USTAVNI SUD UKINUO VIŠE ODREDBI ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU

ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Ustavni sud na današnjoj je sjednici ukinuo više odredbi i dijelova odredbi Zakona o Državnom sudbenom vijeću, koje se odnose na imenovanje i razrješenje predsjednika sudova, odnosno stegovnu odgovornost predsjednika za obavljanje poslova sudske uprave u postupku pred DSV-om. Gotovo sve ukinute odredbe, odnosno njihovi dijelovi, prestaju vrijediti 31. listopada 2000., osim dijela odredbe koja propisuje da prijedlog za razrješenje dužnosti predsjednika ili člana DSV-a prije isteka vremena može podnijeti i samo Vijeće.#L# Izraženo je pravno stajalište kako se zakonom ne mogu proširivati nadležnosti tijela čije su ovlasti uređene Ustavom, a Sud je pokrenuo postupak ocjene ustavnosti nekih odredbi Zakona o DSV-u za koje to predlagatelji nisu tražili. U obrazloženju odluke ističe se da ne postoji ustavna osnova za proširenje nadležnosti DSV-a i na postupak razrješenja vlastitih članova. Nadalje usporedbom ustavne i zakonske odredbe Sud je došao do zaključka da je osporeni Zakon proširio nadležnost DSV-a i na imenovanje i razrješenje predsjednika sudova za što zakonodavac nije imao ustavne temelje, niti je tu nadležnost predvidio samim Zakonom. Pri tome je stajalište Ustavnog suda da dužnost predsjednika suda nije sudačka, nego upravna funkcija te da obavlja poslove sudske uprave kojima se osiguravaju uvjeti za pravilan rad i poslovanje suda. Odredbu prema kojoj DSV, na prijedlog Županijskog doma Sabora, imenuje predsjednika Vrhovnog suda, Ustavni sud drži protuustavnom, jer ta ovlast Županijskog doma nije propisana Ustavom, te je svako proširenje ovlasti tog doma zakonom također protuustavno. U svezi odredbi Zakona o DSV-u koja propisuje da Vijeće o imenovanju izvještava svakog imenovanog kandidata, sud na koji je imenovan, neposredno viši sud, objavu u Narodnim novinama, te rokove o stupanju na dužnost i posljedice nepravovremenog nepreuzimanja dužnosti, stajalište je Suda da one nisu u skladu s načelima vladavine prava ustvrđenog Ustavom. Stoga Sud ističe da je temeljna svrha svakog zakona kojim se uređuje rad državnog tijela odrediti njegov djelokrug i granice ovlasti, propisati postupak djelovanja i odrediti načine nadziranja tog tijela. Glede disciplinske odgovornosti sudaca stajalište je Ustavnog suda da DSV može odlučivati samo o stegovnoj odgovornosti sudaca u obavljanju sudačke dužnosti, te da za zakonsko proširenje ovlasti DSV-a za odlučivanje o stegovnoj odgovornosti predsjednika sudova nema ustavnog temelja. Prema tome DSV može odlučivati o disciplinskoj odgovornosti predsjednika suda samo u obavljanju sudačke dužnosti. Ustavni je sud ocijenio neustavnim i odredbe zakona koje utvrđuju sastav stegovnog suda Vijeća u stegovnom postupku drugog stupnja, budući bi u njemu trebali sudjelovati svi članovi, iako su neki sudjelovali u prvostupanjskom stegovnom postupku. To je u suprotnosti s ustavnom odredbom prema kojoj o disciplinskoj odgovornosti sudaca i državnih odvjetnika može odlučivati samo DSV u punom sastavu. (Hina) dm im