ljudi i svrhovitosti uvođenja dvodomnog parlamenta u Ukrajini. Naime, ovaj referendum nije konzultativne naravi, pa se sve 'odluke' donesene plebiscitom moraju proučiti i riješiti sukladno Ustavu. Tj. rezultati referenduma podnijet će se Vrhovnom vijeću koje, u skladu s Ustavom, mora pripremiti (uostalom, to može učiniti i Predsjednik) i sa 226 glasova odobriti prijedlog zakona o unošenju promjena u Ustav. A da bi prijedlog zakona postao zakon, mora dobiti tristo glasova 'za', tj. dobiti blagoslov ustavne većine u parlamentu. A ako ga ne dobiju, zastupnici mogu tek za godinu dana ponovno pokušati da promijene Ustav. Naime, u službi za tisak Središnjeg izbornog povjerenstva, u razgovoru za 'Fakte' pobijaju vijest koju su prenijele novinske agencije da su se listići za referendum tobože počeli tiskati prije objavljivanja odluke Ustavnog suda. Središnje izborno povjerenstvo utvrdilo je samo izgled listića koji će se nakon odluke Ustavnog suda promijeniti", piše Aleksandar Galuh.